Jump to content

Lemljenje srebrnih pinova i Sn-Pb. 60/40 kalaj


Kuja

Preporučeni Komentari

55 minutes ago, Kuja said:

 

Mogami 2497, što sam ga pre mnogo godina doneo iz Japana.

Čami mi na dnu ormana, pa reko' da mu udahnem život. :)

6461_MOGAMINEGLEX2497_1.jpg

W2497.jpg

 

nesto mi se pricinjava da taj Mogami nije srebreni, dakle rokaj obican kvalitetni tinol

neka korist, kazem, kad je sve srebreno, pa da se i ti usaglasis sa lemljenjem

ovako ni po brige

 

14 minutes ago, zika said:

Nije selfpromotion ako Vas ja (pri)upitam: Možete li da nam ukažete na put do tog snimka? ;)

WWW.RTS.RS

Brzi, brži i najbrži bendovi devedesetih

 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

pre 1 sat, Kuja reče

 

Mogami 2497, što sam ga pre mnogo godina doneo iz Japana.

Čami mi na dnu ormana, pa reko' da mu udahnem život. :)

6461_MOGAMINEGLEX2497_1.jpg

W2497.jpg

 



Baš njega koristim zadnja možda dva mjeseca u lancu od Phono pre do izlaza, a 2549 od DAC-a do Preampa.
Dobar bakar, nikakav fenseraj, lemio sam s nekakvim srebrnim lemom što mi se potuca po ladicama već godinama, ali da ga nisam imao kod kuće zalemio bih s bilo čime. 
Dobar fizički kontakt same žice na konektor, a lem samo kao malo ljepila. 
Mogami odrađuju svoj posao točno kako treba - ne znam da su tu! :thumbsup:

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

2 hours ago, Beli_Ninja said:

Vkado, to je tvrdo lemljenje. Preko 400°C ide tvrdo lemljenje a ne zavarivanje srebrnim lotovima. Kod lemljenja nema topljenja osnovnog materijala, samo dodatnog. Tvrdi lemovi se karekterišu boljim mehaničkim osobinama od mekih lemova. Za srebrne lotove idu temperature preko 750°C.

Da u pravu si potpuno, preko 400 krece brazing, hartlet, a posle 800 ga klasifikuju kao welding...

Nisam vise u tim tokovima:salute:

 

 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

2 hours ago, krca44 said:

on je tamo kacio razne tabele i pisao o tome

To niti je za forum korisno niti je za ovo upotrebljivo. Pogotovo sto postoje razni pristupi "kemijanjima u legurama".

Za profi elektroniku na kriticnim kablovima se izbegava lemljenje, zbog odrzivosti impedanse i  tesko izvodljive ponovljivosti kolicine lema i mase metala. Tog nivoa osetljivosti nema puno u audio sferi. Kao ni potrebe za posrebravanjem, ali ako je zabava...sve je u igri. Mada oksidise u ruzno, a sve se okrece ka lepoti.

CINCH je jedan arhaicni koaksijalni konektor koji je slatko gorifikovan, posto je jednostavan, trzisno idealan ali i bez standardizovane karakteristicne impedanse, koja nikome i ne treba posto je sugestija divne price kompenzuje...

Tako da....kad se vec potezu elaborati o prostoj stvari.

Ko uziva u igranjcu neka uziva, ne treba da komplikuje, nema tehnickih osnova za pricu.

I da, bolje je dobro zalemiti eutektikom, nego lose sa visokotemperaturnim...bez obzira na srebro...

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

3 hours ago, vladd said:

Da u pravu si potpuno, preko 400 krece brazing, hartlet, a posle 800 ga klasifikuju kao welding...

Nisam vise u tim tokovima:salute:

 

 

Klasifikovanje u zavarivanje može da bude isključivo ako se topi i osnovni i dotni materijal i u tom slučaju dolazi do odrećenog stepena mešanja. Temperatura na kojoj će to da se odvije nije baš tačno definisana jer zavisi od tačke topljenja oba materijala a i od izvora energije. Gasni plamen oksiacetilaenski u vhu ima cca 3200 stepeni C dok oksi plinski daje tek oko 1600 stepeni C, električni luk i do 8000 stepeni C. Čelici se tope ne oko 1500 stepeni, aluminijum na cca 600 ali njegov trioksid na 1600 (zato mora AC tig ili MIG pulsni), bakar na cca 900, mesing je zajeban zbog cinka jer se cink topi na cca 600 stepeni i mnogo isparava i pravi cirkus pri zavarivanju.

Lemljenjem se mnoge zavrzlame izbegavaju ali i nosivost je ograničena. Mada, po nekim izvorima neki zalemljeni spojevi mogu imati granicu tečenja i 700MPa što meni ne ide u glavu nikako :D

 

No, da se na mlatimo oko ovg više i onako čivek treba da zalemi nekoliko konektora. Ja bih koristio tinol sa 3% Cu za ovaj posao. Mada uvek taj koristim :D

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Upravo tako.

Mada te klasifikacije više služe pri edukaciji, okvirne tačke razdvajanja mogu da variraju, a za konkretan arbajt se konkretizuju uslovi i tehnologije.

Zato su i iskemijani eutektici da budu niže tačke zopljenja od tačaka pojedinih metala koji čine leguru. Meni ostao u memoriji (okrnjenoj dvobitnoj;)) taj eutektik srebra koji je na oko 800C, samo srebro je na 960... ali se to radilo dok se radilo sa srebrom i kontaktima obrtne spojnice...proslo 20++...

I niko pri tim varijacijma legura nije uzimao u obzir lepotu zvuka lema, više ih je sekirala tečljivost legure, kasnije i nekakav uticaj na okolinu..boravak jona plemenitog metala u svakoj dvadesetoj ili desetoj kristalnoj ćeliji neće poboljšati provodnost struje.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Tinol ne treba da provodi ništa, treba da drži sve na okupu. Teorijski, on hoće praviti senke (neće sav signal “stići” u isto vreme na odredište, jednom brzinom kroz bakar/provodnik, drugom kroz tinol) ali mislim da je to u našoj raboti zanemarljivo. 
 

Iliti, uzmeš i zakalemiš :)

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Uključen ne-Muad'dib mod

Opet o gajtanima... Uživa li neko u slušanju muzike? Ili je ovde fora samo da se pogodi koji je konektor i lem u pitanju? Mislim nekako ideja je da se uživa u muzici koji god da je konektor i kabl. Ploče na gomili i tako to...6/8 je OK da ubodeš Mogami, ali šta ako je drugi kabl bio bolji samo si ti navikao na zvuk koji poznaješ? Ali opet tu nema s od slušanja muzike. Slušanje uređaja, kablova i lemova pre ili kasnije dosadi...Mislim da je ovde više reč o opterećenju dal je kabl dobar, dal prenosi, odakle sam ga doneo i gde sam ga kupio. FAK! :D

Isključen ne-Muad'dib mod

Sam sam sebi gadan deda u klimaksu kad uključim ovaj mod :buehehe:

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Naravno da se uziva u slusanju muzike  :)

To je kao kada bi citao knjigu sa razlicito nastampanim delovima, pa za neke trebaju finije naocare, za neke lupa a za neke mikroskop. I ocekivanje da ce najsitnije mrve napraviti bolji smisao ili drugu sustinu.

Znaci, prvo muzika mora da ima tu finocu, sitnu granulaciju detalja i dinamiku, da bi je neka "lupa" ili mikroskop od opreme prepoznala.

Plus sto svako sebi primereno zasoli dodatnu varijaciju...

Ja sam da se na odredjen nacin, kada se uztanovi neka receptura po ugodjaju, malo racionalizuju neke stvari, nije hobi jeftin, i nije posten, pa smatram da pare treba upuckati u bazicne a ne izmastane vrednosti, i da je steta bacati ih na skupe nalepnice, podloske ili kristale za pobojsanje fantazije...

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ama opušteno. Juče sam upoznao lika koji je ladno skinuo fabrički IHS sa I9 procesora od 600evra i ubacio ovaj bakarni... 

ROCKITCOOL.MYSHOPIFY.COM

Copper IHS for Intel 12th Gen CPUs CNC machined to tight tolerances Uses same relid guide as the stock IHS Surface area increased by 9.5% over stock Smooth and flat surfaces for maximum contact with CPU and cooling solutions. Fits 12th Gen CPUs only. Tested on 12900, 12600 & 12400

 

Termalna pasta je tečni metal - Thermal Grizzly.....

Da bi spustio temeraturu procesora za nekih 9 stepeni dok igra igrice :buehehe:

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ala ste ga iskomplikovali! :)

Suština mog pitanja je bilo da li će običan sn-pb kalaj u metalurško-hemijskom smislu biti kompatibilan sa srebrnim površinama na konektorima.

Lem će da drži, neće doći do nekih čudnih reakcija tipa galvansaka korozija štatijaznam, itd. :D

Nekako nisam siguran da li sam na to pitanje dobio konkretan i nedvosmislen odgovor, u smislu da je sn-pb kalaj 100% kompatibilan sa srebrnim površinama i da se nikakva hemijska ili neka druga reakcija neće dogoditi u budućnosti.

Ako jesam, izvinjavam se! :D

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Nece doci do problema te vrste, elektrokorozije i sl. To su zelene legure da ne bi trovale okolinu.

Kalaj 96,5% i srebro 3,5% je eutektik, najniza temperatura topljenja, oko 222C, da se ima na umu zbog grejanja izolacija.

Drugi detalj je da deklarisane legure sa preko 5% srebra imaju bar 10% gresku u procentu srebra...i sve ce biti topljive na visoj temperaturi od eutektika.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Sto se tice srebra, na audio konektoru, u pitanju je komercijalni razlog. Kao kifla sa susamom, da mu digne cenu, tehnicki skoro pa vise stetno nego potrebno. 

Srebrna prevlaka je bila obaveza kod rf konektora, u sistemima kojima je smetao feromagnetni materijal zastite, tipa nikla. Iako oksidise na ruzno, srebro oksid je i dalje provodnik.

Zlato je zbog cene bilo (malo) korisceno kao vrlo tanka prevlaka, za koju su se smisljale razne feropodobne podloge da se izbegne efekat poroznosti i oksidacije baznog metala.

Za audio je vracena idealna podloga od nikla pa preko toga pozlata...daleko je od MHz.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Kreiraj nalog ili se prijavi da daš komentar

Potrebno je da budeš član DiyAudio.rs-a da bi ostavio komentar

Kreiraj nalog

Prijavite se za novi nalog na DiyAudio.rs zajednici. Jednostavno je!

Registruj novi nalog

Prijavi se

Već imaš nalog? Prijavi se ovde

Prijavi se odmah
  • Članovi koji sada čitaju   0 članova

    • Nema registrovanih članova koji gledaju ovu stranicu
×
×
  • Kreiraj novo...