Jump to content

vladd

Član
  • Broj sadržaja

    13383
  • Na DiyAudio.rs od

  • Poslednja poseta

  • Broj dana (pobeda)

    80

Sve objavljeno od vladd

  1. uPC1237, odlican kao zastita, dobro je da kinezi prave module, lakse nego praviti, uklapati razna relea i napajanja
  2. Prejaki su zahtevi za stednjom energije, sirom planete.
  3. PA mogao je i u nasi da pocne ako prica kojesta, nesto ne stima 3 Pin vs 4 Pin Fans Connector, What's a Difference Between? DIGITALWORLD839.COM Often brands have 3 pin vs 4 pin fan connectors. Because there are some differences between 3 pin and 4 pin fans. I will let you know which is best...
  4. Ne biram, samo da lampi nije vek prošao
  5. Kada god vam te dreš E180F ili jezive i zvučno nepodobne E802CC, krenu da umanjuju životni prostor svojim prisustvom, eto nudim se da vas spasim otkupom dotičnih uznemiravača.
  6. Na ovo da se obrati posebna paznja sto kaze cika Brka, narocito kod riaa to ima svoje razloge zarad izdizanja frekvencija dragih mreznom brumu za 15-20dB. Zato i najbolje rade sprave topologija C-R-C-L posto mreznom riplu dodatno pomeraju fazu. Kod drugih, linearnih sklopova manjeg pojacanja moze da zadje u nebitnu sferu, mada niti je skupo niti skodi regulacija i gde nije obavezno.
  7. Nisu to mane nego provizorni tok ideja pri modelovanju i doradi topologije, koje imaju razne podloge. Ja sam za situaciju da svako sebi oformi podlogu za ideje, i uskladi sa mogucnostima...i sa okolinom koja hoce da pomogne. Pa da tu odmervamo detalje koji su vazni da su bolji, a koji su manje uticajni... Kada imas neki sliku da ne kaviziju o sklopu, lako se formira topologija prema potrebi, i samo definise trosak specificnog materijala. Drugi pristupi tipa prosto je ili ultrajeftino povoljno, smatram da nisu za fine namene napajanja RIAA, niti nude neku ekskluzivu ili nivo funkcionisanja vredan paznje. Visok napon, mala struja, veciti prirodni izvor problema...
  8. Opijen pričom Ta sitna provaljivanja odaju utisak da ti likovi kao brinu o strahovito bitnim a suptilnim detaljima, tipa visestruki kelvin kontakti, procesima u zenerkama, da budu u zoni zenerovog(zamisli "pravog") a ne lavinskog efekta, kao da će to nekakvu zvučnost sprava držati u nebeskom sferama, što realno nema veze sa mozgom, ali za reklame i neki internet renome može da znači i beleži plusić gledanosti. Nikakav ulog a efekat vidljiv. Umesto, da gledaju da bude metal folija a ne metalizovana folija, da li je spajanje šopanje ili bondovanje sa kontaktima, ako je mica kond, koja je korišćena od 25 vrsta mica, ako je zenerka, kojom tehnologijom je radjena da nema zarobljenih naelektrisanja u kristalu, pa incidentna temperaturna variranja, ima tu zona da se izgubi previše vremena na koješta....mislim...može da se drži ne mak nego molekul na koncu, ali pravi se ispravljač, koji treba dobro i pametno da radi na par stotina volti i drži lampe riaa preampa u stabilnom radnom režimu. A ne da tera marsov modul... Komponente treba da imaju konzistentne karakteristike solidan vremenski period, ne bave se sa signalom već sa jakim poljem koje zna da kompromituje karakteristike materijala.
  9. Otici ce u stolare, i to bez testere
  10. Ne vide sagovornik na vreme. Odgovor je i da i ne, uvek se moze ocekivati neka elektrostaticka korozija izmedju dva metala, ili prodor vlage, verovatna deformacija navoja, naprezanja na zidovima navoja i otezano odvrtanje, ali, stajling podrazumeva opstu brigu o izgledu, cistoci i zastiti vozila. Razne zastitne prevlake, maze i voskovi mogu da eliminisu ove i neke druge probleme. Znaci, fire&forget metod donosi probleme, redovno lickanje ce privesti nuli verovatnocu problema odsrafljivanja.
  11. Bitno je pamtiti karakteristike komponenti i neke principe regulacija, ostalo treba znati gde stoji literatura, topologije se prilagodjavaju potrebama u zeljama. Usput se odradi korekcija finansija i optimizacija troskova, neke tehnicke detalje ne treba uopste pamtiti, postoje katalozi i tablice. Svaki potrosac zahteva specifican regulator,zato se odabiraju topologije koje mogu da odgovore potrebnim karakteristikama, pa se prema zahtevima i mogu raditi neke moguce optimizacije, ili cak zanemarivanja. Moj stav je da DIY zanima sto bolja topologija, jer se zeli najbolje, a jednostavna i prakticna resenja sluze ili za mas trziste ili za neke nezahtevne sklopove. Evo za lahko iscitavanje, sa vrlo finom i razumljivom diskusijom Tube Based Voltage Regulators - Part 1 DIYAUDIOPROJECTS.COM
  12. To je kao prvi krug struje i smetnji, dominantnih impulsnih struja, diodnih šotova, voditi masu na gnd sa drugog ili treceg konda u nizu. Poenta je da se definišu nivoi stujnih krugova i zona smetnji i odvoje, čak se sklopovi sličnih struja mogu uzvezdati nezavisno pa posebnim vodom do gnd. Kao drugo, poslušaj Zena i gledaj šta rade ozbiljni macani audio hife, a ne imperativno "prosta", "jeftina" i brzolakoćemo rešenja... Ovaj regulator je je preslikana stara šema (ultra)prostog serijskog regulatora(zenerka + tranzistor), transponirana na par stotina volti(što ne ide baš tako linearno, ali to je drugi nivo rada sa VN) pa je pokušano unapređenje, malo strujnog izvora za zenerke(nepotrebno), a tako se i ne radi jer je drift dioda i raspodela napona prevelik, pa po trenutnoj modi bipolarac kao "external pass" je zamenjen sa FET, jerbo je "low drop" neki pomodni imperativ koji se pamti(sumnjam da je ušteda neke energije bila vodilja), a onda se pojavio problem što kond na gejtu ostaje neispražnjen neprijatno dugo do beskrajno vreme, pa hajde da dodamo diodu za pražnjenje, jerbo nema više onijeh dioda iz npn bipolarca... Možda grešim, ali bolje je uraditi jedan, dva ili tri krštena ispravljača za potrebe lampi, i imati korektnu i pouzdanu stvar, nego praviti promet trgovcima delića sa beskrajnim probama. Vrhunska hifa treba da koristi(i pravi) ispravljače sa lampama za sklopove sa lampama, pa koliko košta neka košta. Na mnoge prazne priče se bukvalno bacaju pare, u kompleksan ispravljač je svaka para dobro i opravdano uložena. Osnove guglati sa "linear regulators", tipa pdf ovi nacionala, motorole...ima dosta razjašnjene problematike
  13. Da, flahic 30x3, malo preko 10€ metar, kg je oko 1600 din, izadje 100 din hladnjace, a bolje od Al
  14. Na ove hladnjačiće bi bilo dobro staviti bakarnu ploču bar 1mm, ili ih bar okrenuti da se izbegne ovo "univerzalno" bušenje rupa gde ne treba da budu.
  15. Di si tu starudiju iskopao Datasheet Archive BYF507 datasheet download WWW.DATASHEETARCHIVE.COM Datasheet Archive BYF507 datasheet download
  16. Nisi razumeo, visoke frekvencije koje ne razlučujemo(brojčano nebitne) utiču na organizam i sistem sluha, zasićuju senzor energijom, dižu tonus. Pa senzor i nervni sistem imaju drugačiju obradu zvuka. Na to sam mislio...Ne čujemo i ne razlučujemo infrazvuk, pa se oseća neobjašnjiv strah...ultrazvuk nosi energiju, plus što može izazvati interferenciju u koščicama i šupljinama slušnog sistema. A nesumnjivo je da viši harmonici definišu boju zvuka. Kao drugo, Nikvist je vrlo uslovljeno pravilo. Teorema važi samo i isključivo za čisti, jednostavni, savršeni sinus. I to je taj minimum minimuma, koji ne vidim zašto je bitan osim za proces edukacije kako se na najprostoji način rekonstruiše digitalni zapis sinusa. Zašto se ne bi semplovanje radilo sa desetostrukom frekvencijom, npr, preciznije, detaljnije, a ne naslonjen na blizu minimum minimuma, pošto ništa što radimo a naročito preterujemo u zabavi nije ni blizu minimuma minimuma..sve komponente plemenite samo princip uprostačen. Izgleda da je zbog cene AD konvertora tih kapaciteta...malo bi kupaca bilo i margina zarade nezadovoljavajuća. A onda se ta komercijalna blizina minimuma proglašava za vrh vrhova ezoterije i čuda...dok na drugo strani globusa obrade signala ipak ima nekog napretka brzine. Tako da se ne treba držati toga kao pijan plota. Jeste to metoda nauke i učenja, poduke, da se pojednostavi situacija, obezbede uslovi i ograničenja dela procesa, da se posmatra u jednoj koordinati ili po jednom promenljivom parametru, da bi pojava mogla da se secira, matematički obradi i razume, ali muzika je kompleksno dešavanje, takoreći kao prirodna pojava. I signal koji je reprodukuje takođe. Previše kompromisa da bi se pričalo uopšte o savršenstvu, pa se ide na ukus i naviku.
  17. Veci je problem simplifikovana komunikacija nego rad nekog majstora, manjeg ili veceg, za miks pultom. Tehnika moze neke detalje da upegla, ali nekako integralno u zadatku nije savrsena, uvek se prozima taj odnos prema profitu, pa sta je jednostavnije, masovnije, kompatibilnije za masupotrebu, to ima prednost i pegla se kvalitet prema tim zadacima a manje prema hi fi. Lakse je izmisliti i izreklamirati ezoteriju nego je napraviti. Digitalija ima odlican odnos signal sum, ima ponovljivost i konzistentnost u ponavljanju reprodukcije, savrsen proizvod (ali ima to nesto sto mu nedostaje), ploca se recimo raubuje mehanicki, vise ili manje, ali jednog momenta izmenice se bazicni zvuk. Ali se principi digitalizacije ispozasnivaju, u korenu, vise na niskoj ceni nego na ozbiljnom(i realnom zaista skupom) pristupu signalu, pa pride i ceo razvoj i napredak nose isti balast sto vece margine profita. Pa se razvija tesko, sporo, pomalo, mora da se uveze na ranija zbivanja, prave se lutanja i izmisljanja problema... Zatim se moda vrati a analognog mastera nema, pa se digitalizovan master narezuje na vinil sto gubi smisao ranijespomenute konzistentnosti, signal je frekventno otsecen i ima sve osobine digitalnog(dok je nov), ali se prati moda i forsira trosak preskupih pikapa, sprava, i uvode sve druge mane, veliko preslikavanje kanala, unosenje suma.... I na kraju se spomene bolji zvuk, bez jasnog kriterijuma, sa jedne, najcesce strane jednog, ili par, od tehnickih(beskrajno pitanje koliko sustinski bitnih) parametara. Ja znam da ljudsko uvo ne moze da detektuje, odnosno razluci signal preko 20kHz, i za to se koristi termin ne cuje, ali se ne iskljucuje mogucnost da energija visih frekvencija ostvaruje uticaj i na senzor i na tok signala i na izmenu pristupa dozivljaju onih frekvencija koje cujemo. Kao sto i starost utice.
  18. Ako je povezana povratna sprega, odnosno sens, u tom slucaju je primetno neosetljiv, ako nije povezana pov. sprega koristiti dobre kablove, prosto.
  19. Po pitanju signala i oklapanja da. Sad, treba imati rezolutan sistem i pride nemirno okruzenje da bi se recimo ustanovile razlike, i primetile te neke prednosti nekih kablova. Nemirno mislim na obilje smetnji i kojekakvih em napada na gajtane. Sad, neko ko ima sobu blizu trafo stanice, moze da se obraduje nekim specificnim kablovima...
  20. Celik je zbog sprecavanja mehanickog stresa i protiv generisanja naponskih spajkcica pri deformaciji, pride i trajnosti zbog ceste manipulacije, a impedansa je blize 60 i 75 oma nego 50, bolji je naponski transfer a energija je zanemarljiva. U pitanju su solidno do veoma low noise koaksi za pasivne elektrode i za korektan prenos mikrovolti do par milivolti.
  21. Da izbacis sotki diode zbog velike reverzne struje i ubacis nesto kao PD70224, fet grec...
  22. vladd

    Vincent

    Vincent CD-S6 CD player upgrade LAMPIZATOR.EU fake tubes in fake high-end Vincent CD-S6 player Deo rivju je onako, prilicno mi stil godi, slicno bih rekao samo opsirnije i grublje...ali nema potrebe
  • Trenutno na sajtu   1 član, 1 Skrivenih, 39 Gosta (Pogledaj celu listu)

  • Forumska statistika

    9.1k
    Ukupan broj tema
    445.5k
    Ukupan broj objava
  • Statistika članovȃ

    2956
    Svi članovi
    3371
    Najviše na sajtu
    Mimina12
    Najnoviji član
    Mimina12
    se pridružio
×
×
  • Kreiraj novo...