Jump to content

sstrsat

Član
  • Broj sadržaja

    682
  • Na DiyAudio.rs od

  • Poslednja poseta

Sve objavljeno od sstrsat

  1. sstrsat

    Aikido phono preamp

    Da, tu vlada prilicna zbrka u terminologiji. Jedni pod nazivom mu follover proglasavaju kad je aranziran ovako kako si prikazal na postanoj sliki ali kad je izlaz uzet sa katode gornje triode dok je drugima mu follower bas to ca si prikazal na sliki, treci kad je ovako kako je u tom Aikido ampu i tako dalje. Neki to zovu i Aikido spoj a ti ga zoves tako kako si ga nazval. Manje vise nebitno sve dok se razumi kako taj sklop dela
  2. Nije problem pomoc ali ti se moras odlucit oces li da to bude full Ge koncepcija di ce rezultati ipak bit slabiji nego kad Si tranzistori pogone izlazne AD161 / 162 ili ce bit Ge-Si miks. Za ovu prvu moze bit problematicna nabava malo boljeg Ge driverskog tranzistora. Razni AC i slicni skart ne dolaze u obzir i sa njima uopce niman namjeru gubit vrime. Ali nemoj mislit da ce i Si drive donit cudo, ogranicenje su sami AD161 / 162Isto je vazno znat kakav zvucnik mislis koristit sa ovakvim ampom, da li standardni visepojasni ili ce to bit sirokopojasni single driver.Mada su sve to ustvari polovicna rjesenja zbog niskog ft koji je za AD161 /162 negdi oko 1MHz. To bi jos donekle i proslo da ih se moze iskoristit u klasi A i SE konfiguraciji ali sa obzirom na njihovu vrlo skromnu dozvoljenu disipaciju od toga nima nista.Tako da je jako upitno koliko tu ima smisla ic u neki razvoj koji bi uvik bil ogranicen samim performansama AD161 /162.Sve u svemu, sa njima neces dobit nec vridno.Ge tehnologija se prestala razvijat odavno i nije imala prilike stvorit nesto vridnije. Najde se poneki izuzetak iz ruske produkcije kako san ti vec u PM-u bil navel.Ako ti je vec zelja doc do Ge ampa a da stvarno vridi, napravi ga kako ga je i BB napravil sa onim ruskim snagatorima koji imaju ft od 5MHz-a a zbog visoke disipacije mogu delat u klasi A i dat 10-ak vata na 8-omskom opterecenju. Ovo igranje sa AD161 / 162 je ustvari samo gubitak vrimena
  3. NimanJa ne koristin "provjerene" sheme nego ih sam izvedem prema onome ca ocu dobit od sklopa.
  4. sstrsat

    Aikido phono preamp

    Tocno, ovo nije SRPP nego ono ca se popularno zove mu-follower. SRPP bi bil da je izlaz uziman sa katode gornje sekcije.Ipak, "gornja" bi bila to ca si napisal (CCS) tek u slucaju da je tu umisto triode koristena pentoda sa floating napajanjem druge resetke ili npr kakav FET. Ali kako se ovdi radi o triodi onda je to poprilicno daleko od toga da se to moze nazvat CCS. A i koristenje CCS-a na tom mistu bi bilo u opreci sa osnovnom idejom ovog preampa da se medjusobno kompenziraju nelinearnosti triodnih sekcija i tako izvuce maksimalno moguci linearni swing izlaznog signala. Na stranu to ca se takav swing ovdi nikad nece pojavit tako da prave potribe za ovakvim pristupom zapravo uopce i nima.Isto je jako diskutabilno da li triba trosit toliko cijevi (V2, V4, V6, V8) da bi se postiglo kanceliranje ripplea. OK, moze se nac opravdanje u stvarnoj potribi da se izbaci iz igre relativno visoki izlazni otpor mu-followera prije RIAA mreze i prije samog izlaza a i u tome da se i ovdi odrzi maksimalna linearnost pri jako velikom swingu (koji se, ponavljam, ovdi nikad nece pojavit). Je da phono preampi zahtivaju jako veliku imunost prema zasicenju ulaza ali ni najvece amplitude signala koje moze proizvest zvucnica (kad npr naleti na prasinu ili jako ogrebanu plocu) nisu tolike kolike ovaj preamp moze progutat.A samo kanceliranje ripplea u sklopu koji trosi vrlo malo struje (pogotovo ako bi se u njemu koristile ECC83 ili slicne) je zapravo nepotribno. Generalno prastaro zlatno pravilo dobrog dizajna je to da za svaki uredjaj triba prema njegovim zahtivima napravit propisni ispravljac sa kojim ovakve stvari postaju nepotribne. Kod ovakvog sklopa i njegovih strujnih zahtiva se zahtivi za ispravljacem svode na nekoliko RC filterskih celija i to je to. Time se osim potpune necujnosti ripplea postize i to da su smetnje koje se iz mreze probiju kroz trafo i grec isto tako debelo potisnute. Dok naprotiv kod ovakvog pristupa koji podrazumiva slabo filtrirani ispravljac (inace ne bi ni bilo potribe za tim kanceliranjem) ostaje poprilicna mogucnost prodora raznih impulsnih i RF smetnji iz mreze u sam sklop.I ono ca mi se najmanje svidja u ciloj ovoj koncepciji je to da toliki broj cijevi za samu MM RIAA sekciju, pogotovo takvu sa samo jednostupanjskom ekvalizacijom, (4 po kanalu) znaci i itekako znacajno povecanje nivoa suma a niski nivo suma je jedan od najvaznijih zahtiva kod phono preampa.Ovu koncepciju ja u principu gledan ka neku vrstu pokazne vjezbe di se tilo pokazat koliko veliki signal moze to obradit a neke puno bitnije stvari su bile u drugom planu.Nije bas konstrukcija koji bin nekome preporucil jer zbog velikog broja cijevi (i pratecih komponenti) ka i zbog potribe za vrlo kvalitetnim ispravljacem za grijanje nije niti jednostavna niti jeftina a niti nudi optimum za phono preamp. I sa puno manjim brojem cijevi se moze vise postic. Sa drukcijim polaznim pristupom....
  5. Meni je naprosto smisna ta (zadnjih godina dosta prisutna) fasciniranost Ge tranzistorima a pogotovo kad se ka ovdi driverske Ge tranzistore proglasava "govnjavim" i zamjenjuje ih se Si tranzistorima a zadrzava se AD161 /162 u izlazu.Brzo pitanje: Od kojeg materijala su AD161/ 162? A sama shema je jako daleko od toga da izvuce i ono malo ca se iz AD161 / 162 moze izvuc. Gotovo je naucna fantastika ocekivat da ce ovaj sklop koji nima nikakve DC povratne veze ocuvat simetriju i da nece doc do njezinog variranja. Pogotovo ca je struja driverskog tranzistora jako ovisna o struji baze izlaznjih i ca je stvarno teski optimizam ocekivat da ce AD161 / 162 bit toliko upareni pri svim strujama i svim temperaturama. Iako se zbog variranja simetrije zvucniku nece desit nista jer je vezan preko kondenzatora, doc ce do smanjivanja neizoblicene izlazne snage koja je ionako prilicno mala.
  6. A je, ukljucil san se ali jos samo danas. Sutra bizin doma sa ove platforme i iducih misec dana ce me bit malo po forumima.Ako su ti trafi omiljena stvar, bit ce mi drago da slozis ono u cemu ces uzivat. Ja ih vidin tako kako san rekal ali odluka oces li ic na to je samo tvoja
  7. Neki kazu da vole trafe i da im se takav zvuk svidja a o ukusima je besmisleno raspravljat. Sa tehnicke strane ovo ne spada u neka rjesenja, nije tesko zamislit koliki ce bit propusni opseg (a i fazni kutevi) sa cak 5 trafa u signalnom lancu i kako ce se to odrazit na reprodukciju tranzijenti.Ima jos toga.....ali ki voli, neka mu
  8. Nemoj me krivo shvatit i stvarno nemam namjeru sudit o tvom pojcalu ali da li si siguran da su bas sve cake (koje proizlaze iz RF tehnike) primjenjene u njemu? Navod da je slidilo "zvucno nestabilno" me navodi da to spomenem. Ako se kod tebe slidilo "cuje" tako da ga mozes slusno identificirat da je tu onda ovo moje pitanje ima osnova.Potpuno mirno slidilo (a to znaci mirno i stabilno do samih granica frekventnih mogucnosti cijevi) je izrazito neutralan sklop.A kod tebe slidilo dela u ne bas najlaksim uvjetima, ono mora osigurat pogon izlaznog stupnja u klasi A2 a i ulazni kapacitet 10Y nije bas zanemarljiv.OK, necu nagadjat jer niman uvida u shemu ali ima tu puno mogucnosti
  9. Ma nekako to nisi ranije spominjal, ca ni prije bilo samo u superlativima ric o tom ampu? :buehehe:Jesi bas siguran da je ca sad cujes rezultat upotribe slidila ka takvoga ili je mozda nesto pocelo rikavat, nesto zajebano u vridnostima komponenti....... ma mogucnosti mogu bit brojne.
  10. Stabilno dok se gleda samo izlaz iz slidila, bez inrterkonekta i potrosaca nakon njega. Ali reaktivne komponente u kabelu i ulazu ampa iza mogu itekako izazvat pojavu negativnog otpora i naravno oscilacija kad se slidilo koristi bez grid stopera. Matematika o tome je dosta opsezna i da ju ne pisem, moze ju se nac u technical documents firme Renesas (virovatno i drugdi). Kod Renesasa se doduse odnosi na mosfete ali je princip isti i sve relacije vride. Nije mi jednom zaoscilirala ECC88 u sklopu slidila kad sam joj zaboravil stavit stoper a koristil duze kabele.470 oma koji do i viuse od 10-ak MHz-a nimaju nikakovog uticaja su sasvim dovoljni da to sprijece.A kod paralelno vezanih sekcija su gotovo obavezni i malo koja tako vezana ECC88 nece zaoscilirat bez njih.
  11. Preamp? Na ovoj shemi je buffer sa pojacanjem manjim od jedinice.Inace je ideja da se koriste obadvi sekcije ECC88 paralelne u takvom bufferu u redu ako se vec gre na napajanje sa tako niskim naponima ali na shemi fale grid stoperi. Bez njih paralelizirane sekcije ECC88 vrlo lako i cesto iskazuju nestabilnosti. Mada cak i samo jedna sekcija slidila sa ECC88 vrlo lako postane nestabilna kad je pot na nuli
  12. Skroz ovdi u Egiptu mogu ositit tvoju mrznju, koliko izbija iz tebe. Tocno, mrznja je vrlo jaka emocija ali ti je vise ni nisi u stanju ni prikrit. A ca ti ja mogu, tvoj problem.Da si imalo cital ca se pise u temi (ali ti ocito samozaljubljenost u svoje "projekte" to ne dozvoljava), uocil bis i jos neke stvari koje sami iznil osim ocjene tvojih "projekata". Ali je nazalost (po temu) ovakav tvoj pristup temi onemogucil da se o tome nesto vise kaze.
  13. Koliko mrznje u ovih par rici, ccc....Necu se spustat na tvoj nivo da ti odgovaram rjecnikom koga koristis u ovom postu i samo cu rec da to ca su ti "projekti" losi i besmisleni nije moj problem nego tvoj. Mogu razumit da te je jako pogodila realna ocjena tvojih uradaka (rjecnik u ovom postu to ne da govori nego vice) ali ja ti tu nisam kriv. Nije te niki tiral da iznosis takve "projekte" i da ih tvrdoglavo branis. Ako nisi znal, forum je tribina javne rici i kad se iznose neke tvrdnje onda triba bit spreman cut i realne ocjene tih tvrdnji. Onaj ki ni spraman na to tribal bi se drzat Zenovog siga (ako nimaju ca da napisu neka to ni ne napisu). Probaj se toga malo i drzat, bit ce ugodnije svim ucesnicima u ovoj temiI ka vrhunac svega, ti se najdes pozvan popovat o tome ki minira temu. Bilo bi smisno da nije zalosno. Kao da svima koji ju citaju nije jasno ki ju je odavno miniral i od vrlo zanimljive teme napravil ovi kupus.I da dodam, protiv tebe niman osobno nista i na takve besmislene "projekte" i pokusaje njihovog branjenja bin reagiral isto ki god da ih iznosi. A to ca ti mene mrzis zbog toga je ipak samo tvoj problem. I govori jako puno o tebi.
  14. Savrseno tocno. Ovo si inzvanredno rekal.Neki stvarno unistavaju temu upornim guranjem losih projekata, tvrdoglavim branjenjem istih, nabrajanjem nekih lampi koje u ovoj aplikaciji nisu ni izbliza optimalne i slicnim stvarima. Da li se iza toga krije losa namjera ili neumjerena zelja za isticanjem samih sebe ili nesto trece, to oni sami najbolje znaju.
  15. Ajde Dunavko, pusti te demagogije o postojanju i nepostojanju necega, te neke usporedbe sa pticama ove ili one boje i ridikulozne usporedbe Lamborghinija i juga. Jako su ti argumenti, ma cudo jedno.A ja jos cekam odgovor po kojim kriterijima je ta lampa "mozda i najbolja" kako si je proglasil. Ma ustvari ni ne cekam nikakav odgovor jer je sa tehnicke strane oko te lampe sve jasno a ako je ona u necijoj masti "mozda i najbolja", to spada u neke sadvim desete kriterije.A te cijene ovog ili onog branda ne tribas se trudit navodit, mene to nimalo ne impresionira. Tebe ocito da, cim ih navodis.Pa da ukratko kazem ovako: Ako mozes iznit koji tehnicki argument koji ce osporit ono ca sam iznil o toj lampi, vrlo rado cu ga saslusat. Ali ako ti se "argumenti" svode na ovaj cuspajz od nabrajanja labudova, auti, nevidljivih aviona, religijskih izreki.... to su pricice primjerena za kakovi dicji vrtic
  16. Izreka je odlicna6SN7 (ka i svaka druga cijev) ima svoje podrucje aplikacije. A line preamp nije njezino podrucje i ima podosta daleko pogodnijih cijevi koje ce i u tako elementarnom sklopu ka ca je jednostupanjski line preamp uz potribno pojacanje pruzit i dovoljno niski izlazni otpor. I pri tome delat na puno bezopasnijim naponima
  17. Pa sad, mozda neke stvari izgledaju ka "inkvizicijski pristup" ali ako me ista na forumima iritira onda su to pokusaji branjenja losih uradaka za kojih svi koji se imalo razumiju vide da su losi. Osim naravno autora takvih uradaka.A kakav pristup imat prema onome ki ovako (boldano doli) pise? I to pise onaj koji je u brojnim postovima pokazal "poznavanje" problematike a usput voli stavljat u usta drugima ono ca nisu rekli (upravo u ovoj temi je to meni pokusal). Naravno da bi tribalo pokusat izbic stavljanje rasprave na osobni nivo i "inkvizicijski pristup" ali kako to u ovakvim slucajevima izbic? Ako je inkvizicijski pristup to da se za los uradak kaze da je los, onda ja zaista i jesam inkvizitor. Ja zaista ne znan kojim drugim ricima to rec - ali poanta je u tome da takve ocjene uvik temeljito obrazlozim. Tako sam i u ovoj temi obrazlozil zac taj uradak vidin ka jednu od najbesmislenijih konstrukcija line preampa ikad vidjenu na netu. A virujen da san to obrazlozil na dovoljno jasan nacin da svaki ki ima osnovna poznavanja lampi to vidi. Ocjena naravno ostaje - uradak je izrazito los, koliko god da takva ocjena nekoga pogadja ona je realna a mozda i preblaga (u sigurnosnom aspektu svakako preblaga). Jos samo triba da se netko tko je pocetnik i nima iskustva sa visokim naponima prihvati cackanja po 500V. Tu se greske znaju placat i najvisom cijenom.Zato cu uvik itekako glasno ustat protiv "uradaka" u kojima se koriste toliko opasni naponi tamo di za to nima nikakvog tehnickog opravdanja. Bilo to kome pravo ili ne.
  18. Bas si se ti nasal da ces sudit da netko pise gluposti. ***********Ali ca mozemo, net je pun takvih nadobudnih koji nesto prckaju bez da razumidu ono ca rade i onda se tvrdoglavo lome braneci promasene uratke pa da ti pokusam pomoc. Vidis, na ulaz preampa dolazi do maksimalno 4Vp-p (mada toliko ustvari nakon pota nikad ne dolazi nego puno manje) a na izlazu preampa triba imat tipicno 1Veff. To ti je, znas, otprilike 2,8Vp-p. Tu niki ki ima imalo predodzbu o pravilima struke nece koristit takva besmisleno visoka napajanja od 500V. Osim naravno ovako nadobudnih koji (pogresno) misle da nesto znaju. Ali ako budes pazljivo cital, mozda nesto i uspijes naucit. Pazi, ponovit cu, 1Veff je sve ca se trazi na izlazu takvog line preampa. Netocne stvari kazes? A ca sam to iznil netocno? To da je ova "konstrukcija" losa? Ma hajde, pa ca tu ima netocno. Od prevelikog pojacanja do prevelkog izlaznog otpora preko prevelikog ulaznog kapaciteta do bolesno previsokog napona napajanja. Triba mozda jos nesto???? Mislin, mogu shvatit da si zaljubljen u svoj (los) uradak ali to je samo tvoj problem. editovao ZM
  19. Ne izvrci.... u pokusaju branjenja jednog loseg uratka.Za speach and music, kazes. Ne mogu virovat, mislil san da sluzi za podgrijavanje necega. To bi mu u svakom slucaju bila primjerenija ulogaAli jednu stvar si tocno napisal, to da se ponavljaju nedovoljno dobri primjeri na netu. I to ne samo napisal nego potkripil ovim uratkom. Jedna od najlosijih konstrukcija line preampa ikada vidjena. Skromne karakteristike a upotriba tih besmisleno visokih napona.Mislin, stvarno mi ni jasno ca oces postic ovakvim tvrdoglavim branjenjem necega ca nima nikakvog smisla branit. Je to mozda 6SN7 neki tvoj fetis?
  20. Niki ti nije rekal da se tako ne dela i da je jedno od najosnovnijih pravila da se aktivni elementi drze podalje od maksimalnih specificiranih granica di god je moguce? Abeceda, slobodno se moze rec.Pogotovo to vridi tamo di je to moguce bez ikakvih zrtvovanja karakteristika a ako to ni moguce u tako banalnoj stvari ka ca je line preamp onda......Uvik triba predvidit najgori slucaj koji se u praksi moze pojavit a ne proglasavat da je nec rasprostranjeno. A o rasprostranjenosti ovog ili onog branda 6SN7 je iluzorno pricat, pravili su je mnogi u milijardama komada.Tako da ova konstrukcija ne moze dobit nikakvu prolaznu ocjenu, u sklopu koji triba na izlazu dat pisljivih 1Veff ic tjerat cijevi u toliko opterecene rezime, koristit toliko visoke napone i disipirat tolike snage na anodnim otpornicima je izuzetno besmislen pristup.Da se sa 6SN7 i sa tolikim naponima i snagama napajanja dobiju neke izuzetne karakteristike onda bi se jos i naslo neko opravdanje za gurat ju u takve rezime ali se dobije preamp ustvari skromnih performansi, da spomenem samo vrlo visoki izlazni otpor od par kilooma. Tako da tu nikakvog opravdanja nima. Razvit toliku toplinu i trosit na elke za 500V u ovakvom sklopu.......... Cemu????? Doslovno nicemu
  21. Komentar bi bil suvisan. Datasheet govori sve
  22. Zaista bin volil znat po kojim se to kriterijima 5965 proglasava za "mozda i najbolju"???? I da li ju je Tfk uopce proizvodil (Tfk datasheeta za nju na netu nima)?Vec brzi pogled u GE datasheet otkriva da je njezina upotribljivost u audiu na jako niskom nivou. O nekoj vecoj linearnosti se kod nje ne moze uopce govorit, unutrasnji otpor joj je i pri vecim strujama veci od 7K, faktor pojacanja od skoro 50 puta joj je debelo previsok za tipicnu preamp upotribu, povratni kapacitet joj je vrlo visok (duplo veci nego kod npr ECC88), struja grijanja joj je podosta visa nego kod "standardnih" duplih trioda, pri nultom biasu (GE datasheet) joj tece ogromnih 0,5mA resetkine struje. Najbolja????Istina je da u GE datasheetu pise za nju "five star tube" ali to nima nikakove veze sa linearnosti i nelinearnosti a jos manje sa eventualnom audio upotribom nego oznacava njezinu pouzdanost u dugom radu u aplikacijama za koje je bila namijenjena (rani cijevni kompjuteri)Ovakvo besmisleno nabrajanje nekih "egzoticnih" lampi i njihovo proglasavanje za ovo i ono cini jako losu uslugu manje iskusnima i nikad mi nece bit jasni motivi zasto to netko radi. Ca ne bi bilo bolje pogledat u datasheet prije ovakvih bombasticnih izjava u stilu "mozda i najbolja"?
  23. Bit ce tu ipak nec malo manje od 500V napajanja, sudeci po vridnostima komponenti na shemi. Ni bas virovatno da bi Reichert stavil elke deklarirane za 500V (kako je naznaceno na shemi) na punih 500V napajanja (pogotovo to vridi za onaj desni koji je direktno na B+). Ako su vridnosti na shemi tocno napisane, tesko da ce tu napajanje bit vece od nekih 450V tako da ni maksimalna disipacija nece bit prekoracena.Ne bi ni sa punih 500V napajanja bila prekoracena mada bi bila blizu maksimuma.
  24. Iako te iskustva upucuju na zakljucak da 6SN7 ima bas neki svoj "izraziti karakter", razlozi tog "karaktera" su ipak ponajvise u topologijama ili mozda bolje rec aplikacijama. Objasnjenje je zapravo jednostavno, iako je 6SN7 masovno eksploatirana u audiu, njeni parametri je ne cine naisritnijim izborom kad se pogleda cili kontekst radnih uvjeta u kojima je obicno aplicirana.Pustimo na stranu to ca ju se gura da bude driverica za 300B (ili cak za dvi paralelne 300B), za to je ona jednostavno preslaba i rezultati su takvi kakvi jesu. Tu se zbog potribe ocuvanja linearnosti za cca 150Vp-p 300B pobude mora ic na velike anodne otpornike ca je vec samo po sebi losije po pitanju frekventnu karakteristiku i tranzijente. I posljedicno, zbog velikih anodnih otpornika je i struja kroz nju limitirana tako da je njezina upotriba ka 300B drivera jedan skup kompromisa koji jednostavno ne moze dat optimalni rezultat.A po nekoj valjda inerciji, vrlo slicne radne uvjete joj stave i oni koji ju idu koristit u preampima. Ima i tu odredjene logike (podosta, mozda i ponajvise, i ekonomske) a rezultat je na kraju manje vise ono ca si skustveno zakljucil.6SN7 (ka uostalom i ogromna vecina cijevi) ce u audio aplikacijama dat najvise ca moze ako ju se stavi na znatno vece struje od onih koje se uobicajeno koriste. Samo je kvaka u tome ca bi u tom slucaju njezini parametri diktirali da se koriste i znatno veci naponi napajanja od onih uobicajenih i malo ki ce se odlucit da recimo u line preampu koristi npr 400V napajanja. A odluci za takve napone napajanja bas ne pridonosi ni cinjenica da bi vece struje koje bi tada tekle kroz 6SN7 pitale naravno i bolje filtriranje nego kad se koristi recimo uobicajenih 250V napajanja. Sve to naravno znaci i veca ulaganja.I tako inercija u planiranju i realizaciji uredjaja + zelja za odredjenom ustedom i precesto cini svoje pa nije nikakvo cudo da 6SN7 dobiva takve ocjene.Iako ce naravno svaka lampa ostavit neki svoj "potpis" u ukupnoj zvucnoj sliki (neminovno zbog razlicitih parametara i toka njihovih krivulja), ipak taj "potpis" ne bi tribal ni izbliza bit tako izrazito dominantan kako je nazalost u vecini realiziranih 6SN7 konstrukcija. Samo kad bi je se potiralo na vece struje.......Da ne bi netko sad iz ovoga pomislil da "branim" 6SN7. Osobno je ne volim previse bas zbog razloga koje sam navel.Inace, ako koga zanima, meni osobno je u line aplikacijama favorit 6H30 sa apliciranom neutralizacijom i sa 75-omskom terminacijom, tamo di je potribno manje pojacanje. A tamo di triba malo vece pojacanje umisto prve polovice 6H30 polovica ECC88 sa istim navedenim specificnostima
  • Trenutno na sajtu   3 članova, 0 Skrivenih, 34 Gosta (Pogledaj celu listu)

  • Forumska statistika

    8.9k
    Ukupan broj tema
    434.7k
    Ukupan broj objava
  • Statistika članovȃ

    2864
    Svi članovi
    3371
    Najviše na sajtu
    sinisav
    Najnoviji član
    sinisav
    se pridružio
×
×
  • Kreiraj novo...