Jump to content

Gramofonska tema


grau.

Preporučeni Komentari

6 hours ago, milovan1963 said:

mala greska za pogresan post...

Inace, ni gosp. T. Shick nije imun na kopiranje, kada je pravio svoju cuvenu rucku, mora da je stalno gledao na sliku ortofonke 212... Sto je veci paradoks ( ili znanje) njegove rucke po prici sviraju fantasticno a ortofonke prosecno, a upotrebljeni su slicni materijali...

kako slicni materijali? lezajevi koje koristi schick a koji su kljuc kvaliteta te rucke, prosto nisu postojali ranih sezdesetih kada je AS212 konstruisan. i da je kvalitet istih bio dostatan da se nosi sa schickovim, 50 godina kasnije ti lezajevi bi bili sumnjive upotrebljivosti zbog zuba vremena.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

On 10/18/2016 at 7:59 PM, ZZZ said:

Daj keve ti nadji onaj link matorog japanca Ing. sto je radio one fenomenalne koncept gramofone i rucke za poznate firme.

Radio je i jako cudne drivere sa kvadratnim membranama od furnira. Ako se secas ja ne mogu da nadjem na racunaru..

Da nije Teragaki:

 

http://www.teragaki-labo.co.jp/tofficial/works/works_top.html

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Anubise,

Milsim da ne grešim, bar ne mnogo, kada kažem da ako bi detaljno preledao krem audio prudkicje danas, video bi da se bar 70% ukupne produkcije oslanja na principe i teoriju poznate bat 30 godina, averovatno i duže. Veoma je malo stvarnih inovacija u audio tehnici posednjih decenija jer to odavno više nije propulzivna grana, ne pored svih audio, video i računarskih tema. Ono čega danas više gotovo da i nema je je najjaći deo motora inovacia, a to je neka iole obinija srednja klasa uređaja, sanas su ili jako jeftini i srozani kvalitativno cenom, ili užasno skupi i stoga malobrojni. Gde su današnje verzije recimo legendarnog AR gramofona, koga po zvuku malo koji danad može da ugrozi, a po ceni ni jedna za koji ja znam? KOje je to Thorens invacije uveo još od 1970. godine, sem onom mamuta reference modela? Čak ni Dual, tradicionalno novativniji od većine, nije izneo bilo šta novo još od koncepta ULM ručice iz ranih 80-ih godina, preživeli su praveći klasiku i modele za druge proizvođače (konkretno za Thorens, Maranz i nekolicinu drugih kao OEM).

Slika nije ništa bolja ni sa strane korisnika. Hajde pitaj današnje gramofondžije kako su uparili zvučnicu, ma koja bila, sa ručicom? Bićeš sretan ako su makar samo i čuli za VTA, da znaju da se on mora posediti kako treba ida to nije neka nova vrsta sendviča. Za većinu je skuplja zvučnica uvek bolja, a to što njene osobine njihov gramofon i ručica ne mogu da iskoriste ni do pola, to jel'te nema veze ni sa čime.  U poslednjih bar 20 godina, video sam jeda 1-2% gramofona sa montiranim dobro određenim zvučnicama koje ručice nisu sekle negde u sredini raspona mogućnosti. A nije posebno teško demonstrirati da će svaki gramofon sa dobro ugođena ručica sa dobro uparenom zvučnicom praktično raditi isto ili čak bolje nego druga ista takva ručica sa duplo skupljom zvučnicom koja bi trebalo da ima čujno bolje osobine - ali ih nema, pojede ih najčešće relativno inertna ručica koja koči mnogo sposobniju zvučnicu.

I narabno, na kraju, ostaje phono RIAA korektor/pojačavač. Relativno jednostavan, teorijski dobro poznat, to ipak ostaje retkost u praksi. Od pojave CD, dosta proizvođača ga je čak i potpuo izbacila, kakvi razvila. Pa kako se kome zalomi da ima onako serijski, jer većina nema neke posebne mobućnosti podešavanja električnih osobina na ulazu (kapacitet i impedandsu). A tu male razlike mogu da dovedu do velkih razlika u zvuku. To izgleda intuitivno osećaju samo prodavcu polovne opreme, jer malo koji zaboravi da spomene da baš njev uređaj ima "odlučnu fono sekciju".

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

  • 2 nedelje kasnije...
On Thursday, May 05, 2016 at 11:29 PM, Kuršum said:

E dobro ako će bornonski kantliveri zagaditi čovečanstvo, onda neka.

'Ajde da iskoristim sopstveni post za pitanje, da ne bude da nekom prigovaram, a i sam sam koristio izraz koji je predmet pitanja. Elem, zašto svi kažemo boronski kantliver, kad za hemijski element "boron" uredno postoji naziv u srpskom jeziku i zove se bor. Zašto nije borski kantliver (kako li se tek kantliver kaže na srpskom)?

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Razlozi za prestanak upotrebe ovog ili onog i posledični prelazak na nešto drugo često nema veze sa osobinama materijala, već leži negde sasvimdrugde. Na primer, Yamaha je odustala od berilijumskih kalotnih srednje i visokotonaca, prkos aplauzima i pohvalama koje su pokupili, jedino zato tšto se ispostavilo sa oko 90% svetske proizvodnje berilijuma potiče iz Rusije. Pa malo iz političkih, a malo iz psiholoških razloga (jer nijedan proizvođač ne voli da bude baziran na samo jednom izvoru koji diktira svetsku cenu), odustali su posle modela NS-1000 i kasnije NS-2000. A ponekada razlog može biti tehnološki, kao recimo skupa obrada usled skupih mašina. Dok prihvatanje objektivno lošijih rešenja, kao na primer jeftino izbijanje preson korpi zvučničkih drajvera, poznato po odsustvu upravo onih kvaliteta koji nam trebaju u korist jako niske cene, dok se bolje serije i dalje prave sa livenim alu korpama.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ne bas, mada je lepa urbana legenda. Negde 70ih su razvili samarijum kobalt magnete, koji imaju znacajno vece polje od alnico. Pa posto su se veliki potrosaci prebacili na doticni kvalitetniji sinter, tako su i mrvice za audio postale nepovoljne.

A 70-80 je i veliki uspon i razvoj hifija, novi trendovi, novo pomodarstvo i nove konstrukcije. Tada se "staro" lako prevazilazilo, i jurilo se za novotarijama. Prakticno je nastao laki bum u razvoju hifija, rok en rola, veselih i bezbriznih ljudi.. :) 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

  • 2 nedelje kasnije...
  • 2 nedelje kasnije...
8 hours ago, grau said:

ne razumem potpise, oni hoce da kazu da su tako sarali sa kantileverima i iglama sa drugih glava na ove koje slusaju? WTF?

Jeste.

Upotrebom drugačijih kantilevera menjaju se mehanička svojstva (komplijansa).

Na ovo gledam kao na zamenu tela kod Denona 103, što je, ako se dobro sećam i ovde rađeno (pokušavano) u više navrata - eksperiment, pokušaj da se izvuče nešto više, nešto drugačije, ili tek puka zabava.

Povremeno volim da svratim na VE da pogledam temu Cartridge Close-Ups, gde apsolutno dominira neki Rus sa fantastičnim fotografijama dobro poznatih i plus nekih veoma retkih kertridža. Taj se čovek naravno bavi i restauriranjem svih tih egzotičnih igračkica.
 

Izmenjeno od Ras
slovce
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Kad sam već tu...

Ovde (na forumu) je nedavno diskutovano o problematičnom Denonu DL160 (HOMC).

Igrom slučaja, od pre nekih mesec dana DL160 svira kod mene na nemodifikovanom Sl1210Mk2, uboden u MM sekciju (naravno) i moram da kažem da sam izuzetno zadovoljan onim što se dobija. To je detaljan, moderan zvuk, sa kristalno čistim visokim. Možda nije šampion u rezoluciji kada je bas u pitanju, ali je i tu sasvim prihvatljiv. Naterao me Denon da odslušam gomilu ploča ponovo i uvek sa zadovoljstvom.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

  • 2 nedelje kasnije...

Kreiraj nalog ili se prijavi da daš komentar

Potrebno je da budeš član DiyAudio.rs-a da bi ostavio komentar

Kreiraj nalog

Prijavite se za novi nalog na DiyAudio.rs zajednici. Jednostavno je!

Registruj novi nalog

Prijavi se

Već imaš nalog? Prijavi se ovde

Prijavi se odmah
  • Članovi koji sada čitaju   0 članova

    • Nema registrovanih članova koji gledaju ovu stranicu
×
×
  • Kreiraj novo...