Nije ti to baš stvar da li je trafo toroidni ili EI. Toroid ima svojih prednosti, manje rasipa magnetno polje, uglavnom ima bolju regulaciju, manji je i tako to. Ali nije sveti gral. I on ume da zuji, ume da se nakači na DC komponentu iz mreže, a kad ga uključiš, naročito ako je veće snage, zna da povuče struju kao da pokrećeš FAP-a na minus deset.
Mnogo je bitnije kako je sve to urađeno i kako je uklopljeno u uređaj.
Kakav je trafo, kako su namotaji motani, ima li elektrostatički štit, kolika je kapacitivnost između primara i sekundara, gde je postavljen u kutiji, koliko je udaljen od signalnih stepena, kako su provedeni kablovi i mase. Sve to ima veze. Nije baš da ubaciš toroid, zavrneš četiri šrafa i čekaš da ti se otvori zvučna pozornica.
I nije nebitno ko ga je napravio. Nije isto kad trafo radi neko ko zna šta radi i kad ga namota prvi majstor koji ima mašinu i bakarnu žicu. Recimo, Trafomatic ima znanje, opremu i materijal da napravi trafo praktično po specifikaciji koju tražiš.
Ali ima jedna stvar koju ljudi često preskoče. Šta se dešava POSLE trafoa.
Trafo, diode, kondenzatori i svi oni parazitski kapaciteti i induktivnosti zajedno prave jednu veselu družinu. Kad diode komutiraju, nastaju tranzijenti i visokofrekventno zvonjenje. Nije nikakva audiofilska vudu magija, nego nešto što lepo možeš da vidiš na osciloskopu.
Tu dolazi RC snubber. Samo što ne ide princip uzmem šemu sa interneta, prepišem 100 oma i 100 nanofarada, zalemim i sad sam rešio sve probleme ovog sveta. Moraš da izmeriš konkretan trafo i ispravljač, vidiš gde zvoni, na kojoj frekvenciji i onda prema tome dimenzionišeš R i C. Radio sam to i sa Quasimodom. Bez merenja možeš samo da premestiš problem na drugo mesto i da se nadaš da si nešto popravio.
Isto važi za diode, filtraciju, ESR kondenzatora, raspored vodova, povratne struje i uzemljenje. Ako je tu sve sklepano, džaba ti trafo od pola plate.
Zato, može toroid da doprinese boljem rezultatu, ali ne zato što je toroid. Dobar EI može da bude bolji od loše izvedenog toroida, i obrnuto. Nema tu mnogo filozofije.
I sad dolazimo do onoga što je meni zanimljivije. EMI/RFI filter, ispravno uzemljenje šasije, elektrostatički štit na trafou, po potrebi DC blocker, dobro izveden ispravljač i snubber podešen prema merenjima. To je već priča o napajanju, a ne o obliku gvožđa.
Isto ti je i sa napojnim kablom. Može da utiče, ali u granicama fizike, ne crne magije. Samo što ljudi obično krenu od poslednje karike, a ne pogledaju šta im se dešava unutar uređaja. U realnosti se najveći deo tih problema rešava upravo tamo.
Lakše je, naravno, kupiti kabl od tri kvadrata nego otvoriti kutiju, uzeti osciloskop i pogledati šta se zapravo dešava.
Ukratko, ne svira ti oblik trafoa. Svira ceo uređaj. A trafo je samo jedan deo te priče.