-
Broj sadržaja
2449 -
Na DiyAudio.rs od
-
Broj dana (pobeda)
8
Content Type
Profiles
Forum
Blog
Kalendar
Sve objavljeno od BokiTokiVoki
-
Ne bih ni primetio, da ne pomenu. Thanks za ćepi. ke će se videmo....
-
Samogradnja zvučnika je proces učenja. I to traje. Mislim da nije odgovarajući niti pravilan stav ići odmah na neke velike kutije sa skupim materijalom za izradu, a da se mnogo toga ne znam oko samih konstrukcija, drajvera, raznih uticaja, očekivanog (zvučnog) rezultata. Bolje je krenuti od jednostavnijih i jeftinijih stvari, pa nadograđivati znanje. Ovako se ulazi u trošak, sa neizvesnim krajnjim rezultatom. BTW, ne postoje svemoguće konstrukcije kabineta od kojih zavisi 100% vrhunskog zvuka. Pogrešno je lepiti se za jedan princip rada kutije kao "najbolji", a sve ostalo je manje bitno. Ima mnooogo faktora uticaja na celokupnu zvučnu sliku i krajnji rezultat. Treba sve to obuhvatiti, a u skladu sa namenom i potrebama projekta. Sve se to idejno razrađuje i ugrađuje u prvobitnu zamisao, još u predporjektu, dakle u prvoj fazi, pre izbora jedinica i kabineta.
-
pa, to.
-
Kada se pogledaju cene na Madisound-u i kod nas... Nisam poredio zvučno, ali mi se čini da nema šanse da su bolji od Wima MKP10 (400 V) koji slično koštaju u Kelco. A za manje novce ima i Arcotronics MKP (275 V) u MikroPrincu.
-
Verovatno je to izmereno prilično tačno, što će reći merodavnije nego fabric data. Ja na te podatke gledam malo drugačije. Vrlo su blizu, što se mene tiče, jer je Mms praktično isto, Re je isto, a BL je blizu (malo manje). Krutost je malo veća (Cms je manje), pa je manje Vas, veće Fs i veći su Q-ovi, ali, možda se to malo spusti nakon temeljenog razrađivanja, mada možda i ne. Nekako je uobičajno da je krutost kretnog sistema veća nego što je u data. Uporedi merene T/S mid-basova kod Zaph-a sa fabric data. Kod ovih Vifa basova to čak i nije toliko mnogo. Tehnološki je teško napraviti konzistentnu krutost kretnog sistema. Proizvođači daju marginu greške za Fs od +/- 15%, koja nastaje zbog različite krutosti kretnog sistema u proizvodnji. Tih +/- 15% za Fs je u stvari -/+ 38,4% za Cms.
-
Nisam sve pročitao...ko bi se još time bavio.... Ondak, OK, to je to. Lepo ih spakuj u taj trosistemac.
-
Neko je za sva tri testa upisao da je korstio dodatu masu od 15,85 grama, ali je u stvari u prva dva testa korišten test zapremine, sa kutijama od 65 i 70 L. Vidi se po rezonantnim frekvencijama jedinice u vazduhu (sve tri iste - 46,6 Hz), a nakon testa: u prvoj kutiji, drugoj kutiji i sa dodatom masom su: 75 Hz i 42 Hz.
-
Pronašao sam u jednom svom starijem katalogu nekoliko Vifa koje počinu sa M22, a najbliži tim T/S parametrima gore je M22WR-09-06. Re=4,3 Ohm Sd=224 cm2 Fs=30 Hz Mms=36 gr BL=8,7 N/A Qms=2,73 Qes=0,38 Qts=0,33 Le=1,1 mH Ves=55 L Diametar of voice-coil 50 mm. Magnet 124 mm. Po meni, to je bass za klasičan trosistemac. Ne treba ga ni koristi iznad 800 Hz.
-
Ljudi se zalete u merenja sa dodatom masom, jer deluju tehnički jednostavno. Još pre oko 15 godina, radio sam probe sa varijacijama. Da bih pokazao koliko je ta metoda zaguljena, skorije, sa andrics-om sam radio veći broj merenja tom metodom, i + merenja sa zapreminom, radi provera. Na rezultate VRLO utiče skoro pa sve: kako i koliko dobro je pričvšćena masa, kolika je masa u odnosu na Mms jedinice, jačina signala sa kojim se meri. Za skoro sve varijacije su dobijeni različiti rezultati, dok sa testom zapremine nema većih varijacija, pa je služila i kao putokaz ka najboljim rezultatima metode mase, ne bi li izvukli konkretne zaključke. Najbitniji su da je jako bitno da je dodata masa veoma dobro pričvršćena za membranu, i da je dodata masa u nekom rasponu od 50-100% Mms. Nije dobro ni da je veća, ni da je manja. Jačina signala 1-2 V. Voleo bih da mi neko objasni zašto postoji "idealna" dodatna težina, kada, barem teorijski ne bi trebalo da ima veze koji je odnos dodate mase i Mms. Kako se računa "idealna" vrednost i zašto je baš tolika vrednost? Poznato je da su T/S parametri drugačiji sa različitom jačinom signala, jer u vešanju otporna sila nije linearna i zavisna je od sile koja deluje suprotno i od dužine hoda. Naravno, nabolje je usavršiti se sa obe metode, i uraditi i test zapremine, ali i test dodate mase sa 2-3 različite dodate težine i 2-3 jačine signala, uporediti rezultate i praktično izabrati one koji su najverovatnije najbliži stvarnom stanju stvari. Da bi se videlo koliko velika greška može biti, sećam se jednog primera gde je neko radio testom dodate mase Monacor SPH-165KEP mid-bass, i umesto verovatnih 15,5 grama za Mms dobio 21,5 grama. Kako izgledaju T/S parametri kada je u njima tačan podatak i ovaj drugi? Tačni T/S par.: Fs=30 Hz Msm=15,5 gr Cms=1,816 mm/N Sd=126,8 cm2 Vas=40,83 L Re=6 Ohm BL=7,9 N/A Rms=0,6024 kg/s Qms=4,85 Qes=0,2809 Qts=0,2655 SPL=88 dB/1W/1m U slučaju pogrešnog podatka za Mms, šta se i na koji način menja? Pošto se na osnovu krive impedance dobijaju Q-ovi i Fs, i oni ostaju isti (a Re je izmereno), sada ću da promenim ono što se u programu menja ako su Q-ovi fiksirani. Uporedite sa tačnim. Fs=30 Hz Mms=21,5 gr Cms=1,309 mm/N Sd=126,8 cm2 Vas=29,44 L Re=6 Ohm BL=9,304 N/A Rms=0,8356 kg/s Qms=4,85 Qes=0,2809 Qts=0,2665 SPL=86,6 dB/1W/1m *bold->promenjeno
-
Koji su T/S parametri? Kako je dobijen "poslednji" podatak ? Da li je bio test zapremine (za Vas), ili test dodatne mase (za Mms)?
-
Martin Wisman 10" coaxial (Delta 10 + PSD 44 C)
BokiTokiVoki je odgovorio/la Koja's temus u Zvučnici
Kada sam se već zaleteo sa simulatorom.... Ovo je hard mod varijanta, sa dodatih 19,5 grama učvršćivača za kosu, i makazama sečen zadnji centrator da bi se dobilo još 50% labavije vešanje , dakle Cms=0,522 mm/N. Efikasnost je off oko 3,5 dB. Za te nove T/S parametre (slika) je: h=1,563 i Alpha=4,59 pa je Vb=44,9 L i Fb=44,45 Hz. To je ta donja kriva, koja ima dublji bass. Sve u svemu, bolje je u startu izabrati odgovarajuću jedinicu, nego je toliko prepravljati. Zamka u koju upadaju nedovoljno iskusni je da se juri visoka efikasnost, dok se o ostalim stvarima ne vodi računa. -
Martin Wisman 10" coaxial (Delta 10 + PSD 44 C)
BokiTokiVoki je odgovorio/la Koja's temus u Zvučnici
Poenta je da se značajnije razlike u veličini kutije i Fb-u javljaju samo kada se kod iste zv. jedinice napravi promena koja utiče na efikasnost, dakle neki od sledećih parametara: Mms, Re i/ili BL. Za tu ali izmenjenu jedinicu sa nižom efikasnosti kutija Vb je veća, rezonantna BR tunela Fb je niža. -
Martin Wisman 10" coaxial (Delta 10 + PSD 44 C)
BokiTokiVoki je odgovorio/la Koja's temus u Zvučnici
...sa' će slike.... Nemodifikovana jedinica: Za Qts=0,356 --> Alpha=1,7 --> Vb=Vas/Alpha=38,15 L ...i h=1,123 pa je Fb=h*Fs=67,35 Hz Odziv ove nemodifikovane jedinice: Onda je u T/S parametrima promenjeno samo Cms iz 0,174 mm/N u 2X veću vrednost (labavije vešanje) 0,348 mm/N. Naravno, promenjeni su i svi parametri koji se izmenom Cms menjaju: Fs, Qms, Qes, Qts i Vas. Sve ostalo ostaje isto. U praksi neće ostati isto, ali ovde razmatram samo promenu Cms. Slika promenjenih parametara i simulacija. Ako se ne vide dobro 2 krive odziva, to je zašto što se za isti Vb i Fb skoro poptpuno poklapaju. Ako bi baš računali Alpha i h preko prenosnih funkcija za ovu novu situaciju, onda bi ispalo Fb=66 Hz i Vb oko 32 L. Ako bi ubacili ovaj Vb i Fb, kriva bi bila još niža (blaža) u SPL-u na bass-u....mada je to vrlo blizu sa prvom verzijom. -
Martin Wisman 10" coaxial (Delta 10 + PSD 44 C)
BokiTokiVoki je odgovorio/la Koja's temus u Zvučnici
Ta razlika je nastala jer druga (plava) varijanta sa promenjenim vešanjem ima teži kretni sistem i manju efikasnost za 1 dB, od tuda i tih 60 i 70 Hz za Fb. Kačio si slike normalizovanih odziva, pa se ta razlika u efikasnosti od 1 dB ne vidi na simulacijama. -
Martin Wisman 10" coaxial (Delta 10 + PSD 44 C)
BokiTokiVoki je odgovorio/la Koja's temus u Zvučnici
Sa mekšim (labavijim) vešanjem je veća vrednost Cms (mm/N) pa je zbog toga niža sopstvena rezonantna u vazduhu (Fs). Ali, menjaju se i Q-ovi, dosta su niži, tako se prenosna funkcija ne menja značajnije. Za istu zvučnu jedinicu kojoj je samo promenjeno vešanje mekšim, u bass-reflex varijanti zapremina kutije Vb će ostati ista (veće je Vas ali je i Alpha koje zavisi od Qts veće pa je količnik isti). Ostat će skoro ista i izračunata rezonantna tunela Fb (=h*Fs, gde h zavisi od Qts) Dakle, nema ništa od značajnije niskog basa, pod uslovom da je grba od bass-reflexa smeštena pravilno, na istom SPL-u kao ostatak opsega. Najznačajniji dobitak je bolji rad sa pojačalima manje snage i malog damping faktora, zbog manje potrebne početne inercijalne sile za pokretanje membrane. Ali, to je vezano za (ne)mogućnosti pojačala, mada izvesno postoji i promena u zvuku zvučne jedinice. Eventualno može na silu da se izvuče niži bass zbog niže rezonantne freq. Fs, ali bi i jedinica morala na nižoj frekvenciji da se seče da bi se to po SPL nivou upeglalo, ali onda mora da se ide ili na trosistemac gde bi ovo bio bass (zašto odmah ne izabrati odgovarajući bass?), ili da se dodatnim filterima u skretnici priguši i oblikuje freq. odziv na srednjetonskom području. Pro jedinice više efikasnosti imaju veći BL (force factor, N/A) i nizak Qts (ili ako je viši Qts, onda je visoko i Fs), pa im pad SPL-a u freq. odzivu kreće od relativno visoke frekvencije, iz područja 150-250 Hz se strmoglavljuje naniže. I to nije moguće nadoknaditi na bass području, osim ako se jedinica strpa u neku veliku hornu. Šta god se radilo sa ovom jedinicom, od kutije preko skretnice do zamene vešanja, moje je mišljenje da od toga ne može da ispadne zaista dobar dvosistemac. Najelegantnije rešenje za ovaj konkretan slučaj je dodatak nekog bass-a za niskotonsko područje, i nisko sečenje istog. Ako se ide na aktivu, onda nije toliko bitna ni efikasnost, kao ni veličina te bass jedinice, već dobro uklapanje po drugim faktorima (Fb i max. potrebni SPL). -
Po fizici i matematici, dešava se nagli pad odziva FR na tom uskom baffle ispod 500 Hz (poništava se prednje i zadnje emitovanje. ne potpuno, ali prilično). P.S. Radili smo merenja Vuletovog zvučnika koji je na uskom OB-u i to se lepo vidi kako izgleda. (Dragićeva prepravka Visaton B200)
-
Jesi li čuo taj isti FR u raznim drugim postavkama?
-
A šta sa sledećim problemima? Emitovanje sa zadnje strane membrane odbije se od zida i stigne: 1. sa kašnjenjem u odnosu na prednje emitovanje od npr. 10 ms ako je razdaljina od zadnjeg zida 1,7 m; 2. zamućeno i slabijeg intenziteta nego prednje emitovanje membrane, pa u zbiru "šta bog da", ali nešto kao "produženo emitovanje nakon završenog signala, sa primesama blagog bloor-a" Tačno je da postoje i negativne strane kutija, jer: 1. teško im je potpuno prigušiti energiju unutrašnjeg emitovanja u smislu uticaja na zidove kutije 2. kako god se okrene, postoji uticaj unutrašnjeg nadpritiska/podpritiska na membranu 3. malo niža efikasnost u odnosu na srednjetonac u OB (oko 1,5-2 dB) Ali, za srednjetonsko područje pomenute dve mane ne bi trebale da budu toliki problem, jer je energija na srednjetonskom području višestuko manja nego na bass području. Dobrom konstrukcijom kutije i dobrim dampiranjem moguće je pomenute mane svesti na skoro zanemarljiv nivo. Kada je sve u OB, ostaje priličan problem smeštaja zvučnika u prostoriji, jer sa svakim pomakom i drugom pozicijom, menja se zvučna slika. Inače, nije mi jasno zašto je baffle za FR toliko mali? Šta se dešava sa fr. odzivom u području 300 - 1000 Hz zbog te uske ploče? Bilo bi dobro da je to izmereno.
-
Nije otišao servis PayPal iz Hrvatske, već samo lokalna kancelarija. Servis (slanje i primanje novca) i dalje će funkcionisati. Naravno, ovde su plaćeni DB-ovski novinari/mediji brže bolje preneli tu vest, i to na takav način da čitaoce dovedu u zabludu, ne bi li ovde OPET imali izgovore da izmišljaju gluposti, a radi zaštite monopola. P.S. Hrvatska će za koji mesec biti punopravna članica EU, lokalna kancelarija može da bude bilo gde, npr. u Austriji ili Mađarskoj. U stvari, može i na Mauricijusu. Ionako se sve obavlja preko net-a.
-
Nije usklađeno kako bi trebalo, i kako imaju druge zemlje. Ovde su stalno izmišljali neke gluposti da bi nekako ograničili protok novca, a da PayPal ipak nekako pristane da dođe. Da, mi bismo hteli, ali pod našim uslovima, i ako je moguće da zadržimo razne monopole, kojih ipak ne bismo da se odričemo. Koliiko se ja sećam članaka o promeni propisa, samo su promenjeni oni propisi koji će omogućiti da se šalje novac za kupovine obavljene na eBay-u, ali i dalje neće moći da se prima novac za prodati proizvod ili za obavljenu uslugu i/ili obavljeni posao. Čak je i to prvo pod upitnikom. A ko je hteo da se snađe, i do sada je obavljao plaćanja prema inostranstvu, tako da nam ta jedna stavka baš ništa ne čini. Ako bi baš sve propise promenili kako treba, omogućili iste uslove kao što imaju druge zemlje, ukinuli carine, i smanjili cenu transporta robe do Srbije, kao i poboljšali osiguranje pošiljki, to bi onda ličilo na nešto.
-
Pretpostavljam da se već unapred imala ideja šta će sa tim basovima da se radi?
-
Jesi li upoređivao sa nekim drugim slušalicama u toj klasi cene? Gde su kupljene? Na Amazonu im je cena 130$.
-
Koje pare?
-
Eh, čuvena priča o cenama u USA i kod nas. Probaj da nabaviš kotur, plati transport, carinu i PDV, pa vidi po koliko ti se isplati da prodaješ.
-
Cena u dolarima je po jednoj stopi (0,3048 m). 5.25$/ft. je 17.22$/1m
-
Trenutno na sajtu 3 članova, 1 Skrivenih, 59 Gosta (Pogledaj celu listu)
-
Forumska statistika
9.1k
Ukupan broj tema445.7k
Ukupan broj objava -
Statistika članovȃ