Jump to content

vladd

Član
  • Broj sadržaja

    13366
  • Na DiyAudio.rs od

  • Poslednja poseta

  • Broj dana (pobeda)

    79

Sve objavljeno od vladd

  1. Pa jes, meni ovde zabranjuju duvan, dok ninja otapa lednike..
  2. vladd

    Gramofonska tema

    Moguce je da je neka Tamurina opcija 40%-e legure, pa je izrazito tamnosivo jezgro. Permaloj sa dosta nikla je nezgodan kada nanjusi dc, zato mi je bilo cudno da ga gura u SE.
  3. vladd

    Gramofonska tema

    To "tamura" mu je doglo cenu za 100$, a trafoi nisu prisli permaloju, i sta ce im za izlaz.. Ili su 60-ih farbali permaloj u crno, da ne lici na sebe Bakaluk...
  4. vladd

    Gramofonska tema

    Cuci tu interesantno resenje. Umesto debelog tanjira, da se pokace tegovi po obodu, posto je kolicina kretanja zavisna od kvadrata brzine. Malo su vise zagazili u dizajn, pa su im ovi nosaci mrsuljavi.
  5. vladd

    Gramofonska tema

    Ja sam 9 godina ranije proizveden. To su bila drugacija vremena, toska je moj drugi gramofon, kao mali korak ka boljem, Sa sve pojacalomi zvucnikom. Nije lako i nekriticno bilo imati malo duzu kosu i slusati Dzenis i Hendriksa.. Tehnicki marginalno, kilavog pojacavaca(ne secam se da li je integralac ili neki tranzistori), i finih, jeftinih, ali papirnih i alnico zvucnika, lose upakovanih. Sto tada nije bilo bas najvaznije na svetu... Znalo je da satire ploce, ali ono najvaznije, sprava je sakupila more secanja, uzivanja, "kafa, kolaci i muzika" sedeljki, i prijatnih veceri sa "drugaricama" koje su bile kandidatkinje da to prestanu da budu... P.S. Lemicu, mogao si da ga umotasu najlon, da ga prasina ne grize. Puno drvo je posebna lepota, meni nesporna.
  6. vladd

    Gramofonska tema

    I bice diskutovan svaki proizvodjac dok se ne napravi savrseni gramofon. Posebno sto je ovo DIY forum, i svako zeli da nadogradi nesto na svojoj opremi, napravi nesto novo, zasnovano na kavalitetima ili promasajima drugih, znanju ili pogresnom saznanju.. S obzirom da ima raznih iskustava, a nekomercijalnih tendencija (samim tim i odsustva proizvodnih limita obracuna profita), zaista ne bi bilo lose ucestvovati u razmeni doticnih. Postoje slusalacki kvaliteti, vrlo uvezbani i prilicno strogi, postoje konstruktorski kvaliteti sa raznim egzoticnim iskustvima...mislim da ima svega dobrog, osim neke marketinske tezine, koja je samograditelju svoje srece prakticno nevazna.
  7. I crnka(n) i plavusa(n) su prelepe dzumare ,i sto je najbolje, vidi se da su uobrazene,
  8. vladd

    Woland

    Za gledanje, slusanje i ceznju, cista platonija, samo daljinski senzori u funkciji. Ne bi valjda i onu babu naganjav'o
  9. vladd

    Woland

    Mmm, suptilnost, lepota i laka ali naelektrisana pervezija...
  10. I to sa nekim kratkodlakim duotriodama:)
  11. vladd

    Gramofonska tema

    Ti si moj idol 126 je bio moj mladalacki cilj, tamo neke 1978-79-e, bio je duplo skuplji od 150, sto je bio manji problem, nisam imao nerve za jos 70% carina, marzi i sticunga..
  12. vladd

    Gramofonska tema

    Po meni se sustinski razlikuju Suline od Kuzminih gramofona. U prve je ugradjeno previse hajpa, sto je trzisno opravdano, i vise tema za neke emotivne forume, dok su Kuzmini dramaticno temeljnije uradjeni. O robama i kupcima ne bih, tu sam nestrucan, a jos manje o privredno-proizvodnom patriotizmu, koji je posebna tragikomicna prica. A sto se mog robnog fasizma tice, "njemacko auto" i engleska audio tehnika su davno izbacene stavke iz moje sfere interesovanja. Dosta je bilo magarcenja...red je da dohvatim sargarepu. Ostalo je dosta vrhunskog izbora, i po EU i po svetu..
  13. vladd

    Gramofonska tema

    Pa u 0,2%, bolje ne moze ako nema poseban i bolji izvor napona, kolika je greska mrezne frekvencije u periodu nekoliko desetina minuta . Po evropskoj normi EN50160, dozvoljeno je odstupanje 1% tokom veceg dela nedelje, a u odredjenim momentima i +4%/-6%, od 47-52Hz.. Za to nema korekcije u otvorenoj petlji gramofonske regulacije. I da zazmurimo na prekide, propade, naponske nesimetrije i tranzijente u mrezi, ili cuveni DC ofset, koji izaziva (cujne)varijacije klizanja motora, i koji muci nase toroide...ali ga zaboravimo kod velikog hajpa, kada nije ugodno da se spominje. Sto nema veze sa samom konstrukcijom Gararda. To nije nesto za padanje u nesvest, ali treba imati na umu... Te pojave, ovi sto cuju promenu od 0,0001% necega, jako zanemare u svojim opservacijama. Nije razmatranje bilo o drzanju neke brzine, vec razlog lokacije diska za prigusenje na motoru, a ne na tanjiru.
  14. vladd

    Gramofonska tema

    Upravo. Prosto mi nije jasno zasto im je mozak zastao da disk ne ugrade na tanjir. Ne ulazim u proizvodnu zonu, jeftinije, lakse, jednostavnije, vec sustinski, u sistem regulacije, krucijalna je brzina tanjira, ona treba da se meri i regulise kod indirektnih pogona, a ne brzina motora. PS jedini zdrav razlog mi pade na pamet je manje opterecenje na idleru..duzi vek..
  15. vladd

    Gramofonska tema

    Slazem se sa njima da treba da postoji otpor kretanju, neka vrsta blidera mehanicke energije, ali se ne bih slozio da je frikcija korisna, pre svega kao generator suma. Recimo neko beskontaktno resenje, vrtlozne struje kao kod G401, ili homogeno magnetno polje.
  16. vladd

    Gramofonska tema

    Sve je rekao kako treba, u kratkim crtama. Onako kao ishodiste svih inicijalnih problema. Ali je evidentno da svoje gramofone prvenstveno radi inzenjerski, sa visokom kolicinom dizajna. Bez trunke magle i prenemaganja. Ovo bih komentarisao. Cinjenica je da je situacija na trzistu takva da su svi DD gramofoni sa cvrstom i permanentnom regulacijom, ali nikakva realna prepreka ne postoji da se u regulaciju ukalkulise i inercija i napravi srazmerni dilej regulacije. Jeste za nijansu skuplje..ali s obzirom na cene, umanjilo bi profit za neki promil...ili beznacajno uvecalo cenu sprave. Ne vidim ni jedan razlog zasto masovnije nema procesora u postolju, ili spolja, samo senzori ispod tanjira. Sada su bar u ceni malo ozbiljnijeg srafa.. Mislim,i ta igla koja pomno sa svojom silom od par grama pokusava da izore plocu i zaustavi disk od par kila nije bas udica...
  17. vladd

    Gramofonska tema

    Kako je krenulo, cekam Shimano da napravi gramofon, da me mine zelja.
  18. vladd

    Gramofonska tema

    Ja mislim da se bore sa jako niskim spektrom smetnji. Pocetni trenutak do konstantne brzine je prelazna pojava i niko ne spusta iglu, u kucnoj varijanti, dok tanjir ne dostigne brzinu. Pride sto se pocetni momenat moze smanjiti pogonom motoram soft startom. Tesko klatno je ozbiljno skupo ali ozbiljno efikasno resenje za dampiranje, bolje receno izolaciju uticaja niskih frekvencija. Istina, malo je kabasto, ali.. Ovo je monument.
  19. vladd

    Gramofonska tema

    Pazi, to i jeste problem za bavljenje, ali da ce se vibracije "anulirati" tako sto putuju i kroz sponu i kroz vinil do vrha igle gde se srecu, je manita tvrdnja. Pre ce sum doci dva puta do igle samo jednom fazno pomeren za neku mikrosekundu. Plus sa pojacaniim sumom u rezonantnoj frekvenciji dotine spone.. Mozda bi se moglo nesto mehanicki uraditi da je jedna frekvencija u pitanju. Ali nazalost nije. Jasno je da je sva borba oko problema bruma gramofona u zoni 0-200Hz(neki prosiruju marginu do 500Hz), i tu se razlikuju i tu im se generise zvucnost. Odnosno uticaj rezonanci delova gramofona i okoline na vrh igle. A u toj zoni su i najgusci doticni spoljni uticaji. I tu postoje dva zadatka, ne primiti doticne uticaje, i ne sporvesti ih do igle..odnosno svi to dogadjaji treba da se svedu na maksimalni moguci minimum. Elasticno vesanje je izolacija prema spolja a velika masa resava problem u sisemu gramofona, minimalno sprovodi brum(spursta svojom rezonantnom frekvencijom brum u zonu gde ga statisticki ima malo), i ima veliku inerciju zarad smanjenja variranja brzine. P.S. Tako da je logicnije da se tvrdi da spajanjem ose diska i oslonca rucice, spoljni uticaj je jednak i na rucicu i na osu, pa ce eventualno imati manji efekat na iglu..u recimo vertikalnoj i horizontalnoj ravni On jednak u vertikalnoj ravni i ako su odvojene te dve tacke, ostaje problem horizontalnih oscilacija koje se mogu ujednaciti ucvrscenjem, ili velikom masom.
  20. vladd

    Gramofonska tema

    To bi bilo dobro kada bi ta spona osovine i rucke radila bas ono sto nam treba. A to je poprilicno slucajan, malo verovatan dogadjaj. Meni lici na pausalno kalkuisanje i nadogradnju teorije, uklapanje odredjenih remisa sa previse dlobode. Nestabilno uvezan skup tacnih dogadjaja. Nalik na "ako pada sneg jescu sarmu" Ta spona moze da pomogne samo fleksibilnom sistemu, kao dodatno ukrucenje. Stp se desava sa postoljima od tanke daske.
  21. vladd

    Gramofonska tema

    Moze, i to je nekada ozbiljan problem. Sustinski, neki detalji mogu da se izsizavaju, ali kod nekih drugih moze da dodje do opadanja nivoa detaljisanosti(nedostatak potrebne tehnologije, pribora ili zivaca), i naglo svodjenje posla kraju nekim precicama. Sto nikada nema punu satisfakciju... Ono sto je simpaticno kod slozenih sistema(ne mislim samo na broj sastavnih delova vec i ukupnog funkcionisanja) je ma kako se komponente pazljivo radile, ukupan sistem moze da pokaze neke nove probleme ili problemcice. Tipa drugaciju zbirnu rezonancu. Precizna izrada svakako suzava zonu mogucih nepovoljnih efekata, ali nije obavezno da ih uklanja. Tu na scenu moze da dodje i kontrolisano slusanje, ako se zna sta je bio cilj i da li se to postiglo, da li je efekat zadovoljavajuci ili svidjajuci. Jedna od razlika je izmedju komercijale i diy je da komercijala moze da bude zadovoljna plasiranim zvukom i efektom, ali najcesce ne nudi korisniku kvalitativnu analizu rada, vec nudi korisniku opciju trosenja para na ostale takve uredjaje, pa ce nakon sedam brda novca mozda odabrati nesto sto mu prija, pa makar i izgledom. Podcrtavaju se marketinski efekti, impozantnost, fascinantnost.. Nece se javno reci, npr, da je osim tezine ili nerezonantnosti bitna i krutost podloge, tanjira, lezaja ili motora, da su neke precizne mere prakticno anulirane ako se podloga uvija ili ugiba. Izbor materijala je slobodan, moze da bude odluka izbora zasnovana na estetici, ili cemu god, pristupacnosti, ali kada ulazi u sistem, mora se tretirati da zadovolji funkciju i interakciju u sistemu. Ako je (relativno)slab kao drvo, onda se ucvrscuje, modeluje do postizanja krutosti, ako zvoni kao metal, onda se dampira...ako je lak, otezava se..grubo receno..
  22. vladd

    Gramofonska tema

    MI? Samo razmatramo ko kako je uklopio tasnu i cipelice sa jutarnjom frizurom
  23. vladd

    Gramofonska tema

    Moze tezina da smanji vertikalnu rezonacu, uz probleme koje uvecava. Gyrodec ima idejno sjajno, diy izvodljivo resenje, s tim sto bi moglo da se doda neko verikalno prigusenje, ne samo masom, vec nekom frikcijom, jos bolje magnetima. Smanjilo bi opterecenje nosaca, i mogucnost oscilovanja. Thorens reference ima podesavanje rezonance 1-5Hz, zatezanjem opruga na stalcima, a cini mi se i blagom frikcijom spolja. http://www.theanalogdept.com/thorens_reference_no__22.htm
  24. vladd

    Gramofonska tema

    Seizmika je vazna vise za optiku, manje za gramofon, mada... ako se tera mak na konac... Podseti me to na davne probleme dedinjskih kolega po zanimaciji i DD gramofona, kada prodje tenkovska jedinica sa transporterima. Slusanje gramofona zabranjeno utorkom i cetvrtkom. Meni je privlacnija donja granica dampiranja frekvencija od 1Hz, pa neka se uz neke izmene i prilagodjenja dizajna diy omasi i do 2-3Hz, to je uspeh, za po kuci.
  • Trenutno na sajtu   0 članova, 2 Skrivenih, 17 Gosta (Pogledaj celu listu)

    • There are no registered users currently online
  • Forumska statistika

    8.9k
    Ukupan broj tema
    435k
    Ukupan broj objava
  • Statistika članovȃ

    2866
    Svi članovi
    3371
    Najviše na sajtu
    mvbg1
    Najnoviji član
    mvbg1
    se pridružio
×
×
  • Kreiraj novo...