Jump to content

Bato MM-Amp (LM-most by macolakg)


Preporučeni Komentari

Moze da se ubudzi, tako sto se razdeli signal postojece povratne sprege i doda remote sensing sa prikljucaka zvucnika.

Zavisno od konfiguracije pojacavaca, mogla bi,mozda i eventualno, da se izbaci postojeca povratna sprega, koja postoji otprilike sa izlaza pojacavaca prema ulaznom stepenu, kao globalna. Problem bi bio nesto kompleksniji ako je u pitanju lokalna povratna sprega, za jedan segment pojacavaca...to bi trebalo izanalizirati, sta tacno radi povratna sprega, sta koriguje i u kom opsegu, i koliko bi bilo dovoljno semplovati izlazni signal i uvesti ga u tu zonu.

 

Ako se mislilo na remote sensing, DC servo je posebna povratna sprega, koja takodje moze, prakticno nezavisno, da se ubaci...

 

Mada ova koncepcija ima nekoliko dramaticno znacajnih prednosti, da je eksperimentisanje sa drugim pojacavacima iluzorno, takvi su kakvi su, u svojim lepotama.

Pojacalo je izuzetno brzo(visok slu rejt i jako visok frekventni opseg), ogroman PSRR, CMRR(izbegnute suske po graundu), visok damping faktor, power integralci su iskorisceni kao precizni baferi, i te prednosti su svakako i primetne i cujne. Dramaticno su cujne kod reaktivnih i slozenih zvucnickih konstrukcija..puno zavojnica, kondova..

Zvucnici su u mostu, nema vrludanja i slobodne relaksacije..

Ono na sta treba obratiti paznju je sistem hladjenja, bakar u sendvicu(temperaturna ujednacenost i veliki toplotni kapacitet bakra), na vodjenje energetskih vodova i prikljucaka, malo vise sina i traka, manje zica, i tada je to zaista ozbiljno pojacalo..idealno bi bilo izbaciti trafoe u posebnu kutiju...

Jedino sto ne farba signal...

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

4 hours ago, vladd said:

Zvucnici su u mostu, nema vrludanja i slobodne relaksacije..

vladd,ti si na n.bg. ,ja takodje.Dodji da čuješ i vidiš šta se dešava kada  podesim offset na 2mV na kanalu.

5 hours ago, vladd said:

 

Ono na sta treba obratiti paznju je sistem hladjenja, bakar u sendvicu(temperaturna ujednacenost i veliki toplotni kapacitet bakra), na vodjenje energetskih vodova i prikljucaka, malo vise sina i traka, manje zica, i tada je to zaista ozbiljno pojacalo..idealno bi bilo izbaciti trafoe u posebnu kutiju...

DS za lm3886 prezizno propisuje dimenziju hladnjaka. Ti želiš ovom rečenicom da opravdaš "nešto".

4 hours ago, vladd said:

 

 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Quote

 

Hi-End Pojačavač 70+W
 
1,8Hz -3dB do 180kHz -3dB
20Hz-20kHz < +/-0,25dB
 
Konstruisao: Dragoljub Aleksijević, Macola
27.07.2012 Kragujevac
 
Napomene:
Sve komponente koje su povezane na ulaze op-amp staviti što bliže ulazima,drugi krajevi istih mogu imati dužu štampanu vezu!
Za otpornost zvučnika 4Ohm,napajanje +/-23Vdc max,za 8Ohm +/-27Vdc.
 
C15,C17 i C16,C18 što bliže pripadajućem LM3886TF! C23 što bliže U3!
 
Osobine:
 
Damping faktor na 8Ohm:
Sa MC33272: @20kHz=450,@10kHz= 685, @1kHz=730.
Sa LME49720Angry20kHz=550,@10kHz=1080,@1kHz=1390,@500Hz=1740.
 
Šum=1,5mV
Dugoročna stabilnost offset-a<500uV
Stabilnost sa kapacitivnim opterećenjem:>8uF@1kHz@40Vpp
THD pri 50W sa LME49720 izmerite sami! 
Impedansa ulaza 22kOhm

 

 

Quote

 

- Otpornici od 0,47R/5W mogu biti i zicani zato sto sami LM3886 imaju i lokalnu povratnu vezu koja je preklopljena globalnom od strane LME49720, nece biti problema oko toga. Njihova vrednost je KRITICNO i blisko vezana sa unutrasnjom frekventnom kompenzacijom LM3886, a ne sa zastitom pojacavaca i ne treba je menjati. Njihov uticaj na kvalitet zvuka je transparentan, samo se zrtvuje malo snage u korist ekstremno dobre stabilnosti na teska kapacitativna opterecenja.
 
- nemojte brinuti oko offseta (kada se jednom podesi), njegovo odstupanje je tesko merljivo uobicajenim DVM, i vise zavisi od kvaliteta upotrebljenih otpornika i zenerica nego od bilo kog od ta tri IC.
 
- Ova konstrukcija ne crpe nikakvu veliku struju iz izvoda za GND. GND je opterecena samo pomocnim stabilizatorima (zenerice) i sa LME49720, to je jedna od kljucnih prednosti bridge pojacavaca. Struja zvucnika ni jednog momenta ne afektuje GND, tako da GND prestaje da bude kriticna stavka, ovde samo "drzi" VCC/2 tj. virtuelnu gnd, u sustini bi se mogla izvesti i sa dva snaznija otpornika.
 
- Tranziciona sposobnost napajanja treba da bude sto bolja, tako da oni kondenzatori od 470uF i 100n koji zu sto blize LM3886 igraju vaznu ulogu oko toga. (na PCB je to ispravno izvedeno, treba staviti 100nF odozdo, direktno na nozice LM3886, a ne skodi mu ni onaj vec postojeci na PCB, decouplinga nikad dovoljno...).
 
- Na prvi pogled mi se cini da ce ova PCB biti sasvim ok (ne bi joj naskodilo lemljenje bakarnih zica veceg preseka, odozdo na power vodove, samo ce poboljsati rad, kada vec nema 3D gradnje dajmo joj sto nize impendanse gde mozemo )
 
- vezu sa kutijom pojacavaca treba izvesti sa GND koja je najblize GND ulaza.
 
- vezu do samih cinc prikljcaka voditi predenom paricom.
 
- ako je veza do ulaza dugacka, GND cinca spojiti sa zicom koja vodi na GND ulaza sa otpornikom od 10 ohm, koji je zalemljen na sam cinc.
 
- GND (telo) samog cinc prikljucka treba biti izolovano od kutije pojacavaca.
 
- zice od trafoa na grec dovesti predenom paricom sa krajnjih tacaka sekundara, srednji izvod moze pravim komadom zice jer kroz njega tece vema mala struja. 
 
- kabl za zvucnik treba biti izveden kao predena parica, nije od znacaja njegov kvalitet kada je upotrebljena remote-sense FB.
 
- remote sense kabl takodje mora biti predena parica.
 
- ne smeju se zameniti mesta za +remote FB i - remote FB, to ce trenutno dovesti do pregorevanja oba LM3886 !!!
Samom + izvodu izlaza "pripada" ISKLJUCIVO + remote FB i to vazi iza onaj drugi (-) kraj.
Dakle, STROGO voditi racuna o polaritetu remote FB u odnosu na polaritet izlaznih krajeva, prakticno je najbolje upotrebiti neki kabl sa obojenim zicama da bi se umanjila mogucnost slucajne greske.
 
- sprava ce dobro raditi i bez prikljucene remote FB (radice kao "normalan" pojacavac), naravno da ce bolje raditi sa remote FB iz ranije opisanih razloga.
 
-Posto moze i sa remote FB, a i bez nje, dobija se ekstra mogucnost za poredjenje rada sa i bez remote FB )
 
- Pokusajte da stavite kabl za zvucnik napravljen od "cekasa" za grejace, sa upotrebljenom remote FB i uporedite sa dobrim bakarnim kablom bez remote FB 
 
Remote FB skoro potpuno ponistava (inace neizbezne) osobine zvucnickog kabla, induktivitet, kapacitivnost i termogeni otpor. Prakticno se dobija efekat kao da je zvucnik povezan direktno na nozice IC.
 
Mostni pojacavaci imaju jos nekoliko izuzetno dobrih osobina (ima o tome u temi: http://www.elitesecurity.org/p3120051): 
 
-ispravljaju sve potencijalne asimetrije izmedju top i bottom zona (vazi i za pojacavace sa tranzistorima bilo kog tipa, a i za cevne), jer u bilo kojoj poluperiodi struje uvek teku kroz top zonu jednog i istovremeno kroz bottom zonu drugog IC, na taj nacin je obezbedjena perfektna simetrija (zato sam jednom prilikom napomenuo da bridge verzije UVEK bolje rade od single-end verzije sa istim komponentama).
 
-Diferencijalna promena napona na izlazima za zvucnik ne utice na ulazne kablove kapacitativnim putem, a kada se kabl za zvucnik izvede kao predena parica onda nestaje i induktivni uticaj. Na taj nacin smo sprecili nezeljene povratne veze "nevidljivim" putanjama, a koje su uobicajen izvor problema i frekventne nelinearnosti kod velikog broja pojacavaca, a posle montaze na policu, jer na test stolu obicno nema takvih problema.
 
- Izlazne struje ne teku kroz GND vod, GND je virtuelna i sluzi samo za ubezbedjivanje Vcc/2. Izlazne struje iskljucivo teku iz +Vcc, kroz oba LM3886 i kroz zvucnik, ka -Vee.
 
 
Prakticno je ovo monoblok, koji ima sopstveno napajanje, medjutim, zbog odlicnog PSSR, sa istog trafoa moze se napajati i drugi kanal (ali je ipak bolje kada imaju nezavisne trafoe).
 
Razlozi sto sam pojacavac deklarisao kao 70+W, i sto ima tako niske napone napajanja su sledeci:
 
Kada bi se oba cipa napajala sa "uobicajenih" +- 35VDC (kao za single end), teoretski bi se na 4 ohm mogla razviti snaga od 420W RMS, sto je previse za dva LM3886, Ovako je niskim naponom ta granica podesena na ono sto oni mogu podneti, tj. na vise od 100W sa dobrim hladjenjem, ali ce do tih 70W perfektno raditi. Iznad te granice moze proraditi SPIKE zastita unutar cipova (koja se moze izbeci umetnickim izvodjenjem hladjenja , i mogu se pojaviti neka manja izoblicenja.
Ali SPIKE se sigurno nece aktivirati di 70W cak i sa osrednjim kvalitetom hladjenja, pa ce sve raditi kao svajcarski sir (lapsus, sat , sto naravno ne znaci da treba zloupotrebiti ovu recenicu pa smanjiti hladjenje .
Hladjenje treba biti sto bolje u svakom slucaju.
 
Za izbegavanje SpiKE je vazna tranziciona brzina odvodjenja toplote, sto pak znaci da se IC montiraju na poseban nacin, sa debljom bakarnom sinom ispod i sa njihove prednje strane, pa onda na hladnjak (jedan od nacina se moze videti u unutrasnjosti Jeff Rowland model 10 ). 
Za ovaj slucaj stvarno nema potrebe za tim. 
To ce trebati onda kada budemo iz 6 ili 8 IC "izvlacili" 300+W."
 
"Open loop gain op-amp LME49720 je 140dB, sto je oko 10.000.000 puta.
Posto radi kao "cist" integrator, u ulozi servo pojacavaca on prakticno za DC odstupanja radi sa punim open-loop pojacanjem, tako da srazmerno tome i radi korekciju offset.
 
Ponovo cu da napomenem da klizanje ofset-a daleko vise zavisi od kvaliteta otpornika i zenerica nego od bilo kog od tri primenjena IC, a to je veoma malo (za ovaj slucaj potpuno bez znacaja).

 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ja nisam bio zainteresovan da pravim ovaj ampić, bežim od GC-a ko đavo od krsta, međutim pre nekog vremena pakonja mi pošalje klip (znam da nije nešto, ali bar se može čuti da onako fino džara ovaj mali drajver):

A onda mi pre neki dan Gosha reče: Zašto ne praviš, jesi li bre ti čuo kako to svira? Opako!

I od onda mi se vrzma bato mm po glavi... bio group buy na onom drugom forumu za PCBs, ja ga namerno izbegavao iako je bilo 200 pločica, pa valjda mi proda neko dve - ako se odlučim da probam.

Tako ja sa ampovima, mrzi me da se majem da pozajmljujem od nekog, nego napravim pa poslušam :rofl:

Generalno priča liči na Jeff Roland Model 10, samo on džara 6 LMova po kanalu: http://www.shine7.com/audio/jeff.htm

concentra-4.jpg

http://www.diyaudio.com/forums/chip-amps/265290-about-jeff-rowland-lm3886-amplifiers.html

 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

1 hour ago, Alex said:

Ja nisam bio zainteresovan da pravim ovaj ampić, bežim od GC-a ko đavo od krsta, međutim pre nekog vremena pakonja mi pošalje klip (znam da nije nešto, ali bar se može čuti da onako fino džara ovaj mali drajver):

A onda mi pre neki dan Gosha reče: Zašto ne praviš, jesi li bre ti čuo kako to svira? Opako!

I od onda mi se vrzma bato mm po glavi... bio group buy na onom drugom forumu za PCBs, ja ga namerno izbegavao iako je bilo 200 pločica, pa valjda mi proda neko dve - ako se odlučim da probam.

Tako ja sa ampovima, mrzi me da se majem da pozajmljujem od nekog, nego napravim pa poslušam :rofl:

Generalno priča liči na Jeff Roland Model 10, samo on džara 6 LMova po kanalu: http://www.shine7.com/audio/jeff.htm

 

http://www.diyaudio.com/forums/chip-amps/265290-about-jeff-rowland-lm3886-amplifiers.html

 

Hmm........ lepo to svira samo imaćeš osećaj kao da ti je neko prebacio ćebe preko glave dok ga budeš slušao. Pogotovo posle nekog APEX-a ili slično. 

Ali za samogradnju i pristojan kvalitet dušu dalo.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Kao prvo, ovaj amp nije klasican GC. Ne brkaj te babe i zabe. Ovo je sasvim nesto drugo, mada, izvinjavam se cenjenom auditorijumu,

ja i ne znam sta je to GC :). Ovaj amp je nesto sto se nece dopasti cenjenim audiofilima, jer on je nesto sto veoma verno prenosi signal od ulaza ka izlazu, znaci ne "farba" ga ni malo.

Voleo bih da mi neko objasni sta je to GC (gainclone) i kakav je to zvuk "osećaj kao da ti je neko prebacio ćebe preko glave dok ga budeš slušao."

Ovo sto je Mile postavio nema veze sa doticnim pojacalom.

 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Klasican GC je LM3886 ili 3875 implementiran po DSu i moze da bude sa neinvertujucim ili inverturujucim ulazom. Gain Clone je zargonski naziv i uglavnom je specifican po tome sto se radi sa malim kapacitetima u filteru ispravljaca jer navodno bolje zvuci tako.

BatoMM nema veze sa ovom pricom.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ni ja ne znam sta tacno znaci Gain Clone, invertujuce pojacalo sa LM3886 kome su dodati ulazni bafer i DC servo nazvao sam Super Gain Clone po onome kako je Bob Cordell nazvao svoje pojacalo sa LM3886 http://www.cordellaudio.com/poweramp/supergainclone.shtml

Takodje ne znam sta znaci 'zvuk kao da ti je neko prebacio cebe preko glave' ali ne znam ni sta znaci 'veoma verno prenosi zvuk ne farba ga ni malo' mada sam ovo cesto cuo od trgovaca koji ubedjuju musteriju pokusavajuci nesto da mu prodaju. Sva pojacala se valjda prave tako da verno prenose zvuk i ona to uglavnom i rade, ali u hi-fi lancu postoje mnogo tanje karike a najtanja su zvucnici. Ako hocete verniju reprodukciju usmerite 90% svoje energije u poboljsanje zvucnika.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Gainclone je prosto klon Gaincard pojacavaca

http://www.6moons.com/audioreviews/47labs5/gaincard.html

Sa nekim specificnim elementima, malih kapaciteta, navodne jednostavnosti, kratkog puta signala, ali u sustini obradjenog cipampa po ps-u, odnosno datasitu, uz neke slabovidljive inzenjerske trikove, sve u svemu fino koncipirana sprava.

 

Integralci(za razliku od integralnih pojacavaca, koji se tako zovu zbog integracije preampa i ampa) imaju neke osobine koje tesko pocetnik moze da postigne sa diy diskretnim pojacavacem i prakticno je precica ka solidnom zvuku i pojacalu.

 

BatoMM je malo visi nivo diy "bubezdija" pojacavaca, i po koncepciji i po detaljima izrade. Naravno, delimicno iskusni diyeri imaju neke rutinske procedure, koje skoro mehanicki primenjuju pri izradi, sto moze u nekim situacijama da napravi neke limite, rada ili kvaliteta..

Inace je prilicno diy podobno.

Sustina je rad u mostu, izbegavanje snaznog i slabog signala kroz gnd, DC servo i povratna sprega, brzi integrator(elementi PID-a)za rad sa "teskim" zvucnickim sistemima, veoma reaktivnim, kapacitivno ili induktivno..

Ali, sofisticiranije napajanje glavnog ampa, bez obzira na visoki psrr(tu lezi malo kontroverze izmedju audiofila i inzenjera, inzenjeri pojednostavljuju, ne kazem minimizuju, ali rade sa nizim stepenom sigurnosti), brze diode u grecu, snaberi na diodama, sofisticiranije napajanje malih opampova, recimo serijski pa sant regulator(iako i oni imaju jeziv psrr, samo zenerica je ipak malo fuj), izvodjenje sina za napajanje, izlaz ampova, koriscenje preciznih i neinduktivnih otpornika gde treba, ostrije hladjenje sa ujednacavanjem deltaT pojacavaca, malo ih je teze uparivati, samo jos fali da su peleti na razlicitim temperaturama, neki sitni detalji izrade i sastavljanja pojacavaca koji se srecu kod ozbiljnih stprava, i koje ih cine vise ozbiljnim od inace poznatih koncepata.....

Dobra kablaza, dobri konektori, dobar lejaut opampa, ne kako je zgodno i simetricno, vec kako je neophodno da ne dodje do nepotrebnih oscilacija...

E sad, diy izradci uvek propuste neki detalj, sto zbog brzanja da se privede kraju, sto zbog misljenja da je nepotrebno posvetiti paznju pojacivacu od nekoliko evra, kao da je to nekakva dramaticno drugacija komponenta od ostalih silicijum proizvoda.. :) 

Jef Roland izradak model10-2.jpg

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

2 hours ago, apexaudio said:

...Takodje ne znam sta znaci 'zvuk kao da ti je neko prebacio cebe preko glave' ali ne znam ni sta znaci 'veoma verno prenosi zvuk ne farba ga ni malo' mada sam ovo cesto cuo od trgovaca koji ubedjuju musteriju pokusavajuci nesto da mu prodaju. Sva pojacala se valjda prave tako da verno prenose zvuk i ona to uglavnom i rade, ali u hi-fi lancu postoje mnogo tanje karike a najtanja su zvucnici. Ako hocete verniju reprodukciju usmerite 90% svoje energije u poboljsanje zvucnika.

Mile, to je efekat kada zvučnik sam po sebi neke delove spektra ističe u odnosu na druge, ime se dobija zvuk koji je obojen u odnosu na izvor. Da i ne spomijem probleme "interface"-a prthodne komponente i naredne i nizu. Na primer, podosta veliki broj nemačkih zvučnika, uz niz predosti, ima tendenciju da malo ističe gorne srednje i donje visoke, tj, 4...10 kHz ili tu negde, posebno zvučne kutije firme ELAC. Alternativno, usled šetanja modulusa impedanse, mesta na kojima ona pada na 2 Oma ili manje sa slabije koncipiraim pojačavačima snage imaju tendenciju da dovedu do pada glasnosti u tim "rupama".

Da se razumemo, ja se apolutno slažem sa tvojom gornjom konstatacijom, oduvek su najveći problemi ležali u pretvaračima (zvučnici, gramofoni, magnetofoni) koji trebaju da prevedu ulazni signal u jednom obliku u izlazni signal u drugom obliku. Kod zvučnika, električni signal sa pojačavača snage u akustičku energiju u prostoru. Kao i kod svega drugoga, tako su problemi sa njima u celini dobro poznati, poznata su i rešenja, ali su retka jer traže ogroman trud i koštaju mnogo novaca u razvoju. Da budem specifičan, većina projektanata zvučnih kutija dobro poznaje drajvere u celini gledano, ali će ipak provesti oko 10-15% vremena na razvoj samih kutija a prepstalih 90-85% vremena na razvoj skretnice. Takvo je moje iskustvo iz vremena kada sam sa Mirkom Bevenjom iz B&M Acoustics-a razvijao moje kutije, njih smo imali za 2 sedmice, ali smo posle proveli skoro 6 meseci mućeći se sa kretnicom. Krv smo propljuvali dok nju nismo završili, ali smo dobili nominalnu impedansu od 8 Oma a minimalnu 6,5 Oma, fazni pomer od najviše -25 stepeni i frekvetni odziv od 40...18.000 Hz +/-1,5 dB (što je tolerancija studijskih magnetofona), ili ako uzmemo uobičajenih -3 dB kao granicu odziva, 36...21,000 Hz. I zadržali efikasnost od 92 dB/2.83V/1 m. Nema mngo kutija na ovom svetu koje su na tom nekom nivou, ali rezultat je maksimalna linearnost i po frekventnom odzivu i po odzivu snage (acoustic power bandwidth). Transparentnost zvuka za neverovati, a lako se uveriš, samo zameni pojačacač i odmah imaš drugačiji zvuk a isto važi i za ostale delove sistema.

Tek kada ovo postigneš ima smisla birati pojačač jer sada možeš da čuješ u celini. Ponekada će te začuditi kako radi bolje nego što si misli da će a ponekada i gore, da shvatiš da tvoj pojačavač nije problem nego su tovje kutije problem, kada nema baš mnogo smisla juriti novi pojačavač. I tada se moje društvo vrlo oštro podelilo. Nekima se takav zvuk nije dopao, uglavnom su smarali da kutije nisu dovoljno živahne, da su pomalo mrtve, a drugi su se oduševljavali. Kada sam se malo zainteresovao, shvatio sam da su oni prvi mahom hajfilističari i često sakupljači opreme, dok su oni drugi vrlo petežno bili ljudi koji imaju ličnih iskustava sa muzikom, svirali su nedge ili još uvek siraju, a često se pale na ovu ili onu verziju nekog muzičkog dela. Ne vole svi linearnost, ja je volim i sve što mogu dajem na nju. A dva puta sam optužen da sam prevrio neke drugare, koji se kunu na cevi, jer su mi rekli da sa mojim kutija,a i Karan integralcem imam tipičan zvuk najboljih SET uređaja, bez ijedne manje SET-ova i sa svim prednostima tranzistoraca (velika snaga i stoga dinamika, nominalno 180W/8 Oma, do 116 dB SPL po kutiji na 1 m u sobi).

Za mene, konačni  komentar je dao Boki Toki Voki, koji kada ih je čuo, rekao: "U j..ote, ala ste ih zategli", bar on dobro zna koliko posla za to treba sa tropojasnim kutijom.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

12 hours ago, dvv said:

Mile, to je efekat kada zvučnik sam po sebi neke delove spektra ističe u odnosu na druge, ime se dobija zvuk koji je obojen u odnosu na izvor. Da i ne spomijem probleme "interface"-a prthodne komponente i naredne i nizu. Na primer, podosta veliki broj nemačkih zvučnika, uz niz predosti, ima tendenciju da malo ističe gorne srednje i donje visoke, tj, 4...10 kHz ili tu negde, posebno zvučne kutije firme ELAC. Alternativno, usled šetanja modulusa impedanse, mesta na kojima ona pada na 2 Oma ili manje sa slabije koncipiraim pojačavačima snage imaju tendenciju da dovedu do pada glasnosti u tim "rupama".

Da se razumemo, ja se apolutno slažem sa tvojom gornjom konstatacijom, oduvek su najveći problemi ležali u pretvaračima (zvučnici, gramofoni, magnetofoni) koji trebaju da prevedu ulazni signal u jednom obliku u izlazni signal u drugom obliku. Kod zvučnika, električni signal sa pojačavača snage u akustičku energiju u prostoru. Kao i kod svega drugoga, tako su problemi sa njima u celini dobro poznati, poznata su i rešenja, ali su retka jer traže ogroman trud i koštaju mnogo novaca u razvoju. Da budem specifičan, većina projektanata zvučnih kutija dobro poznaje drajvere u celini gledano, ali će ipak provesti oko 10-15% vremena na razvoj samih kutija a prepstalih 90-85% vremena na razvoj skretnice. Takvo je moje iskustvo iz vremena kada sam sa Mirkom Bevenjom iz B&M Acoustics-a razvijao moje kutije, njih smo imali za 2 sedmice, ali smo posle proveli skoro 6 meseci mućeći se sa kretnicom. Krv smo propljuvali dok nju nismo završili, ali smo dobili nominalnu impedansu od 8 Oma a minimalnu 6,5 Oma, fazni pomer od najviše -25 stepeni i frekvetni odziv od 40...18.000 Hz +/-1,5 dB (što je tolerancija studijskih magnetofona), ili ako uzmemo uobičajenih -3 dB kao granicu odziva, 36...21,000 Hz. I zadržali efikasnost od 92 dB/2.83V/1 m. Nema mngo kutija na ovom svetu koje su na tom nekom nivou, ali rezultat je maksimalna linearnost i po frekventnom odzivu i po odzivu snage (acoustic power bandwidth). Transparentnost zvuka za neverovati, a lako se uveriš, samo zameni pojačacač i odmah imaš drugačiji zvuk a isto važi i za ostale delove sistema.

Tek kada ovo postigneš ima smisla birati pojačač jer sada možeš da čuješ u celini. Ponekada će te začuditi kako radi bolje nego što si misli da će a ponekada i gore, da shvatiš da tvoj pojačavač nije problem nego su tovje kutije problem, kada nema baš mnogo smisla juriti novi pojačavač. I tada se moje društvo vrlo oštro podelilo. Nekima se takav zvuk nije dopao, uglavnom su smarali da kutije nisu dovoljno živahne, da su pomalo mrtve, a drugi su se oduševljavali. Kada sam se malo zainteresovao, shvatio sam da su oni prvi mahom hajfilističari i često sakupljači opreme, dok su oni drugi vrlo petežno bili ljudi koji imaju ličnih iskustava sa muzikom, svirali su nedge ili još uvek siraju, a često se pale na ovu ili onu verziju nekog muzičkog dela. Ne vole svi linearnost, ja je volim i sve što mogu dajem na nju. A dva puta sam optužen da sam prevrio neke drugare, koji se kunu na cevi, jer su mi rekli da sa mojim kutija,a i Karan integralcem imam tipičan zvuk najboljih SET uređaja, bez ijedne manje SET-ova i sa svim prednostima tranzistoraca (velika snaga i stoga dinamika, nominalno 180W/8 Oma, do 116 dB SPL po kutiji na 1 m u sobi).

Za mene, konačni  komentar je dao Boki Toki Voki, koji kada ih je čuo, rekao: "U j..ote, ala ste ih zategli", bar on dobro zna koliko posla za to treba sa tropojasnim kutijom.

Sa tako napeglanim zvucnicima i akusticki neutralnom prostorijom ima smisla koriscenje high-end uredjaja bez tonskih kontrola, ali kako takve kutije ima manje od 1% audiofila nije cudo sto 99% audio uredjaja proizvedenih u proteklih 30 godina ima boju tona i loudness. Projekti high-end preampova poslednjih godina vise ne beze od dodavanja tonskih kontrola. Nase usi nisu prilagodjene za slusanje reprodukcije zvuka sa zvucnika gde se nivo glasnoce proizvoljno menja, mi cujemo linearan zvuk samo na jednom nivou zato se koristi loudness kontrola koja utisava srednje tonove pri tihom slusanju na koje smo tada osetljiviji.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

8 hours ago, apexaudio said:

Sa tako napeglanim zvucnicima i akusticki neutralnom prostorijom ima smisla koriscenje high-end uredjaja bez tonskih kontrola, ali kako takve kutije ima manje od 1% audiofila nije cudo sto 99% audio uredjaja proizvedenih u proteklih 30 godina ima boju tona i loudness. Projekti high-end preampova poslednjih godina vise ne beze od dodavanja tonskih kontrola. Nase usi nisu prilagodjene za slusanje reprodukcije zvuka sa zvucnika gde se nivo glasnoce proizvoljno menja, mi cujemo linearan zvuk samo na jednom nivou zato se koristi loudness kontrola koja utisava srednje tonove pri tihom slusanju na koje smo tada osetljiviji.

Slažem se, jer ma šta menjali u ma kom sistemu, rezultat će opet biti deo rada celog sistema. Pošto znamo da su zvučne kutije veoma podložne koloracijama i drugim anomalijama, činilo mi se logičnim da se prvo posvetim njima i to iz sve snage, zato sam i regrutovao Mirka Bevenju, starog drugara niz godina. Dobro smo se naradili, i proizvodni primerak sa serijskim brojem 0001 je kod mene i nema šanse da uskoro ode bilo kuda. Cena u ono doba (2002. godine) je bila €1.300, što je tvrdim i za ono doba bilo bagatela za ono što dobiješ. 28 kg kvaliteta kutije i zvuka, sa faznim kašnjenjem između drajvera od 0 na 3 m  (prednja stranica je nagnuta 7 stepeni od dna ka poleđini unazad), svaka kutija ima po tri para veznih stubova pa se kutija može u koracima bi- i tri-ampovati koristeći ugrađenu skretnicu, ili na kraju podići na puni status aktivne kutije koristeći spoljne pojačavače. Koliko znam, napravljeno je sedam parova, dogovor je bio da ceo projekat ostane Mirku i B&M-u da ih izrađuje i prodaje. Jedan par je u Belgiji, drugi u Italiji, kod mojih poznanika koji su na moju preporuku kupili Karan integralce, jedan od dva svaršena kompajona toj kutiji (drugi je Marantz 170DC, koji je moja favorit), ostali ne znam gde su. B&M se rapao par meseci kasnije zbog svađe drojice vlasnika, pa ih zato nema. VELIKA šteta, nenadoknadiv gubitak za nas. Doduše, i proizvođač drajvera, francuska firma Audax (Son Audax), tada deo Harman International-a, je takođe zatvorena 2006. godine, mada se drajaveri još uvek mogu naći tu i tamo po Americi.

Ako je za lek, uvek možeš doći do mene i poneti neki test subjekat na slušku, na istoj sam adresi do 1961. godine do danas, sa kraćim izletima po svetu i do Novog Beograda (1983-1989). Samo da zamenim sobu nakon prve operacije levog kuka, i zovem te na slušanje, da počenmo negde oko 10-11 ujutru pa dok ne popadamo od umora. :D Biće hladnog piva i vruće kafe, klima po potrebi (nećeš verovati koliko je tiha u radu, čudo neviđeno, Japanac, Daiquin). Recimo do kraja ovog meseca pa prema mogućnostima.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

On 3/30/2017 at 2:17 PM, Alex said:

Tako ja sa ampovima, mrzi me da se majem da pozajmljujem od nekog, nego napravim pa poslušam :rofl:

Upravo tako :) 

BatoMM nije komercijala, vec diyerska igracka, tako da ne postoje dva identicna :) 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Mile, ako mogu, postavio  bih ti jedno lično piitanje.

Od onoga što si ovde pokazao, ako bi morao da se odlučiš za najbolji i odmah posle njega drugi pojačavač, za koje bi se odlučio? Po ukupnom kvalitetu zvuka? Što bi se reklo "Editor's Choice"?

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

U vezi tonskih kontrola, lično smatram da je to pitanje kako ih ko shvata. To što su na lošem glasu je delimično zasluga i same audio industrije i njene borbe za to bolje performanse, kada su se svi trudili da ih nasviraju na neke nenormalne brojke, čime su, po meni, poništili njihovu glavnu svrhu, Po meni, one bi trebale da budu prisutne samo da relativno malo koriguju niske i visoke učestanosti i time malo poprave opšti balans zvuka u različitim okolnostima sobe, na primer ceo zid u staklu, ili debele zavese ispred ceog zida, ili debele tepihe po celoj sobi, itd.  Samim time, njihov opseg delatnosti bi trebao da bude najviše +/- 6 dB, ako treba više onda tu nešto debelo nije u redu. A to što se koriste do opsega od +/-12 dB, i to uz upotrebu potenciometara sumnjivog kvaliteta, je stvar čiste zloupotrebe korisnika i funkcije "štednje" proizvođača koji koriste često najjeftinije potenciometre kojih mogu da se dokopaju.

Na primer, moja standardna zamerka redovnim modelima firme Harman Kardon, koju inače jako cenim, jer koriste ama baš đubre kvaliteta potova. Najefikasniji tweak takvih modela je zamena pota za glasnost u recimo modelu 6550, u kome zamena volume pota za ALPS Blue dovodi do tako radikalnog poboljčanja zvuka da je prosto teško poverovati da je tako nešto uopšte moguće. Ljudi veruju da je to neka superiorna klasa potova, a nije, to su samobitno bolji potenciometri od totalne serijale, ako hoćete njihov vrh vrhova treba vam Balck Beauty. A ako zatim ALPS Blue zamenite za klasičan mehaički "ladder" pot sa 24+ diskretnih otpornika od recimo firme Dale, onda opet imate skok na gore, uz naravno bitno veću cenu. E, onda vaš 6550 postaje već jedna jako ozbiljna mašina koja se ne stidi da stane na crtu maltene kome hoćete, neće vas osramotiti. Za druge modele ne znam, igrao sam se samo sa ovim jednim modelom.

Samo da potsetim mlađe članove da se ovakav pristup koristio kod većine najskupljih modela kod svih firmi do negde sredine 70-ih, kada to postaje prekupo za većinu. Do 1980. godine, koliko znam, jedini novi modeli koji su koristili diskretne otpornike za kontrlu su bili modeli Dual-a CV 1600 i CV 1700, kao i reVox integralci. Kod Japanaca, tu i tamo poneki skupi predpojačavači.

Ista pesma važi i za fiziološku korekciju glasnosti, loudness ili contour. Ftetcher-Munson krive su dobro poznate, ali nema firme koja nije pumpala i te vrednosti, dovodeći do zastrašujuće ofarbanog zvuka. Poneki, kao recimo Marantz i Yamaha, su nudili potenciometre za ovo, pa izvolite snađite se sami, daleko bolje rešenje od jedne fiksne vrednosti. Opet slučaj jedne u osnovi odlične ideje koja je rastočena prekomernim podešavanjem i često dovedena do apsurda.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

To sto su imali potenciometre za laudnes, odnosno potenciometar za jacinu sa odvojkom za laudnes, znaci da su imali "umrljan" zvuk permanentno.

Bilo je tih dosetki raznih u koncepcijama pojacavaca, ali su opstale samo one koje prosledjuju direktan signal, bez filtera, "prskan" ili "neprskan", ali "prskan" prirodnim(organskim) ponasanjem koncepcije.. :) 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Kreiraj nalog ili se prijavi da daš komentar

Potrebno je da budeš član DiyAudio.rs-a da bi ostavio komentar

Kreiraj nalog

Prijavite se za novi nalog na DiyAudio.rs zajednici. Jednostavno je!

Registruj novi nalog

Prijavi se

Već imaš nalog? Prijavi se ovde

Prijavi se odmah
  • Članovi koji sada čitaju   0 članova

    • Nema registrovanih članova koji gledaju ovu stranicu
×
×
  • Kreiraj novo...