sstrsat

Stvarno niman volje pisat vrlo opsirnu materiju o tome jer bi i nakon toga opet neki tvrdili da je ovaj kabel "bolji od onoga". A iznosenje "zvucnih impresija" bez da se uopce zna o cemu se prica mi uvik uspije dignit zivac.Ono ca je manje upucenima u tu problematiku bitno (propisna terminacija) sam ne znan ni sam koliko puta navodil po raznim forumima. Izmedju ostalog, i u ovoj temi.

Bolje da ovo ne komentiram. Tesko bin se suzdrzal da ne kazem neke stvari

Najgore je ca ovakve "bisere" procitaju i pocetnici.

I ca ti to govori?Ako ti to govori da je 75-omski kabel "bolji" od 50-omskog onda si u zabludi

Na tim frekvencijama (audio, SPDIF, video) mozemo sve koaksijalne vodove sa duzinama koje se koriste u kucnoj upotribi tretirat ka vodove bez gubitaka tako da je njihov karakteristicni otpor odredjen samo geometrijom i dielektrikom po poznatoj formuli Strogo fizikalno, ima tu jos podosta stvari ali u praksi ih se uglavnom moze zanemarit. Tako da kad se u sistemu ostvari jednakost izlaznog otpora generatora, ulaznog otpora potrosaca i karakteristicnog otpora kabela mozemo slobodno govorit o apsolutnom prilagodjenju i bit potpuno sigurni da na kabelu nece doc do nikakvih refleksija. Bilo bi zanimljivo provjerit koliki je karakteristicni otpor onih vrlo skupih kabela koji podosta "high end" proizvodjaca deklarira ka "ultimativne digitalne kabele" Neki crvic mi sapce da bi tu moglo bit stvari cije bi javno objavljivanje lako moguce dovelo do sudskih tuzbi

Virovatno si zaboravil dodat "na obadva kraja". Tek onda kad su izlazni otpor generatora, ulazni otpor potrosaca i karakteristicni otpor kabela jednaki mozemo govorit o potpunom prilagodjenju i nepostojanju refleksija na vodu.Nazalost se u audio segmentu jako jako malo vodi racuna o tome. Izlaz SPDIF signala je najcesce sa nekih logickih vrata i tu je besmisleno govorit o definiranom izlaznom otporu generatora. Mada atenuatorske mreze koje su obicno iza takvih logickih vrata ublazuju stvar, tu uvik postoji veca ili manja razlika od tocnih 75 oma. OK, na kratkim duzinama vodova u kucnom audiu sve to jos nekako prolazi i dela ali nije ni cudo da puno njih tvrdi o "razlikama" u zvuku pojedinih "digitalnih" kabela. Ka da kabel moze spasit brljotine u konstrukciji. Pogresna premisa naravno dovodi i do pogresnih zakljucaka.

Ka i jos podosta drugih tzv video pentoda, tako i EL803 pokazuje izvrsnu linearnost. Puno takvih pentoda se u triodnom spoju mogu mjerit sa najlinearnijim triodama a svojim velikim strujnim mogucnostima, visokim strminama i vrlo pristojnim faktorima pojacanja u triodnom spoju se prosto namecu ka odlicne driverice.Kad se tome doda da je garantirana minimalna zivotna dob za EL803 punih 10000 uri (a u praksi to gre i do preko 50000 uri) steta ih je ne iskoristit u takvoj aplikaciji. Ka samostalna izlazna pojacala ih bas i nima smisla trosit jer ipak za to imaju premale dozvoljene disipacije pa ne mogu same za sebe ostvarit neke vece snage.

Ma dobro, ako te stvarno toliko vuce zelja da tu bude CCS neka bude (mada se ne dobiva sa njim prakticno nista). Struju kroz njega definiras onm gornjim otpornikom koga nisi oznacil. Pad napona na njemu je nekih 0,2V pa ces mu lako izracunat vridnost. Za recimo 6mA kroz CCS bi to bilo 33 oma. Ca se tice pojacanja, mozes ga minjat prominom vridnosti otpornika u polarizaciji baze ulaznog tranzistora. Za signal su oni u paraleli a ta paralela jos lezi paralelno sa 5,6K u emiteru pa itekako ulaze u formule za pojacanje. Ako im se odrzi otprilike isti odnos onda ce promjene radne tocke bit vrlo male. Mozes cak stavit 4 para i sa maalim preklopnikom birat 4 razne vridnosti gaina. Ovdi su ti jos 3 para kod kojih je odnos vridnosti otprilike isti ka i kod nacrtanih 56K i 12K. To su 22K i 4,7K sa kojima dobivas gain malo veci od 6 puta; 15K i 3,3K daju gain od oko 8 puta a 10K i 2,2K daju gain od oko 11 puta.Porastom pojacanja ce ulazni otpor padat ali i sa ovih 11 puta pojacanja ce mu vridnost bit oko 40K, znaci i dalje dobra vridnost. Evo ovo ti na brzinu iznosim, sutra gren doma sa ove kante i bit ce me malo na forumima

Vridi ona sa sasvin dovoljno tocnosti i za hfe i od oko 50 koliko san zel za pretpostavku. OK, struja curenja je smetajuci faktor ali s obzirom da je ovo RF tranzistor male snage onda je za ocekivat da ipak ni prevelika i da nece znatnije uticat na rezultate.

Jasno da je za ovu aplikaciju pogresna,vridnost. Ta shema je segment sheme full Ge ampa di je slidilo imalo iza sebe driverski tranzistor sa njegovom strujom baze.A kako je tu i pojacanje malo preveliko za tipicnu line aplikaciju, evo doli sheme sa pojacanjem od oko 4 puta. I sa ispravljenim jednim detaljem (moj previd u polarizaciji baze) tako da ispravljena shema ima ulazni otpor od oko 100K, znaci jednu vrlo povoljnu vridnost. Prvi tranzistor dela sa negdi oko 0,9mA ca je dobar kompromis izmedju jos uvik odlicne frekventne karakteristike i malog suma. Drugi tranzistor je slidilo i ovdi dela sa nec manje od 6mA struje, odredjene 3,3K otpornikom u emiteru. Ili po zelji sa CCS-om umisto njega, nebitno. Vridnosti su sracunane na brzinu ali mislin da nisan pogrisil u izracunu pojacanja i ulaznog otpora

BB, meni je jako drago da si krenul u samostalnu kreaciju sheme i naravno da ces imat pomoc. Ali za pocetak mislin da ne bis tribal sebi komplicirat zivot sa CCSima jer te to zasad samo odvlaci sa onoga ce je u sklopu bitno.Ovo iz uvodnog posta i kad bi ti prodelalo (sa sredjenim CCSima) bi ti donilo razocarenje i glavobolju. Pojacanje bi bilo naprosto ogomno, vece od par stotina puta a mozda i koju tisucu puta (da se ima izlazni graf ili preciznije podatke o parametrima GT 321 moglo bi se tocno izracunat). I ca bis sa tim pojacanjem? Za ovakav projekt Ge linijskog preampa ti tribaju 2 ili 3 tranzistora, zavisno kako izaberes. U obadva slucaja pojacanje triba bit definirano odnosom kolektorskog i emiterskog otpornika tranzistora u stupnju pojacanja tako da ti je emiterski otpornik na tom tranzistoru neophodan.Ako ces poc na 2 tranzistora onda za polarizaciju baze tranzistora u prvom stupnju (pojacalo) je jako pozeljno da bude bootstrapirana jer ces time dobit puno veci ulazni otpor sklopa. Otprilike onako ka ca ti je bilo u ulaznom stupnju na ranijim "full Ge" verzijama ampa. A ako ces ic na 3 tranzistora onda prvi triba bit slicilo, isto u svrhu postizanja veceg ulaznog otpora.U kolektoru stupnja pojacanja ti nikako ne preporucam koristenje CCSa jer ces sa njime dobit vrlo veliko pojacanje koje lokalna degeneracija nece uspit umanjit na neku zeljenu vridnost jer je emiterski otpornik puno manji od dinamickog otpora CCSa. A osim toga ce pojacanje bit podosta ovisno o otporu tereta iza izlaznog slidila. Znaci dvi nezeljene stvari, i preveliko i o teretu ovisno pojacanje.Izlazni stupanj (slidilo) mozes opremit sa CCSom va emiteru ako to bas zelis mada neku prednost sa njime neces dobit. S obzirom na kojim nivoima signala dela line preamp ta, cak i teoretski zanemarljiva, razlika izmadju linearnosti sa CCSom i linearnosti sa otpornikom u emiteru slidila ne znaci doslovno nista.

Tocno tako. To i ne bi bilo drugo nego coravi posal, pogotovo sa koristenjem lampe koja je predlozena. 6C45 pita podosta miliampera za optimalan rad i tu lezi potencijalno vrlo velika opasnost za izlazne Ge tranzistore. Ca ce se desit ako uleti neki tranzijent koji ce nju (pa makar i vrlo kratkotrajno) blokirat? Neka niki ne misli da se to ne moze desit. Smetnji danas ionako ima i previse a taj tranzijent moze bit i prijelazna pojava prilikom paljenja / gasenja izvora signala. Tako da jedna pojava koja je u nekim drugim okolnostima potpuno beznacajna i bezopasna ovdi di bi 6C45 morala delat u uvjetima induktivnog opterecena (trafo) vrlo lako moze dovest do unistenja izlaznih Ge tranzistora. Najosnovnije razumivanje pojmova o pojavi samoindukcije prilikom prekidanja strujnog kruga u kome je induktivitet daje odgovor zasto. Iako je ovdi taj induktivitet poprilicno gusen nekim prigusnim faktorima, opasnost je itekako realna zbog poprilicne struje koja bi tribala tec kroz 6C45 i zbog bazicno vrlo male imunosti Ge tranzistora na prekoracenja granicnih uvjeta. Neko ce pomislit da ako ovo stoji onda bi ista opasnost bila i sa koristenjem Ge tranzistora u driveru kako je u originalu i kako onda to da sa njim sve prezivljava. Takvima samo mogu rec da usporede brzinu odziva na step funkciju izmedju takve RF cijevi i AF Ge tranzistora. Takvo "antika" pojacalo ima ionako samo povijesnu vridnost dok mu je uporabna vridnost prakticno nikakva. A bilo kakva prepravka rusi i povijesnu vridnost na nulu I vrlo virovatno jedina postojeca Ge sprava koja se moze ravnopravno nosit sa Silicijem. Ne samo nosit nego i poprilican broj Si uradaka debelo nadmasit. Jasno, u njoj se ne koriste oni tipicni Ge izlazni tranzistori sa ft reda kiloherca nego ruski Ge snagatori sa ft od 5MHz-a a po nekim izvorima i sa punih 10MHz-a

Vidi vidi, nekako mi se cini poznato :buehehe:

:buehehe: Mada su neki Ge ipak prezivili. Bice da ih je tretman srpom i cekicem ocelicil :buehehe:

Objavljivanje takvih shema ima svrhu samo ka podsjetnik na povijest i na ono ca je nekad bilo. Neke druge svrhe tu naprosto nima i ne bi bilo dobro da se neki zakaci na objavljene podatke o trafima pa da to gre delat....... dobil bi gotovo siguro oscilator umisto pojacala.Ovdi je povratna veza protegnuta preko dva trafa i shema je zapravo mogla delat samo zahvaljujuci izuzetno jadnim parametrima koristenih tranzistora. Vrlo virovatno bi stavljanje tranzistora i sa vrlo skromnom ft od npr 1MHz dovelo do oscilacija tako da tu mogu poc samo tranzistori ciji se ft mjeri u kHz-ima. Koliko ikome danas moze pojacalo tako skromnih mogucnosti bit interesantno........

lako moguce i vrlo virovatno nestabilnost / samooscilacije. Skini datasheet za TL431 i malo ga prouci, Ima on svoje zahtjeve oko toga i zna vrlo rado postat nestabilan ako se to ne postujeOvdi na ovoj shemi su po grani dva TL431 vezani u seriju a to bas i ni najsritnije rjesenje. Moras znat da on nije zenerica nego aktivni sklop i da pojava nestabilnosti nije nikakvo cudo ako se ne postuju neke stvari. A ca ti je cinit? Najvirovatnije nista osim ga prezalit. Shemu bi se naravno dalo analizirat i vidit kako to izvest propisno ali to je vec onda prakticno drugi uredjaj sa zahtivima za odredjene preinake pcb-a.

Da, upravo to, sprijecavas. Npr manje iskusne Ima manje iskusnih koje takve besmislene tvrdnje o pregrijavanjima takvih DAC chipova mogu uplasit. Mogu shvatit da zelis cim vise i u cim boljem svitlu predstavit nec ca si napravil ali ti to ne daje pravo da iznosis besmislene i neistinite tvrdnje. To i je cila poanta ove "polemike", niki te ne sprijecava da sebi u DAC stavis ca god oces ali nemoj ni sirit neistinitosti o nekim drugim opcijama i proglasavat ih fizicki opasnima po komponente. Od svega ca se iznosi po forumima rijetko me ca moze iziritirat ka sirenje neistinitih "informacija". Mozda me jedino vise iritiraju pokusaj obrane takvih "informacija". Zato vodi temu o svom sklopu ali nemoj iznosit (i posli uporno branit) besmislice.

Ma ajde, pregrijavali. I to bas tebi? Ki bi reka Stvarno je onda svitsko cudo da se ni meni ni svim drugima nisu pregrijavali a jos vece cudo je da prezivljavaju originalnu Philipsovu aplikaciju (iz vrimena kad su nastali) i di je predvidjeno da idu direktno na invertirani ulaz opampa. Koliki je ono ulazni otpor u toj tocki tako konfiguriranog opampa, ca mislis? Pojam virtualne mase ti nista ne govori??? Eeeej I btw, uglavnom velika vecina I-output DAC chipova (TDA1541, AD1865...) se isto ili vrlo slicno ponasaju u odnosu prema teretu i generalno trpe samo vrlo male omske vridnosti tereta (cim blize kratkom spoju to optimalnije sa aspekta samog chipa). To ca neki od njih imaju i U-output nima nikakvog znacenja za ponasanje I-outputa. Ima naravno i pokoji izuzetak ka npr TDA1543 koji je I-output a za optimalan rad pita dosta veci otpor opterecenja ali to je manjina Zato nemoj gubit vrime na iznosenje ovakvih besmislica o nepostojecim pregrijavanjima DAC chipova.

O kakvoj ljutnji ti to? A da, o svojoj vlastitoj. Napredujemo znaci? Vise to ka nije tvoja tvrdnja nego "bilo je izvjestaja o tome", kazes? A da, zaboravil san da je sve ca je neki napisal na netu apsolutna istina, mos milsit. Nije ti slucajno palo na pamet da neke stvari i provjeris prije nego ca izneses neke tvrdnje?Ne interesira te ca su autori takvih izvjestaja radili, kazes? Ali to te naravno ne spricava da njihove izvjestaje navodis ka apsolutnu istinu. Cudna logika, barem za mene Uvik me je fascinirala ta upornost kojom puno i previse onih koji iznesu pogresne tvrdnje pokusavaju nac obranu za njih. I predvidivo, najcesce pozivom na net i navodjenjem ovog ili onog imena. Bice je net nec ka Sveto Pismo, a?A to da ti je ta tvrdnja pogresna ce ti rec svaki ki pozna TDA1541 i ki je delal sa njime. Sad, to ca neki povezuju prirodno zagrijavanje tog chipa (inace zbog dosta velikih struja napajanja) sa malim omskim otporom opterecenja samo govori koliko su uopce upuceni u nacin rada tog chipa.

Ajde pusti ironiziranje Niki ni osporil da ce ovi tvoj sklop delat i niki nije ni sal u polemiku ca je bolje. I kod jednog i kod drugog ako je pravilno izvedeno razlike u rezultatu su zanemarive. Ali je iritantno da pokusavas na silu obranit nec ca nikako ne drzi vodu, to da ce TDA1541 ili vec koji I-out chip izgorit ili se pregrijavat zbog maloomskih opterecenja izlaza. Ca oces dokazat?? Ja ne vidin nikakvu "polemiku" u tome ako ti se skrene paznja da si iznil potpuno netocnu informaciju. A ako znan citat vlastite postove, nisan ni navodil da li je nec od toga bolje ili nije bolje nego san malo demistificiral moderan naziv (I /U konverter) za nec ca postoji desetljecima. Tako da cila "polemika" dolazi od tebe a ja stvarno nisan kriv ca si napisal to ca si napisal. A kad se nec javno napise na forumima onda se ne triba cudit ako dojde i odgovor na iznesene (pogresne) tvrdnje.

Takvih primjera nima nijedan jer ti chipovi apsolutno ne mogu bit osteceni kratkim spojem na izlazu. Oni i jesu predvidjeni da delaju u uvjetima vrlo bliskim potpunom kratkom spoju na izlazu i nima nacina da ih se time unisti / osteti. Slobodno ih se moze gledat ka generatore konstantne struje ciji je iznos pilotiran digitalnim data / closk ulazima i vridnost izlazne struje kod njih uopce ne zavisi od opterecenja (isto ka i kod najobicnijeg CCSa, sve dok je otpor opterecenja dovoljno nizak CCS dela normalno a tek povecanje otpora opterecenja preko neke granice mu onemogucava ispravan rad ali ga ni u kojem slucaju ne unistava). Onaj ki je unistil / ostetil TDA1541 i slicne chipove to nije ucinil malim omskim teretom / kratkim spojem na izlazu TDA1541 nego najcesce svojim greskama i ki zna kakvim brljotinama / pogresnim spajanjima. A naglasavat da kod pasivne konverzije triba dodatno pojacanje (big deal, mos mislit) i to koristit ka argument u korist ovakvih rjesenja i time dokazivat da ovakve izvedbe imaju prednost je malo smisno. Manje vise uglavnom svi ti sklopovi koji se danas popularno nazivaju diskretni I / U konvertori su poznati desetljecima pod imenom stupnjevi sa zajednickom bazom / gateom / resetkom i ka takve ih se moze tretirat i analizirat ka stupnjeve sa pojacanjem.

Ma ajde, nemojmo pretjerivat. Pasivna konverzija sa otpornikom daje izvrsne rezultate ako se ne pretira sa kolicinom oma. Tako npr kod TDA1541 sve dok se ne prijedje nekih 20-ak oma nima nikakvih negativnih poslidica za DAC chipA o vlastitom induktivitetu takvog otpornika je besmisleno govorit u ovoj aplikaciji jer je on tolko mali da nima apsolutno nikakvog negativnog efekta.

Ma kazen ja, to je cudo od covika. I jos sve to vrlo jeftino daje

Ma taj koji to prodaje je cudo od cvika, upravo je pronasal novi nacin unapridjenja zvuka :msn-rofl: :msn-rofl:Jebate, skoro san pa sa stolice kad san procita da brisanje natpisa na prednjoj ploci dovodi do poboljsanja zvuka. Biz dalje od te kante (virovatno prazne iznutra)

Bilo kakav rad / prepravka/ popravak oko tog "pojacala" ima smisla samo ako sluzi u edukativne svrhe da se nec nauci oko toga. Bez ikakvih vecih ocekivanja rezultata.