zbotic

Gain MM dijela za Xono je 40 dB.Prema formuli { gain = log (pojačanje) x 20 } izlazi da je pojačanje MM dijela oko 100 puta.Ako privedeš ulazni napon od 4 mV na izlazu dobiješ 400 mV što znači da bi bez nekih većih problema mogao privesti i 30 mV pro čemu bi na izlazu dobio 3V.S obzirom da su na izlazu MOS-Fetovi to bi moglo i puno više, posebno u pikovima.Praktično nikada nećeš imati zvučnicu koja bi Xono dovela u overload, ali pitanje je što može primiti uređaj nakon njega.Zaboravio sam kazati da overload nekog korektno projektiranog pojačala obično nastupi kada se ulazni signal približi naponu napajanja. Npr. kod Xona to je +-40 V. Zbog regulacije to je u sastavnim sklopovima i nešto niže, recimo +-20V.

DC servo i povratna sprega nemaju puno zajedničkog, funkcionalno su to dvije potpuno različite stvari. Pojačalo bez povratne sprege također može imati DC servo.

To je točno.Lem uvijek unosi od 10 do 40 pf ovisno o tome koliko pažljivo se lemi. Dobro zalemiti činč nije ni lako kako se čini......

Pokušati ću objasniti još jedan razlog zašto svaka zvučnica nije za svaku ručku. Taj pojam je poznat pod imenom komplijansa. Zvučnica i ručka čine jedan sistem koji osim što igla titra na gramofonskoj ploči lijevo-desno i gore-dolje ima i gibanje ručke u osi ručke. To gibanje je u pravilu kružno, odnosno polukužno oko osi ručke. Za kružno gibanje značajan je pojam momenta inercije. To je u ovom slučaju sposobnost ručke da promijeni smjer gibanja, dakle da se giba lijevo-desno ili gore-dolje oko osi. Naravno da to ovisi o zajedničkoj masi ručke i zvučnice, ali još više o rasporedu te mase. Ako je masa koncentrirana na kraju ručke to je promjena smjera gibanja teža. To je lako u praksi provjeriti tako da npr. rukom vitlamo štapom koji je težak 2 kg ili štapom koji je težak 1 kg i na kraju ima kuglu od 1kg. U drugom slučaju biti će puno teže promjeniti smjer vrtnje takvog štapa. Zbog ovoga, kod kombinacije ručka - zvučnica, u pravilu kod teške ručke treba staviti laganu zvučnicu, dok kod lagane ručke treba staviti tešku zvučnicu. Na taj način aktiviranje gibanja zvučnice, a samim time i prilagodljivost igle biti će u skladu sa standardnim vrijednostima na koje se takve zvučnice projektiraju. U praksi postoje odstupanja od proizvođača do proizvođača, ali se s vremenom mijenja i krutost ovjesa igle pa je to ustvari osnovni razlog zašto nam se s vremenom čini da zvučnica lošije radi, što se često pripisuje "potrošenosti igle", a zapravo nije točno.

Probaj za ove mutne u visokima malo povećati vrijednost otpornika na ulazu npr na 56kohma. Ima nešto teorije o tome na donjem linku, davno sam to proučavao pa zaboravio..... http://www.hagtech.com/loading.html

Ili šteta bi bilo da ne spomenem koncert Pogorelića na kojem je do mene sjedio čovjek trbuhozborac koji se cijelo vrijeme glasao nekom kombinacijom pile, turpije i cvrkuta.... Toliko o "živoj izvedbi"

Evo ja top listu najtragičnijih i najrazočaravajućih koncerata na kojima sam bio pa možete komentirati: 1. Ray Charles (toliko uvjerljivo najlošiji da ću ostaviti 7 praznih mjesta nakon ovog) 9. James Carter 10. Cassandra Wilson Prosječna cijena ulaznice 40 eura Neke od njihovih CD-ova imam u kolekciji kao masterpieces svih vremena. Klasičnu glazbu ovdje ne nabrajam jer sam se na tim koncertima naslušao smeća da to nije za spominjati....

Luka, apsorpcija baze ne može biti prevelika. Ona treba biti što veća. Naravno treba biti i linearna po frekvencijama, a to se postiže oblikom (ili oprugama) (za niske frekvencije) i materijalom (za visoke frekvencije). Masa zvučnice je toliko mala da ne postoji ni minimalna šansa reakcije baze na nju, dakle baza samo ima interakciju sa okolinom (zrakom, motorom, tanjurom, podlogom) i prenosi je na tanjur, ploču, iglu...... Principijelno biraš apsorpciju baze što linearniju, a ako ne može biti velika i linearna onda se neki konstruktori odriču veličine apsorpcije u odnosu na linearnost (cijena koštanja, kompliciranost izvedbe i sl.). U tome je kvaka.

Po meni je to logično. Kada čuješ bolje od nečeg što je bilo prije toga onda je to najbolje. Teoretski svaki dan ili sat možeš čuti nešto bolje ako imaš priliku, a Stereophile očito ima. Barem na par mjeseci.

Za tanjur je dobro da je težak jer to omogućava ravnomjerniju vrtnju zbog većeg momenta inercije. Međutim fizikalno ne vidim opravdanja za debelu i veliku bazu gramofona jer takva na sebe skuplja više vibracija iz okoline. Ukoliko već mora biti velika onda bi trebala biti od apsorbirajućeg materijala. Ja bih radio laganiju bazu u obliku trokrake zvijezde i to od materijala koji ravnomjerno upija vibracije. Izrezao bih takvu bazu iz aluminijske ploče debljine 3 cm s time da je centar tanjura u strogom težištu baze nakon što se na nju montira i ručka. To se lako da izračunati. Zbog zvjezdastog oblika motor može biti odvojen od baze što je svakako poželjno.

John Atkinson iz Stereophilea kaže da mu je Pass Labs XA 60.5 "najbolje pojačalo koje je ikad čuo". On je u pravilu čuo sva koja Stereophile recenzira jer za njih radi i mjerenja. http://www.stereophile.com/content/pass-labs-xa605-monoblock-power-amplifier Ja potpisujem da ove naše samogradnje postignu barem deseto mjesto i svima dobro. BTW na ovu gornju diskusiju kao netko tko je bio na stotinama koncerata (pa i poznatih glazbenika) mogu kazati da je na koncertu bolje ukoliko muzičari znaju svirati. Ako ne znaju onda im džaba i Stradivarijeve violine. Za čekanje da dođe netko tko zna svirati dobar je i HI-FI.

E moj Stein, čula Pusićka kako je hvališ za gostoprimstvo na Hvaru pa je vlada odlučila osnovati URED DOBRODOŠLICE: http://www.24sata.hr/politika/nova-radna-mjesta-u-vladi-ce-sada-biti-i-ured-dobrodoslice-347714

Možda vam neće biti interesantno zbog kupovine, ali otkad je ova moja nedođija ušla u EU ovo sam već napravio xy puta. http://www.twobarefeet.co.uk/ Popust na skijaške jakne 75%, nema carine, a Englez (vjerojatno neki uvezeni) niti ne zna gdje je Hrvatska pa mi fino još odbije Engleski VAT od 19%. Tu kod mene ovlašteni zastupnik za slučaj da niste sigurni u potrebnu veličinu, par klikova mišem i donesu mi na kućnu adresu. Čak ne trošim za gorivo ili parking ili nedajbože slobodno vrijeme. . Za to vrijeme na televiziji raspravljaju kako povećati potrošnju i proizvodnju. u Hrvatskoj.

Eto vam ih, neka ovi naši postanu vaši, ja potpisujem, bolje ništa nego nešto. Ali istina je da se "cijela nacija raduje Kurtzu", kad nema ništa bolje.

Ta Pusićka je takvo jedno napuhano biće da je užitak novinarima bio ovo čitati. Nije to slučajno.

Možda Hammerite? Radio sam s njim i ako se poštivaju pravila nanošenja zna biti tvrd kao kost i postojan desetak godina. Ako se pogriješi onda bude jako loše. Svakako prije boje treba četka i antirost pa ispiranje i sušenje.

Da sam ja režiser nekog filma sve glumce mogao bih izabrati s ovih fotografija. Stvarno slikovito i interesantno društo. .Ima tu starih mornara, latinskih ljubavnika, cosa nostre, jogija, svega..... , ja bih još bio kao mladi dečko na tom skupu.

Nemoj mi ništa govoriti. Bio sam ja u vojsci blizu Pirota tj granice, u Visočkoj Ržani. Put do Splita trajao je 29 sati. Moje najdulje putovanje u životu.

Želim vam nezaboravnu zabavu i druženje. Ako postane tradicionalno eto i mene za koju godinu...

Evo tek sada vidim da ja gledam datasheet od AK4397 a ovaj tvoj je CS4397. Uh..... BTW sve rečeno za LP filter ostaje isto

Treba LP fiter i neki primjeri prikazani su ti na kraju datasheeta. To tu nije filter o kojem mi pričamo već digitalni filter i switched capacitor network, sklopovi u procesu digitalno analogne konverzije, a čemu služe trebalo bi nekoliko stranica za napisati...... Prije nego zagriješ lemilo, nemoj me krivo shvatiti, ali trebao bi dobro zagrijati stolicu. Stvari nisu trvijalne, za ilustraciju ovoga hobija mogu kazati da mi je trebalo barem godinu dana dok sam ustanovio kako u Marantzu CD14 implementirati novi clock, a da ne bude gore nego što je bilo u originalu.....

BTW sada sam otvorio datasheet od chipa i tamo sve lijepo piše i nacrtano je. Aktivno, pasivno, PCM, DSD itd.....

To teško jer ne znam kako bi nekakav kondenzator stao u kućište chipa.

Najjednostavnije što možeš staviti je LP filter 1. reda dakle otpornik i kondezator ( R - C član). Kalkulator lako možeš naći na netu, a reznu frekvenciju uzmeš cca 100 kHz tako da ti ne zahvati u čujno područje po frekvenciji i fazi. Međutim nisu baš ludi ovi koji stavljaju filter 4. reda sa opampovima. Sve ovisi koliko je digitalnog smeća ostalo iza kojeg chipa. Kako se navedenom tematikom nisam detaljnije bavio neću ni sada pisati, ali zato su tu drugi forumaši i google. Svakako treba nešto pročitati o tome pa tek onda napraviti "pravu stvar". Ovako napamet pogađati je bul šit....