Jump to content

vladd

Član
  • Broj sadržaja

    13365
  • Na DiyAudio.rs od

  • Poslednja poseta

  • Broj dana (pobeda)

    79

Sve objavljeno od vladd

  1. vladd

    Gramofonska tema

    Kuzma je ozbiljan konstruktor, i da je kojim slucajem Englez, kraljica majka bi nosila majcu sa njegovom slikom. Da ne pricam o medijskoj presiji koja bi bila napravljena. Ovako se bori na trzistu golim znanjem, vrhunskim kvalitetom i konstrukcijom.
  2. vladd

    Gramofonska tema

    Lezaj sa kontaktom u tri tacke je interesantno resenje, ali je problem u pritiscima koji se prave na malim povrsinama ,i potreba da se koriguju zazori nastali brzim trosenjem. Moze to da se odradi i sa prstenastim kompozitnim caurama, sa istim efektom smanjenja trenja ali nesto robustnije, trajnije. Ono sto mi je ideja je izrada osovine sa DLC prevlakom (Diamond Look Carbon coating), poliranje ne moze da dostigne taj kvalitet povrsine plus cvrstoca povrsine. Jedna od najboljih tribo-prevlaka. Kada moze fiat da gura tu tehnologiju u svoje motore, zasto ne stepati i u gramofon gde treba..znaju da kostaju vise od fiata Kvalitet povrsine smatram da je bitan, ne toliko zbog nekog minimalno uvecanog trenja, u nekoj meri(lako se prevazidje jacim motorom), koliko zog potrebe smanjenja suma koji generise klizni lezaj. Ili neko drugo keramicko presvlacenje u jonskom mlazu(adherent coating). Problem je sto u Srbiji nema jonskog mlaza ranga 500 eV..taj bi sluzio i za nabacivanje cvrstih slojeva na povrsine i za poliranje dijamantskih vrhova P.S. http://www.richterprecision.com/dlc-coatings.html
  3. vladd

    Gramofonska tema

    Ja jos nekoliko godina moram da zaobilazim mistiku, profesionalna sramota. Trideset i kusur godina sam sa ove strane ogledala Nije sustina "proci jeftinije", to je hobi, ludilo bez limita, vec izvuci maksimum iz mogucnosti i okolnosti, novih ideja i "otvorenog uma" i to ugraditi uspravu. Bio to gramofon ili sta god.
  4. vladd

    Gramofonska tema

    Moja preporuka, mada ima vestijih u ovoj oblasti, je invertovan lezaj. I kao savet, ne treba ti caura po celoj duzini osovine od teflona, povecava se trenje. Dovoljna su dva klizna prstena pri dnu i vrhu. Interesantni su lezajevi sa uljnom kadicom, i spiralom na osovini...za eksperimente.
  5. vladd

    Gramofonska tema

    Gladnih 90-ih se "nabavljao" kvarcni pesak za akvarijum iz kontejnera za posipanje po sinama-drustvena imovina. Takodje rerna, pa kuvanje, ispiranje, susenje pa opet rerna na 200, ni ova cesmovaca nije bez gamadije. Mada ni beton nije los za neka otezanja. P.S. Lemicu, svaka cast To je istrazivanje po mom ukusu.
  6. vladd

    Gramofonska tema

    A sta bi se to culo u poslusavanju. Gramofon, rucka, glava, preamp, amp zvucnici, kablovi(narocito oni posle pikapa)..soba.. Jednostavno se malo detaljise, tehnicki, sta je to sto je kod gramofona vredno truda, novca i apgrejda. A slusanja i druzenja su mesto gde se srecu i diyeri i fifisti, i oni treci, wanabee. Kada jedan konstruktor u svom pdf ispisu autoritarno posvecuje odeljak dva dvopolnom prekidacu.., dramaticno potencira gravitaciono liveni aluminijum ...jasno je kome se obraca..japijima pre nego malobrojnim(i vecito sirotim) tehnikusima.. U nekoj drugoj prezentaciji, organizuju merenja kojih bi se sramila i decica iz Petnice. Pa zar je sva mudrost u mesinganim ili bronzanim caurama, laminiranoj kutiji i tanjiru od 15+ kila? Motor nekako biraju da vise ne znam po kom kriterijumu,u odnosu na potrebe.... Ili je ohrabrujuce sto se moze procitati da je "najbolja" rucka na svetu izgubila popularnost zbog nekih promasaja.. Pa zar nije vredno diskusije medju iskusnim rendisamai iskusnim slusaovcima. Bar da se dorade i poboljsaju neki sitni propusti, gde smo svi sigurni u ishod. Svi imamo razlicite fondove, nivoe zagrizenosti i jos razlicitije i nestabilne usi, pa to merilo ne pripada objektivnosti vec vrlo sebicnoj i uslovljenoj subjektivnosti. Neka na kraju svako izmeri svoje domete i zahvate u testerisanju, svidja-ne svidja. U krajnjoj liniji, sta me briga kako nesto zvuci kod nekoga,u necijoj sobi sa necijim rasporedom igracaka, kada se zeli zabava u sopstvenom okruzenju.
  7. vladd

    Gramofonska tema

    Ti si nasao stajniku, a mi ostali moramo da se snalazimo Ja mislim da su malo preuvelicali doticni hoging u nekim slucajevima, a narocito kod tezeg tanjira. Valjda misle da je magnetno polje previse siljato i da se gubi. Tu negde leze nijanse, izrade ili poboljsavanja, da se ne overdampuje neki problem, na stetu nekih drugih efekata.
  8. vladd

    Gramofonska tema

    Pa komentarisi. Da se zna kako i zasto nastaju budalastine i preterivanja. To kritizerstvo generisanja magle i glupiranja, ima par dobrih razloga, jedan je da cavrljamao(a ne vadimo oci ) , a drugi, ne manje vazanje da se rascivijaju neki detalji, sta je bitno sta jos bitnije, gde se preterivalo a gde se cmoljavilo sa ustedama. A ne da se mesingana caura i gvojzena osovina vode kao vrhunski dizajn. Ocito se na doticnom EMT slabo stedelo i koristili malo tvrdji principi projektovanja i izrade, za potrebe tezeg maltretiranja sprave i neprekidnog rada...pa sledi i sve ostalo.. Ali nema dovoljno emt da svi budu sreca sreca radost..
  9. vladd

    Gramofonska tema

    Bice da je magija u izradi ostatka sprave. Cim krene da se analizira mocni "torque", dolazi do prekida "analize" u trenutku kada daljnja prica ulazi u razne skripce i logike i mehanike. Ali se te diskusije, preciznije hvalospevne prezentacije, uglavnom vode vazdusasto, bez konkretizacije i uvezivanja detalja(word dropping), i prevode u madzikoramu u pogodnom momentu. Baska sto dobri L75 prakticno nema "rim drive" i izuzetno je pristojno uradjen gramofon. A javno se ne primecuje kakvi su odnosi precnika, kako je Lenco rasporedio veliku redukciju, sa osovine na veliki idler a sa velikog idlera na manji poluprecnik od ivicnih 6" Te "strahovite" momente treba ipak guma da prenese, a ne zupcanik. A onda bi "magleni" morali da smisljaju neke varijacije prica za svoja (slucajno ili namerno)mrsuljava a (namerno)zacenjena konstruktorska resenja.
  10. vladd

    Gramofonska tema

    Naravno, kada se izbaci magla, jasnije se i vidi i cuje. A i Lenco nije vise u bizmisu da bi naduvavao cene i pevao slatke pesme kao "magleni". Korisnici mogu da pricaju svoje impresije na razne nacine, ali je cinjenica da se uklopilo dobro, jeftino i sa druge strane zida fame. Nego citam nesto ovaj Mortimerov esej i pocinjem da shvatam metodologiju maglogeneratora. Imaju vrlo suptilan pristup ukljucujuci i pseudo profound bullshit. http://www.mediafire.com/file/l4dxmkc14naa2f1/E.W.Mortimer_Design_of_Transcription_Turntables.pdf
  11. E sad, morao si da smislis metodu i da radis merenja. Nije to to...to je jeres.. Sto to nisi po sluhu radio nije mi jasno.
  12. vladd

    Gramofonska tema

    Da se "udrobi" i neka CD tema..
  13. vladd

    Gramofonska tema

    Ne, nismo se razumeli. Tada je mnogo manje bilo bahatosti, vise je u smislu "postovanje hobija i zbirke ploca". CD je druga disciplina.. Sa drugim delom teksta se apsolutno slazem. Jedino bih podvukao razliku, koliko je tada bilo koncerata, i kakvih muzicara, i kakva je situacija danas. Da se dopuni cetvrta dimenzija kvaliteta zivota. Ploce su bile za druzenje, "kafu i kolace", a glavna kvalitetna muzika je bila uzivo.
  14. vladd

    Gramofonska tema

    78-80-e je bilo skoro sramota imati idler, prevazidjen beltom. Napredak se ozbiljno shvatao.
  15. vladd

    Gramofonska tema

    Nema tu jednostavnog a upotrebljivog odgovora. Idler ne bi trebao da bude bolji pogon od belta, pogon kao pogon, sustinski ni po cemu, i u odredjenom visem cenovnom rangu i nije, drugi je problem precenjivanja gramofona, odnosno bilo kog proizvoda, pa u red kvalitetnih i skupih se usunjavaju i neki na krilcima pricica.. Taj L75 nije u visokoj modi, i trziste ga ne glorifikuje cenom. A razlog zasto je dobar ne znam i potrosio sam sve ideje. Merenja imaju svoje probleme, a najveci problem je realno nedostatak standardne usvojene metode za slozenije merenje, dizajneri mogu da formiraju neke interne kriterijume i procedure, zarad sopstvenih potreba, ali je sve to prakticno nepriznato dok se nesto ne standardizuje. Samo trziste moze da "izmeri" proizvod i pozicionira ga na rang listi..a trziste je trenutno haos fama i manipulacija. Kada nema definisane i ponovljive metode, rezultati merenja mogu lazirati, brojke stimovati..prezentovati kojesta... Hobi je boles, nesreca koju treba neko da naplati, uzivanje se kotira visoko u cenovnom rangu..i nastupaju i vidari i nadrilekari..
  16. vladd

    Gramofonska tema

    Napajanja za broadkasting i telefonske centrale imaju obavezu da se uklope u standard psofometrijskog suma. Od kojeg je i prihvacen rumble okvir merenja, ali se pokazao neupotrebljiv, pa su mu "rasteretili" krivu prema subsonik frekvencijama. Ali su odlucili da je sve dobro ispod 40dB, iako postoji riaa izdizanje niskih fekvencija. Pa uz pojacanje preampa od 30-40dB, sve to pridje pragu osetljivosti sluha na par decibela. U zlatnim(za audio) 70-im su probali da uvedu standard dodatnog pola na 20Hz, i to im je uvelo fazne probleme u reprodukciji niskih frekvencija, pa su problem svalili na kvalitet gramofona i rucke. A za broadkasting ionako nije vazno, nakon filtera i kompresija audio materijal je vec ionako izvakan, da je nebitno od cega sve je los.. I sad, ko bi od proizvodjaca sebi komplikovao zivot, i definisao kvalitet, postavio reference, kada sve to moze da pokrije marketing? Pricaju se razne price, ako je nesto jednostavno, mora da zvuci dobro, bolje sonicnije(sto nije ni u kakvoj korelaciji, naprotiv vrlo kompleksne konstrukcije zvuce dobro), i onda dobijemo regu, prostu dasku od presovanog papira, lepo ofarbanu, koja se vrti brze nego sto treba, ali zato mora da se usvirava, valjda dok kais ne pocne dovoljno da proklizava..? I normalno da ce idler pogon da bude superioran u odnosu na aljkavo uradjeni belt, gde su nedoslednosti pokrivene praznom pricom. I naravno da ce studijske sprave da budu na ceni, one su radjene da se uklope u bar neke visoke standarde i niske sumove, makar neke ciljeve postizali prostim uvecanjem mase...
  17. vladd

    Gramofonska tema

    Nisu korisnici vise naivni kao nekada. Traze info, pitaju, razjasnjavaju. Licno mislim da bi pomoglo bas korisnicima, ma koliko poskupljivalo proizvodnju ili smanjivalo profit, ali bi se i medju konstruktorima mogli definisati parametri, porediti gramofoni i pre nekog osluskivanja bi se znalo koji je kakav i sta se moze ocekivati. Naravno u okviru uticajnih parametara na opsti zvuk. A onda slusanjem iznijansirati razlike Ovako je kao da slusamo koncert a da ne znamo kako se koji instrument zove..svodi se na svidja vise svidja manje.. I naravno, izbegla bi se graja eventualnih brend-botova, laznih ili pomodnih utisaka, zakupljenih referenci i ocena.. sto ne bi islo nekima u prilog....
  18. vladd

    Gramofonska tema

    Pa jeste problem, napisa ti grau slikovitije. Nije poenta samo u sirovoj masi, zato je efektno nazvana efektivna masa, prakticno moment inercije(koji odurno skolski zvuci), vec je bitno i rastojanje dodate mase od ose klackanja. Nije isto 3 ili 5 grama na 5 cm od lezaja i na 20 cm od lezaja, bitan je krak sile, posto je vec rucka ogranicena lezajevima. Sa jedne strane se dodaje par grama na velikom rastojanju, a sa druge pomera teg vece mase za par mm. Odrzava se radni pritisak igle. A ako se krene u detaljisanje, pa se zaracuna i povecan pritisak na lezaj(a u pitanju su ozbiljni pritisci, jeste mala ukupna masa ali je i oslonac minijaturan), onda muka nema granicu. Ima dobrih glava u raznim tezinama i raznim komplijansama, zasto maltretirati rucku.. Lakse mogu da razumem neko fino trimovanje, u okviru harmonicnih odnosa rucke i glave, nego nagli iskok iz kategorije rucke..zarad neke glave dramaticno manje komplijanse.
  19. vladd

    Gramofonska tema

    Drugacije receno, ta masa treba da je sto preciznije odabrana da pokrije razliku izmedju postojece inercije rucice i eventualne potrebne (uvecane)inercije za odredjenu komplijansu kantilevera. Naravno uz uracunat pomeraj inercije i kontratega Random unbacivanje mase je kljucanje na slepo..mada nekada moze da napravi manje lose nego sto je bilo..ali i dalje nedovoljno dobro..
  20. vladd

    Gramofonska tema

    Ovo je cista statika i pokazuje eventualnu tacku loma klupe. Zato je neko mudro odabrao 3" dasku, znajuci za eleganciju dama.. Da nije imao takvu dasku, znao bi mesto gde da dokuca ojacanje i izbegne bruku. Sto pokazuje da treba meriti i preduprediti.
  21. vladd

    Gramofonska tema

    Naravno da je uzivanje finale, ali ima i onih koji podjednako ili vise uzivaju i u ceprkanju po uredjajima kao i u slusanju muzike. Pri tome ne mislim na @sax.hifi ironiju , pcelinje voskove, zlatne pragove u sobama ili mpingo kocke rasporedjene po kvartu, vec na malo realnije i upotrebljvije testerisanje i srafljenje. Ionako je vecina popularnih gramofona podlezna(a cak su i neophodna) silnim modovanjima i apgrejdovima...da ne nabrajamkako se od torensa ili lina moze izmenjati apsolutno sve, u daljini nalik na pocetnu pricu, a i dalje nose "naziv".. I zato treba i slusati i meriti, ali znati sta i kako slusati i sta i kako meriti, i uvezivati neke korelacije, sta treba raditi. Svakako sigurnije, lepse i bolje, nego citati hajpove, marketinske mudrolije i ludovanja po netu i prihvatati tu filozofiju Respect za @ninja i njegovu uzivanciju..
  22. vladd

    Gramofonska tema

    Ne bih ja tako jako zasekao, u pitanju je mehanika, rezonance, medjusobni uticaji. Plus preamp, koliko god da je usrecen odnos rucke i glave, to neusaglasen preamp moze da odvede u neke svoje vode. Budi se neka ideja da idler dovoljno pravi rumbla u nizem spektru, da lici pomalo na laudnes u bas podrucju. Pretpostavka nedokazana. U svakom slucaju standardi merenja rumbla su presuvo postavljeni, i realno neupotrebljivi, trzisno verovatno korisni. Metoda merenja je jos veca katastrofa. Mozda bi trebalo definisati bolju metodu merenja, gde se meri efekat rumbla i uopste rezonance kutije direktno na iglu. Npr, da se igla postavi na nezavisnu masu na gramofonu, da se generise brum, i preko aktuatora prenese nakuciste, definisane amplitude, vidljiv na izlazu iz glave, i da se vidi uticaj rada motora, koliko ce interferirati sa signalom. I znati utiaj rumbla na rad gramofona, a ne apsolutnu vrednost u nekom zadatom opsegu. Ovo merenje po Din-u ili IEC moze samo proizvodnji da sluzi kao tacka dostizanja, bez informacije o spektralnoj karakteristici bruma.
  23. vladd

    Gramofonska tema

    Meni to lici, jako, na kompenzacioni inzenjering. Kada krenu da prave gramofon sa idlerom, svesni su recimo potencijalnog bruma, i sa konstrukcijom, rasporedom masa, pretpostavka, kompenzuju brum. Naravno, mere, inace bi bili u mraku.:). Dok kod preferencijalno, ili navodno tiseg belt pogona, ne smaraju se sa okolnom mehanikom u toj meri. A onda u upotrebi, idler kuciste krene da apsorbuje sve okolne probleme u zoni rumbla, a konstrukcija belt drajva krene da zvoni.. P.S. Doktore, tema nisam ja, da imas dobru volju razumeo bi svaki detalj, tako da... uzivaj u svom besu i nerazumevanju problematike...cavrljamo o gramofonima otvoreno i bez hejta, koliko se moze..
  24. vladd

    Gramofonska tema

    Neko slusanje necega, nije neki argument za diy forum. Pogotovo ako ima ambicija da se iztesterise neka sprava. Polje je otvoreno, neko kupuje i slusa, neko testerise, slusa, pa opet testerise..samo ga zanima sta bi to trebalo da dotesterise.. Kod mene malo toga ostane u stok varijanti. E sad, to "unweighted" merenje ukljucuje i bitne subsonike. S tim, sto je siroko polje problema u toj zoni, a ne zna se koji je frekventni segment dodirnuo doticni nivo prezentovanih xxdB. Zato su pocesto slabo upotebljivi podaci, kao i izoblicenja pojacavaca na 1000Hz ili pri 1W
  25. U pravu si, jednostavnije je, mada sam ja imao problem sa 358 u komparatorskom rezimu. Pa se sada koriste samo za pojacavac greske u ispravljacima..
×
×
  • Kreiraj novo...