zbotic

Može se sada kodirati pa dekodirati preko USB-a sa određenim softwareom. Ali to je sve izmišljanje tople vode.....

Ja DSD iso fileove snimam na DVD-R i reproduciram sa SACD playerom koji to može i radi na najizravniji i najispravniji način (ima DAC čip koji čita DSD). Ne pada mi na pamet kako bi se to radilo na "pametniji" i "audiofilskiji" način. Istina i player će uskoro na modifikaciju kako bi mu preciznost podigao na viši nivo,..

Praktički istu stvar su prije 25 i više godina radili bitstream CD playeri.

ICEpower moduli rade vrhunski, efikasnost im je preko 90%, bilo je nešto na ebayu, a ono što ne znam je ima li ih na 12VDC. Koriste ih mnogi u profesionali pa i audiofilske firme.

Kao igračka za ubijanje dosade djeluje savršeno ubjedljivo.

To ti je otprilike isto kao da svoju fotografiju u Photoshopu montiraš pored Kipa slobode i onda se hvališ kako si bio u New Yorku.

Novi izazovi... Ovaj projekt je sam po sebi neobičan pa kad se već trudim neka bude i egzotičan. Očekujem vrhunski zvuk i lijep uređaj.

Početak jednog novog projekta. RMI-FC 100, thermal track u retro stilu .

Slutim bolesno visoku cijenu. Samo za šeike i diktatore.

Umjesto odgovora smajlić , a odgovor znaš i sam.....

Ne može! Ovi podaci su univerzalno dobri i ne govore ništa osim da pretpojačalo nebi trebalo imati izlaznu impedanciju preko par tisuća ohma. A to nema nijedno.

Ili da pojednostavljeno ošajcujem. Sa nebalansiranim sustavom možeš u idealnim uvjetima dobiti odnos S/N 80 dB, a sa balansiranim 85 dB. Otprilike tako...... Odmah da kažem kako ta teorija može u praktičnoj izvedbi pasti u vodu iz milijun razloga i to u oba slučaja.

Ako gramofonsko pretpojačalo ima kvalitetan balansirani izlaz pa se uz to koristi balansirano pretpojačalo (stvarnog balansiranog ustroja, dakle bez konverzija) ili pasivni balansirani attenuator i nakon toga balansirano izlazno pojačalo (barem balansirani prvi stupanj) onda to ima smisla jer se na krhkom gramofonskom signalu putem nakupi podosta smetnji, posebno šuma koji je i inače najproblematičniji dio u zvuku s gramofona. A osim smanjenja šuma dobije se i koji decibel više zvuka. Cijena su mnogostruko skuplji uređaji, a onda opet ide na vagu. Ali generalno gledajući "najbolji sustav na Svijetu" je ipak balansirani.

Kvaka je u tome što je od balansirane veze važnije na koji način je stvorena. Ukoliko elektronika unosi više smetnji nego što će se postići koristi balansiranim ustrojem, onda i nema nekog smisla. Npr. pretvaranje iz nabalansiranog u balansirani signal pa onda pola metra kabela do drugog uređaja pa opet konverzija iz balansiranog u nebalansirani signal je kontraproduktivna, a najčešće se upravo to događa kod fancy audiofilskih uređaja.

Prednost balansirane veze je uvijek bolji CMRR. Let's review why balanced operation is desirable. Audio circuits operate in an environment of electrical noise; crosstalk from other channels, ground loops, magnetic pickup from transformers, power supply ripple and other noises. In a balanced circuit, two opposite phases of the signal are present on two otherwise identical input lines. The input of a balanced circuit has a plus and minus polarity, and the output of the circuit also has a plus and minus. The balanced amplifying circuit will amplify the difference between the two inputs and will display a larger difference signal at the output. What the circuit doesn't do is as important as what it does; it does not amplify any portion of the signal which is the same at both inputs. Ideally it completely rejects the common input signal, and the quality of this rejection is referred to as the Common Mode Rejection Ratio (CMRR), which tells how much of the common input signal gets through. What the circuit doesn't do is as important as what it does; it does not amplify any portion of the signal which is the same at both inputs. Ideally it completely rejects the common input signal, and the quality of this rejection is referred to as the Common Mode Rejection Ratio (CMRR), which tells how much of the common input signal gets through.

Pažani su se već navikli na svemirce, svako malo pa se otkriju neki novi tragovi. Mora bit da se i njima sviđa paški sir.

OPA 2134PA je DIP8 verzija i ne vidim pametnog načina kako ga zalemiti. Tebi treba OPA2134UA koji je SOIC8 verzija, a zalemiti je može onaj tko to zna, ne baš početnik u lemljenju. Svakako prije svega provjeriti kompatibilnost OPA2134 (jednostruki/dvostruki/raspored nožica)

Sa se nebi netko zaletio, zaboravio sam napisati da je ovaj gore Rotel modificiran (cca 200 radnih sati i neograničen budget ). (Vis a vis izjave o HI-END-u).

Ja koristim digitalni izlaz iz Xonar DS pa preko optičkog kabela na eksterni DAC. Driver je posebno pisani UNi Xonar ASIO i to radi kao čisti HI-END. DAC/pretpojačalo je Rotel RSP 1098. Dakle moguće da ti je taj Xonar DX čak i bolja kartica po pitanju kvalitete zvuka od ove nove.

Još ako se može podešavati latency, stavi na najmanje dok još ne čuješ krckanje pa onda malo povećaj od te vrijednosti. Dobro napisani ASIO za pojedinačnu karticu je zakon, ali je vrlo malo takvih proizvoda. Onda je bolje uzeti Wasapi.

Koji driver koristiš: ASIO, Kernel streaming, Wasapi ili nešto četvrto? Tu se krije problem s visokima.

Prije nekoliko godina uživo su obišli cijeli Balkan, a kako mi je poznato i opet će. Ondekoza i Kodo je ista stvar, samo mislim da je Ondekoza manja formacija iste ekipe.

Kodo je sigurno, čak to i prezentator kaže, a koji album još treba pronaći.

Prva je nešto od Kodo (japanskih bubnjara), a druga je sa mog avatara (Airto Moreira, Mickey Hart, Flora Purim - Dafos) Možda ovaj album ili neki drugi od Kodo, više se ne sjećam.