Jump to content

vladd

Član
  • Broj sadržaja

    13383
  • Na DiyAudio.rs od

  • Poslednja poseta

  • Broj dana (pobeda)

    80

Sve objavljeno od vladd

  1. To se potpuno uklapa u Fejnmanov ristup, tereminologija je jedno, a sustina iza terminologije je pravo stanje stvari. Slika table pokazuje kakav tip genija, ranga Tesle ili Maksvela, mada svaki na svoj nacin osoben, u pokušaju da od studenata napravi buduće genije ili bar vrhunske naučnike. Da nauće probleme koji suveć rešeni, da bi mogli da imaju odskočnu dasku za više od tog. U vrhunskoj nauci nema supervizora, ocenitelja rezultata...koji će nešto možda korigovati ili usmeriti..
  2. To je delom karakterna osobina a delom je i kolicina znanja. Postoji termin koji se zove opskurantizam, za situacije kada izlagac petlja i muvlja, objasnjava da bude jos nejasnije, a posten pristup su krenuli sa americkih univerziteta, Fejnman je u sve to uveo cistu inteligenciju uz enormno znanje i lakocu prezentovanja. Jedan od njegovih legendarnih snimaka koji se gleda u dahu, i objasnjava mnogi vise nego sto je tema...
  3. Dve mlade zamlate pokusavaju gosci da objasne bljeskalice, triger i buster....neka 1988-a, skroz levo u robijaskoj kosulji se mua
  4. Nemoj da te zavara genije Fejnman. Covek je cudo, genije za fiziku, nobelovac i genijalan profa koji je i najkomplikovanije stvari znao da pojasni na nivou adekvatnom slusaocu. Inace komplikovani i smuseni ljudi.
  5. za skidanje 1000uF u katodi.
  6. Dobro si primetio da nije nesto u redu sa tim 1000uF. Nenormalno je prevelik taj kond na tom mestu.
  7. Daleko je do litijuma domaceg Posle izbora samo A klasa, kada plin poskupi 4x
  8. Ja bih ipak proverio anodnu struju miliampermetrom, sto da optuzujemo lampu. Mozda je katodni otpornik manji od 330 oma pa ide veca struja...
  9. Ako imas 65V na anodi, a na katodnom otporniku 1,6V, to znaci da je struja kroz lampu 4,8mA, a da je unutrasnja otpornost lampe oko 13,5 kilooma. To mozes da samo da konstatujes, to joj je radna tacka, a da li zavrsava zeljeni posao, to je druga provera, sa signalom odredjene amplitude.
  10. vladd

    Jeftin alat

    JAvis utiske!
  11. Realno priča tece ovako, prema dijagramu se uradi sema, a posle se konkretna lampa odmerava koliko prati dijagram i selektuje, ako nema selekcije onda se konkretnoj ugađa radna tacka. Neke su par % okolo dijagrama, a neke par desetina %. Nekada su firme prodavale premerene lampe kao rezervne delove za svoje proizvode, prema konfigurciji u uređaju i izabranim radnim tackama.
  12. U stvari bi trebalo da se izmeri napn na katodnim otporima, da li je 1,5V, odnosno proveri struja kroz lampu 4,5mA. Ili redno vezati miliampermetar. Da se eliminise eventualno curenje kondova npr. Ako su struje vece, nesto ne valja sa lampama, nije im unutrasnja otpornost oko 18k vec znatno manja.
  13. vladd

    Jeftin alat

  14. vladd

    Jeftin alat

    Za ove pare ne možeš da pogrešiš. 5000 bi platio remont jedne baterije. 10000 sam platio "starter set" Enhelov, punjač i 4Ah baterija... Lepo reče Mika, prejeftino.
  15. Na semi riaa je napon 272V, pa recimo to kao opciju...
  16. Taj minimalni dropout, ulaz izlaz je oko 2-3V, zavisi od struje koju isporucuje i od temperature, postoje dijagrami u datasitu. Ne valja kada mu se zada veci napon nego sto moze da isporuci pored nedovoljnog ulaznog. E sad, moze da odluci za nizi napon, koji ce biti regulisan, pa da se revidiraju otpornici u preampu, prema strujama lampi, i da se zadrze radne tacke lampi.
  17. Ili krenuti racun sa drugog kraja Za 283V ti treba 4,12mA i da je Iadj, struja pina za regulaciju oko 50 mikroampera, tojest + oko 3,4V Za tu struju treba otpornik 304 oma, sto na taj od 220 treba dodati 80, tri paralelno od 240 oma., ili neki drugi zbir do 304 oma
  18. Od 470+220 = 690 do samo 220 oma Neka je referentni napon izmedju izlaza i pina za podesavanje 1,25V bice struje, min 1,25/690= 1,8 mA i max 1,25/220=5,68mA Na 68k prva struja generise napon 122,4V a sa vecom strujom 386, 24V sto je izvan onoga sto se ima,= zakucano na max, prakticno bez regulacije. Radi preciznosti bi na to trebalo dodati 68k x Iadj, koja je izmedju 50 i 100 mikroampera, sto je od 3,4 do 6,8 dodatnih volti na izlazu...
  19. Stavi trimer od 100 oma, ili sracunaj okvirno tacan fiksni otpornik za napon koji zelis. Da ne izvodis 317 iz zone regulacije. Obavis merenja da bi znao kolika je priblizno struja Iadj(50, 70 ili 100 mikroampera, za 100 mikroampera dodaje 6,8v na drugi deo proracuna) i koliki je tacno ref napon, to moze da varira od regulatora do regulatora. Pa se sracuna koja se struja pusta kroz 68k da bi se dobio zeljeni napon.
  20. Problem je naponski pik pri ukljucenju, mnogo vise nego cimanje struje iz mreze. Osim regulacije koju treba definisati za impulsno opterecenje kakvo pravi racunar, a da se ne ide na milifarade u izlazu, dobra bi bila stabilnost koja je malo u koliziji sa velikim kapacitetom. Naravno da moze da se sfrlja, ali je malo lepse ako se neke karakteristike priblize brzom smps ispravljacu. Radim na nekim idejama, istina ultramegapolako, tek da sebi isteram neke detalje, i takve su okolnosti i energija
  21. Potreban je i prvi deo posta, zarad kompletne provere. Kada se prikači regulator na potrošač, provere se naponi, pre LM-a, i na 68k otporniku. Eventualni pad napona pre regulatora pokazuje da je strujni izvor u strujnom limitu. Proveriti i taj RC snaber paralelan sa 68k, kond mora da je za bar 400v
  22. Ne moze to bas tako na pipanje, kada je jasan datasit. Izmedju Out i reg pinova se formira referentni napon oko 1,25V, sa otpornikom R1 definise se struja koja ide ka "donjem" otporniku(R2) i pravi napon na kom pliva regulator. Za napon na izlazu se dodaje i sitan napon koji pravi struja na pinu Adj, sa R2, ali je ta struja ispod 100uA, najcesce oko 50 mikroampera, pa bi u ovom slucaju(68K) to bilo oko 3v ili oko 1% max izlaznog napona Ovako kako je, struje su od 4,6mA sa 270 oma, do 2,5mA sa 490 oma sto na 68k pravi 313 do 170V respektivno, plus tri volta od Iadj x 68k. Ako pada napon, nesto u predregulatoru nije korektno.
  23. Ponekad ni najbolji kuvar ne može da napravi baš dobru pitu od biločega. U hifi je krenula da vlada beskrajna sugestija, pa se na jednoj strani proglasi da teški svičing nema veze i to na na velikom pojacanju a na drugoj strani pamuk i svila melodično napadaju fluks naelektrisanja u žici, ili muzikalni uticaj smps napajanja na signale jediničnog pojačanja. To zahvaljujući velikim atacima, marketinga, mode, javnog grupnog uticaja, izlazi iz zone tehnike i tehničke logike. Da ne kažem grubo, u audiofiliji isključivo funkcioniše Baka Prase sindrom.
  24. Mislis sonicne Ma ne, nego sve sto se ikako naslanjalo na vojnu ili medicinsku industriju je imalo povisen rezim kvaliteta i pracenja proizvodnje. Ono sto je islo u publiku je zbrdazdolisano.
  • Trenutno na sajtu   2 članova, 1 Skrivenih, 25 Gosta (Pogledaj celu listu)

  • Forumska statistika

    9.1k
    Ukupan broj tema
    445.6k
    Ukupan broj objava
  • Statistika članovȃ

    2956
    Svi članovi
    3371
    Najviše na sajtu
    Mimina12
    Najnoviji član
    Mimina12
    se pridružio
×
×
  • Kreiraj novo...