Ne pretendujem ni na kakav tron. Od takvih stvari samo šteta. Vrlo sam daleko od toga da znam i deo onoga što bih želeo da znam.Poenta ovog foruma bi trebala da bude da se razmenjuju iskustva, ali i ako neko nešto pogrešno radi, ili ima neka znanja pogrešno usvojena, da drugi koji se bolje razumeju to isprave. Sve u cilju toga da svi zajedno uz pomoć kolektivnog znanja napredujemo. Meni nije teško da kažem da nisam u pravu, ako mi neko obrazloži materiju i ja iz toga vidim da moram da korigujem prethodno pogrešno usvojeno.Ali, za to je potrebno striktno se držati teme, prvenstveno sa tehničkog stanovišta, da bi rasprava imala realan okvir, a ne prelaziti na apstrakciju i subjektivizam: epitete, rodbinu, gluvoću, itd.U konkretnom slučaju H6 kutije i slušno je uočljivo da je sa većim induktivitetom odziv po freq. opsegu ravnomerniji, a kada bi se uradila merenja odziva sa 0,33 i 1,5 mH to bi moglo sasvim lepo i da se vidi. Opet se zaboravlja na problem koji se zove baffle step, i zbog koga je izvestan manjak (3,5-4,5 dB) na nižim i donjim srednjetonskim frekvencijama. Teško ga je nadomestiti, čak i sa pokušajem kutije u nekoj formi horne. Postoji izreka kod zvučnika: "No displacement for cone displacement." Što će reći da je na niskim frekvencijama za postizanje nekog (većeg) SPL-a bitno koliko je vazduha pomereno, a to je površina membrane (Sd) x pomeraj (X) a proizvod toga se označava sa Vd (Volume of Displacement), neki proizvođači jedinica daju podatak Vd kao Sd*Xmax.Sa većim induktivitetom je filterom 6 dB/oct. odziv "uhvaćen" neposredno iznad tačke gde pada zbog baffle stepa, filter ga onda ravna u tom području i nešto iznad, pa tek onda kreće blagi pad. Zbog prirode većine mid-bass jedinica da im odziv lagano raste i do 2-3 kHz tek iznad toga 6 dB/filter ga naglije obara. Da bi se to sve tačnije i vizuelizovalo, ne bi bilo loše da se izmeri odziv.Koja je u pravu kada pominje "nabadanje", koliko god to nekome zvučalo kao grub izraz. Uporedit ću sa pravljenjem pojačala. Kao kada bi se nabavila hrpa skupih delova, otpornika, kondenzatora, da bi se dobio super zvuk, ali se to poslaže u projekat sa nedovoljno dobrom i/ili neadekvatnom shemom. 80-90% zvuka će činiti dobar projekat, a nešto malo kvalitet delova. I kod zvučnika je slična situacija. I nije vezana samo za delove i osnovni deo projekta već i za veliki broj drugih činilaca koji zvuk znače a nisu navedeni u dostupnom projektu. Neki od činilaca više utiču na krajnji zvuk, a neki manje, i treba ih poređati po prioritetima. Zato ne treba insistirati na sluhu, dampingu, kvalitetu delova, dok se ne razjasne važnije stvari. First things first.Možda je sada jasnije zašto sam se zezao za 5x povećani induktivitet. BTW, šta se menjalo na skretnici za visokotonac, nakon što je 0,33 mH promenjeno sa 1,5 mH? Trebalo bi da ide nešto niža rezna frekv. i više prigušenja. Projekte sa interneta treba uzimati sa rezervom, ako ih uopšte treba uzimati u obzir. Ako se već ide na te varijante, onda eventualno nešto što je 100% provereno i kao dobar projekat, i da je originalni projekat zaista takav kakav je okačen na internetu do poslednjeg slova, bez ikakvih izmena, kao i da mogu da se nabave svi delovi upravo onakvi kakvi su korišteni u originalnom projektu. Sve ovo navedeno se vrlo retko sreće. Ako neko misli da će dobar projekat da čini određeni tip i nacrt kutije, a da može da koristi neke druge jedinice, to je vrlo pogrešno. Treba imati u vidu da čak i neki poznati zvučnici ne moraju obavezno biti nešto svemirski fantastični. I oni imaju mana, i ne mora značiti čak ni da su sa inžinjerskog stanovišta sjajno urađeni. Kod projekata gde je skretnica jednostavnija, a kutije zvučno realno jesu dobre, od ključnog značaja su custom jedinice upotrebljene za taj projekat, tako da je neko ko pokušava da ih iskopira u startu u problemu. Tu činjenicu su naravno oni koji su projekat postaviti dostupnim "zaboravili" da napomenu.