Jump to content

2A3/2A6 Lowtin White SE(Asano)


BANAT

Preporučeni Komentari

  • Odgovora 105
  • Kreirano pre
  • Zadnji odgovor pre

Aktivni članovi u ovoj temi

Aktivni članovi u ovoj temi

Postovane slike

evo nekih smernica sa ruskih foruma o proracunu katodnog kondenzatora.Ovo je jedan od umerenijih za triodu za pentodu Ck = 1 000 000 do 2 000 000 -------------------------------- f (herc) x Rkat (ohm)gde je F najniza granicna ucestanost koju odaberes u hercima a Rkat je u omimaceo ovaj proracun je rezultat dugogodisnjeg traganja,prepucavanja,dokazivanja dokazanog i nedokazanog,ali se moze uzeti kao nesto sa cime se slozila vecina ruskih autoriteta na tom polju delovanja.Sam proces analize je komplikovan,povezan je sa mnogo drugih parametara i jednostavno nema smisla za nas vecinu da ga ovde iznosim kad mi pola stvari nije jasno...Lepota ovog rada sa lampama je sto svako od nas moze da isprobava i da eksperimentise koliko mu volja bez obzira sta kazu strucnjaci jer teorija je jedno a praksa nesto drugo ali ne idu jedno bez drugog...

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

@ dunavkoZa izracun tog elka (a i bilo koje druge komponente) je daleko bolje malo se potrudit pa naucit kako se to pravilno racuna. Konkretno se taj elko racuna tako da lokalna povratna veza (katodna degeneracija) prouzrocena njegovim kapacitivnim otporom bude zanemariva ili drugin ricima da produkt faktora povratne veze i open loop gaina doticnog stupnja bude puno manji od jedinice.I tu uopce nima nikakve potribe za prepucavanjem i dokazivanjem i pozivanjem na neke autoritete. Sam proces analize je vrlo jednostavan i malo matematike sve kaze, pogotovo ad se gre na rezultat koji je za prakticnu konstrukciju vise nego dovoljan. Nima tu nikakove mistifikacije.Ove smjernice koje si navel daju generalno visoke iznose kapaciteta i kao takve su potpuno upotribljive. Ali istovrmeno cine i jako losu uslugu nekom neiskusnijem koji moze lako pocet smatrat da je izracun katodnog elka svemirska fizika kad se eto "autoriteti" moraju usaglasit. I time ga odbit da se sam uvati ono malo matematike koja ovdi triba. Pa sad neka me netko uviri da to nije losa usluga neiskusnijima.I btw, ovo ca si rekal da je tu teorija jedno a praksa drugo, to je potpuno netocno. Pogotovo kod ovakvih jednostavnih sklopova se teorija i praksa potpuno poklapaju i cilo ponasanje sklopa se moze predvidit dok je jos va fazi nacrta. Ako se pozna teorija, naravno

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Naravno da je kod jednostavnijih sklopova poklapa teorija i praksa,naravno ako se dobro ovladava praksom.sto se tice smernica za proracun ja mislim da su sasvim upotrebljive i da vise ne treba o tome da drvimo jer ce i ova komplikovana matematika dati sasvim zadovoljavajuce rezultate,sa duznim postovanjem na sve vrste degeneracija koje se nalaze u ovom forumu.sto se tice autoriteta to je moja obaveza da ipak spomenem da su mnogi ljudi pre mene ovo odradili a ja samo prenosim njihovo iskustvo, za razliku od drugih koji pronalaze rupu na saksiji.Znaci, ovaj uproscen proracun je sasvim dovoljan i ne treba vise o tome razgovarati.Pretpostavljasm da ce mnogi pozdraviti ovako nesto i da jednom za svagda zavrsimo sa tom temom i da predjemo na neku drugu.Evo recimo ja imam predlog da neko stavi uprosceni proracun za sprezne kondenzatore i da to odradimo onako "polu-akademski" i da zavrsimo i sa time.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Naravno da je kod jednostavnijih sklopova poklapa teorija i praksa,naravno ako se dobro ovladava praksom.sto se tice smernica za proracun ja mislim da su sasvim upotrebljive i da vise ne treba o tome da drvimo jer ce i ova komplikovana matematika dati sasvim zadovoljavajuce rezultate,sa duznim postovanjem na sve vrste degeneracija koje se nalaze u ovom forumu.sto se tice autoriteta to je moja obaveza da ipak spomenem da su mnogi ljudi pre mene ovo odradili a ja samo prenosim njihovo iskustvo, za razliku od drugih koji pronalaze rupu na saksiji.Znaci, ovaj uproscen proracun je sasvim dovoljan i ne treba vise o tome razgovarati.Pretpostavljasm da ce mnogi pozdraviti ovako nesto i da jednom za svagda zavrsimo sa tom temom i da predjemo na neku drugu.Evo recimo ja imam predlog da neko stavi uprosceni proracun za sprezne kondenzatore i da to odradimo onako "polu-akademski" i da zavrsimo i sa time.

Jako jako grisis.

Jedan od (vaznijih) ciljeva diy-a triba bit i to da zainteresirani nauce kako neki sklop dela i zac bas tako dela. A gotove finalne formule su skroz nedorecena stvar ako se ne zna zac su bas takve i ca ustvari opisuju. Pogotovo ovakve iskustvene koje ustvari ne kazu nista. Isto su tako ti tvoji "autoriteti" mogli napisat da se stavi recimo 2000uF i da je prici kraj. Ca su se uopce isli godinama mucit sa prepucavanjima i dokazivanjima kad ce tih recimo 2000uF potpuno ukinut katodnu degeneraciju u manje vise svim zamislivim slucajevima koji se ticu audia.

Bez ljutnje, ali stvarno je malo (ustvari jako) iritantan taj tvoj pristup da o nekim stvarima ne triba raspravljat jer je o tome tamo neki tvoj "autoritet" sve rekal. Ima i na ovom i na svim drugim forumima mladih ljudi koji su dosli sa zeljom da nec nauce a takav pristup ih moze samo odbit.

Tebi naravno niki ne brani da samo Ruse smatras za autoritete i da (virovatno) drzanje lemilice va ruki smatras vrhuncem onoga ca je potribno znat ali svit se ne vrti samo zbog tebe.

I da, katodna degeneracija je tehnicki termin kji se rabi va opisu sklopova a tvoje spominjanje nekih "forumskih degeneracija" i "otkrivanja rupe na saksiji" si zadrzi za sebe. Nije ti niki kriv ca si manjkav u poznavanju problematike (po tvom vlastitom iskazu) pa ti virovatno jako smeta ca netko uopce ide o necemu diskutirat.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ja sam bas i zato dao ove smernice da bi mladi mogli da nauce nesto i da to urade u praksi a ne da citaju kojekava teorijska naklapanja(inace ja teoriju veoma postujem i cenim,ali pravu prezentaciju teorije a ne neko zamumuljivanje)i kao sto si video trudim se da pomognem koliko mogu i sa literaturom,praksom i to vrlo otvoreno bez kompleksa i ljutnje.Samo argumentovano,koliko je to moguce. sto se tice rusa njih spominjem jer bolje vladam tom literaturom nego zapadnom,to se da videti.O autoritetima sam samo spomenuo da su to ljudi probali,merili,probali,mislili i na kraju dosli do te neke formule,koja kakva je da je, je fundamentalni pomak za mnoge mlade graditelje jer ce im olaksati neke stvari.Pa ce onda kroz praksu i doci do spoznaje ...ja takvu prostu formulu nisam nasao u vasim redovima,mozda ste se nasli uvredjeni sto sam ja to tako iznebuha..pa da vam ne kvarim zadovoljstvo mozete tako nesto uraditi sa proracunom spreznog kondenzatora za koji smatram da ste i te kako kompetentni.sto se tice drzanja lemilice to i nije neko zadovoljstvo, postoje stvari koje kad se drze donose bolji vrhunac,koliko sam vas razumeo i tacno je da se svet ne vrti samo zbog mene,i tu ste u pravu.on se vrti zbog svih nas,valjda.ja sam samo dao uproscenu varijantu proracuna k.kondanzatora i tako sam prosao kako sam prosao.Niko se nije setio da dopuni,pa na primer da da sentiranje tog kondenzatora sa drugim manjim ili nesto o vrstama tih kondenzatora...pa da tema bude zaokruzena.Ne.mozda nismo stigli dotle.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Gospodo, ili po mojem mišljenju - prijatelji i drugovi!Obadvojica imate dobre namjere u svojim postovima i obadvojica ste voljni i spremni pomoći savjetom i mišljenjem ostalima.Sstrsat ima (prema mom dojmu) ogromno znanje o cijevima i elektronici općenito, te uz to stvarno strasno pristupa svakom postu u vezi cijevnih pojačala. Također izuzetno pazi da ne napiše nešto nedorečeno ili na takav način da se može drugačije shvatiti, pa valjda zbog toga ide dublje u srž bilo kojeg zadatka.Dunavko dijeli Sstrsatovu strast prema lampama, ali želi nama sa manje znanja pokazati da postoje relativno pojednostavljeni načini slaganja pojačala kako bi se lakše upustili u odiseju zvanu "moj prvi amp", pa makar to značilo i da nemamo potpunu informaciju o onome što radimo - daje nam skoro gotov recept.Obojica ste na istoj strani, a mi novajlije i neznalice zahvaljujući Dunavku imamo prve informacije kako nešto započeti, a zahvaljujući Sstrsatu možemo saznati i gradivo za naprednije đake.Po mom viđenju vas dvojica se nadopunjujete - Dunavko pojednostavi da možemo pojmiti kako nešto treba izgledati, a Sstrsat objasni do tančine da ne bi pomislili da je to sve što treba znati i možemo svi biti zadovoljni i zahvalni.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ma ne znaš ti pojma derane, kaže se: "Aaaaaaaalo snaaajkaaaa, deder 'vamo još jednu turu Postavljena slika... i zatvorider ta vrata, poleva poleđi. Postavljena slika

" Lőkd ide a sőrt " - Dodaj(gurni) 'vamo pivo

Е није, него се викне само :"Комшијо тури 2 пивџана да се оладе саг ћу си дојдем, да си попијемо...." :sarcastic_hand:

:cheers:

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ili u dobroj maniri sarajevske škole: "Osjenka, de dve pive i rec' boga t' muz'ci malo tiše!" :cheers: Aco, nije mi bitno da me ceo svet razume....dovoljno da me razumiju ljudi na ovom vorumu i policajci kad me zaustave na cesti.... :P:D:buehehe: Ma, lokd ide a sort i za Acu! Istaknutog člana biblioteke! :hi::D:drinks:

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

:cheers: :cheers: :cheers: Uf jos se oporavljam od BEEEEEEEER Fest-a.

A ja od domaće plavine i vranca...poslije svaka dva decilitra sam morao odspavati sat-dva! :sarcastic_hand: Što uradismo od teme!!! Dok se za mjesec dana Sstrsat vrati na platformu odustat će od razvoja sheme sa Saxom kad vidi koliko smo neozbiljni! :umnik2:
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Što uradismo od teme!!! Dok se za mjesec dana Sstrsat vrati na platformu odustat će od razvoja sheme sa Saxom kad vidi koliko smo neozbiljni! :umnik2:

Nece, a zac bi?Sax ce otvorit temu o projektu tog ampa a ja cu draage volje pomoc oko toga
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Nece, a zac bi?Sax ce otvorit temu o projektu tog ampa a ja cu draage volje pomoc oko toga

Ma samo se lažno posipam pepelom zbog toliko Off Topica! :loleverybody: Što se mene tiće, siguran sam da će tema biti edukativna i praktično primjenjiva! :hi:
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Tocno tako. LW spoj ima previse losih strana da bi ga se bilo kome preporucilo. Pustimo na stranu mistifikacije onih "Hi Fi purista" koji se ka groze na svako pominjanje konda na putu signala. A da pri tome uopce nimaju pojima o cemu pricaju, virovatno im niki ni rekal da put signala gre i kroz elke i ispravljaca i rasprezanja. I sa takvom besmislenom logikom, LW spoj je bez ikakvog razloga na glasu ka nesto bozanstveno. Jer on ka nima konda na putu signala. Ali ocito se nekima ne moze nikako utuvit va glavu ca je to put signala.No cak i da se sve kod LW spoja napravi maksimalno pazljivo, kod njega uvik postoji realna (i to ne mala) mogucnost unistenja cijevi. Plus ca je zbog bitno veceg napona napajanja skuplji za izradu. Katodni otpornik koji je kod standardnih konstrukcija uglavnom vise nego dovoljan da osim svoje osnovne funkcije ostvari i zastitu cijevi ovdi ne stiti bas previse jer se svaka promjena statickih uvjeta ulazne cijevi drasticno odrazava na situaciju na resetki izlazne. A ca se tice 6V6, mogu se sa njom ostvarit jako lipi razultati. Takvi jednostavni i jeftini SETovi su ustvari i najispravniji put nekome ki se mozda tek odlucuje da udje va cijevni svit. A najlipse je ca se vec prilikom planiranja konstrukcije mogu predvidit male modifikacije osnovne sheme (uglavnom ponesto drukcije vridnosti komponenti) koje ce omogucit da se jednog dana i driverica i izlazna cijev i izlazni trafo zamine boljima

Pozdrav svima na ovom forumu, ovo mi je prvi post. LW jeste sranje izvikano, bez osnove. Mnogo vise odnosi u konacnici, iz iskustva znam, naspram onoga sto navodno treba da donose, po tvrdnjama onih koji se kunu u njega.
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Pozdrav svima na ovom forumu, ovo mi je prvi post. LW jeste sranje izvikano, bez osnove. Mnogo vise odnosi u konacnici, iz iskustva znam, naspram onoga sto navodno treba da donose, po tvrdnjama onih koji se kunu u njega.

Pozdrav i tebi i dobrodošao!Cijenim mišljenje, pogotovo ako je iz iskustva.Nego, sad će ti... :skrivanje: ...Deda postaviti par pitanja o mjestu prebivanja, hobijima, boje kose i štajaznamćegaćesesjetiti, pa predlažem da se predstaviš u odgovarajućoj temi. :crazyrocker::buehehe:
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Sstrsat pozdrav. A gde je Robot :happy64: ? Citao sam vas na jednom drugom forumu svojevremeno :respect: . Posto se tamo nisam ukljucio u razgovor, sad imam priliku da to ispravim ovde. Nisam nikakav strucni elektronicar, samo music passionate. Sta ti mislis o AC/DC grejanju, razlici u zvuku, te da li je moguce kod AC ikako smanjiti/neutralisati brum na nivo, da pojacalo sljaka na zvucnicima osetljivosti preko 105 DB?

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Sstrsat pozdrav. A gde je Robot :happy64: ? Citao sam vas na jednom drugom forumu svojevremeno :respect: . Posto se tamo nisam ukljucio u razgovor, sad imam priliku da to ispravim ovde. Nisam nikakav strucni elektronicar, samo music passionate. Sta ti mislis o AC/DC grejanju, razlici u zvuku, te da li je moguce kod AC ikako smanjiti/neutralisati brum na nivo, da pojacalo sljaka na zvucnicima osetljivosti preko 105 DB?

PozdravA Robot je jako smanjil forumske aktivnosti zbog jednog jako lipog dogadjaja. Dobija je blizance pa barem dok ne prohodaju ima hitnijih briga od sudilovanja na forumima. Ma vratit ce se on cim bude moguce.AC grijanje nacelno moze ic svagdi, bez obzira na ositljivost zvucnika. Ali u praksi se javljaju brojni problemi tako da najcesce ispada da se brum ipak cuje na tako visokoositljivim zvucnicima.Prvi preduvit da bi to uopce moglo poc je cim cisci napon iz mreze. Svaka mala asimetrija 50Hz sinusoide moze postat cujna kod toliko ositljivih zvucnika. Ali ako netko ima cisti napon onda se i sa AC grijanjem moze postic tisina. Ne bas lako ali nije ni nedohvatno. Samo se tu na trafu za grijanje ne smi stedit, on mora bit visestruko predimenzioniran toroid. Filtraciju (mogucih iz mreze) impulsnih smetnji je jako pozeljno stavit i na primaru i na sekundaru, vodovi grijanja moraju bit idealn0 upredeni (i ako je moguce oklopljeni, umisto samo jednog pota za simetriranje triba koristit dva, jednoga za grubo podesavanje a drugoga za fino.Sve ovo ni toliko kriticno do ositljivosti zvucnika od nekih 98dB ali kad je ric o 100 ili i vise decibela to postaje itekako vazno i vaznost tomu raste sa povecanjem ositljivosti zvucnika. Cak i takav naoko beznacajni detalj ka ca je neidealno upredanje vodova moze srusit cili trud.A ako ni osiguran osnovni preduvit ciste struje onda je ovo sve uglavnom uzaludno jer ce kod te ositljivosti zvucnika brum virovatno bit ipak donekle cujan, bez obzira na sve ove mjere. Tako da svakome ki ni siguran va cistocu struje (a ki moze danas bit va to siguran pored toliko smetnji va mrezi) bin ipak preporucil da kod koristenja zvucnika takve ositljivosti pojde na DC grijanje. Ali ne bilo kakvo nego vise nego propisno stabilizirano tako da na cijev dolazi apsolutno cisti DC napon grijanja, sa rippleom debelo debelo manjim od 1mV a ako je ikako moguce i ispod 0,1mV.Naravno da i sva ostala napajanja u ampu moraju bit izvanredno filtrirana. Sa takovon ositljivosti bas i nima sale, svaka zaostala nepozeljna pojava ce gotovo siguro nac cujni put do uha Toliko za sada o ovome. Od sutra (pa iducih misec dana) cu bit vrlo malo online. Tako da eventualni nastavak moze posli
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

:baklja:

PozdravA Robot je jako smanjil forumske aktivnosti zbog jednog jako lipog dogadjaja. Dobija je blizance pa barem dok ne prohodaju ima hitnijih briga od sudilovanja na forumima. Ma vratit ce se on cim bude moguce.AC grijanje nacelno moze ic svagdi, bez obzira na ositljivost zvucnika. Ali u praksi se javljaju brojni problemi tako da najcesce ispada da se brum ipak cuje na tako visokoositljivim zvucnicima.Prvi preduvit da bi to uopce moglo poc je cim cisci napon iz mreze. Svaka mala asimetrija 50Hz sinusoide moze postat cujna kod toliko ositljivih zvucnika. Ali ako netko ima cisti napon onda se i sa AC grijanjem moze postic tisina. Ne bas lako ali nije ni nedohvatno. Samo se tu na trafu za grijanje ne smi stedit, on mora bit visestruko predimenzioniran toroid. Filtraciju (mogucih iz mreze) impulsnih smetnji je jako pozeljno stavit i na primaru i na sekundaru, vodovi grijanja moraju bit idealn0 upredeni (i ako je moguce oklopljeni, umisto samo jednog pota za simetriranje triba koristit dva, jednoga za grubo podesavanje a drugoga za fino.Sve ovo ni toliko kriticno do ositljivosti zvucnika od nekih 98dB ali kad je ric o 100 ili i vise decibela to postaje itekako vazno i vaznost tomu raste sa povecanjem ositljivosti zvucnika. Cak i takav naoko beznacajni detalj ka ca je neidealno upredanje vodova moze srusit cili trud.A ako ni osiguran osnovni preduvit ciste struje onda je ovo sve uglavnom uzaludno jer ce kod te ositljivosti zvucnika brum virovatno bit ipak donekle cujan, bez obzira na sve ove mjere. Tako da svakome ki ni siguran va cistocu struje (a ki moze danas bit va to siguran pored toliko smetnji va mrezi) bin ipak preporucil da kod koristenja zvucnika takve ositljivosti pojde na DC grijanje. Ali ne bilo kakvo nego vise nego propisno stabilizirano tako da na cijev dolazi apsolutno cisti DC napon grijanja, sa rippleom debelo debelo manjim od 1mV a ako je ikako moguce i ispod 0,1mV.Naravno da i sva ostala napajanja u ampu moraju bit izvanredno filtrirana. Sa takovon ositljivosti bas i nima sale, svaka zaostala nepozeljna pojava ce gotovo siguro nac cujni put do uha Toliko za sada o ovome. Od sutra (pa iducih misec dana) cu bit vrlo malo online. Tako da eventualni nastavak moze posli

Cujemo se jos. Lip provod :baklja:
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Evo i da dodamo za proracun spreznog kondenzatora,sema i jednacina.Sprezni kondenzator treba da bude najjkvalitetniji i za njega ne treba zaliti para.Ako je potrebno mogu i navesti vrste ali uzevsi u obzir da sam ostavio potrebnu literaturu na ruskom o kondenzatorima pogledajte sami pa cete nesto nauciti. 159 Cm = ------------------------- f(Hz) X Rc2 (Kohm) f je donja granicna ucestanost u Hz a Rc2 je otpornik u Kohm u kolu resetke izlazane triodeSto se tice prethodne jednacine za k.otpornik a u vezi onih autoriteta evo link jednog dela foruma gde su ljudi poput puzanova,bokarjova i drugih(ko poznaje cevnu tematiku u rusiji dobro zna ko su ti ljudi)ucestvovali i vrlo lepo uredili analizu tog dela pojacavacai islo se dotle da se cak uporedjivalo sta se dogadja kada signal bas bubnja bude pojacan itddd.. - ima preko 300 javljanja samo u tom delu foruma.evo linka:http://audioportal.su/archive/index.php/t-18917.htmlOnoga koga interesuje vise,ja sam siguran da ce sam naci,bilo na istoku ili zapodu odgovore na pitnja koja mu se namecu.ja samo hocu da uprostim za one koji ne zele da se bave analizama,p-spaceom,monte-carlom i drugim softverima kolih ima mali milion,i da im dam odgovor na jedno od pitanja koje je ispred njih kada nadju neku semu.I tako na jos par stvari i onda uz pomoc bloga Daudia odabirom radne tacke ,otpornika i eto seme pojacala.Ako je ovo sto ja radim pogresno ja cu kao i uvek da ispostujem vecinu i necu vise o toj temi.Verujte mi da sam ja mogao da pisem o tom k.kondenzatoru godinu dana samo koristeci materijal sa tog foruma i na kraju da navedem formulu kao eto i nje ali ja nisam takav tip.Samo da zavrsim oko tog k.kondenzatora preksa je da se on sentira sa blok kondenzatorima reda desetine nano farada,ruske serije KSO ili k78-2.

post-468-014161700 1282578970_thumb.jpg

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

na big diya odskora se mnogo prica o relativno novel pristupu - strpas u red gyrator,pa filament , pa CCS ; naravno - DC filtriran sa dosta mF ;i dalje vazi da svaka cev , pa cak i od proizvodjaca zavisi , preferira drugaciji odnos fiksnih otpora na jednoj i drugoj strani filamenta prema audio masi

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Kreiraj nalog ili se prijavi da daš komentar

Potrebno je da budeš član DiyAudio.rs-a da bi ostavio komentar

Kreiraj nalog

Prijavite se za novi nalog na DiyAudio.rs zajednici. Jednostavno je!

Registruj novi nalog

Prijavi se

Već imaš nalog? Prijavi se ovde

Prijavi se odmah
  • Članovi koji sada čitaju   0 članova

    • Nema registrovanih članova koji gledaju ovu stranicu
×
×
  • Kreiraj novo...