Jump to content

vladd

Član
  • Broj sadržaja

    13366
  • Na DiyAudio.rs od

  • Poslednja poseta

  • Broj dana (pobeda)

    79

Sve objavljeno od vladd

  1. Kao prvo i Otala i Lohstroh i onaj treci, Curl su tehnicka fizika. Sto je u startu daleko iza Prof Leacha koji je elektronicar. Lohstroh je pokrenuo pravljenje pojacalca posto se njegovoj zeni nije svidjao lampas..amaterski, uz savete Otale, dok su boravili u Philipsu. Malo su koristili i opremu, ali je proizvod zanemaren od strane Filipsa .. Otala ima svoj znacaj zbog drmanja kaveza okoTIM. Zanemarivsi cak i neke pogresne Otaline tvrdnje, licno smatram da poseduje znacaj i mesto u istoriji audio tehnike. Cinjenicaje da Otalu ni njegovi maticni univerziteti ne glorifikuju medju vazne, cinjenica je da su mu 80-ih blokirani radovi na AES, ga ne moze svrstati rame uz rame sa Leachom. Kaoi cinjenica da se Lohstrom nadalje bavio kojecime po Philipsu(van audia i analogne elektronike), da Curl bas i ne razume previse elektroniku...ali eto, bio je tu...apropo "teoretskih postavki"...vezanih za audio tehniku Elem, inicijalna potreba za LOW TIM pojacavacem je nastala iz projekta ultrazvucnog ispitivanja materijala, gde se meri promena faze reflektovanog signala(nalik radaru), odnosno devijacija uzrokovana nehomogenoscu materijala.Tako da je prica o TIM i PIM nastala iz jedne potrebe, lepo osvanula u audio tehnici. Uz pristojnu predlozenu metodu merenja... Ostali su samo jace obratili paznju na problematiku, korigovali netacne tvrdnje(da povratna sprega generise PIM-ukratko receno), popravili racun i nastavili dalje..nikakvo "oslanjanje" nije u pitanju..ili ne daj boze kopiranje... Leach i Nelson su bar tri oblaka iznad...
  2. Tipicno za Nelsona. Zna matori master off the bias dobro sta je "expectation bias"... Gde da objasnjava, poducava, dokazuje, kriogenizuje usijane glave, ili da ih razocarava i obeshrabruje za trosenje novca, a dobri kablovi i konektori su svakako korisnije utrosene pare nego za drvenu dugmad potenciometra, ili crne dijamante..ili slicna apsolutna zmijska ulja
  3. P.S. Dejane, nisam ja kudio cuveni i odlicni A class 2x25W, vec cinjenicu da Otala nije nikakav hifi bog, koji salje(je slao) zapovesti i pravila trebnika. Koncepcija je odlicna(i pride po mom pomalo uvrnutom ukusu), ali i normalni inzenjer(koji uspesno odoleva suludom pomodarstvu) tipa Nelsona moze da priusti ludoj zajednici istu takvu igracku. Bez dramaticne pompe i teskog pametovanja. Uostalom, i reference i tehnologija su solidno promenjene od1970-ih.Tek krajem 80-ih su stigle trece generacije bipolaraca,sa brzinom (prilicno)nezavisnom od napona nakolektoru..npr..nabacano Samo kazem, Otala nije bog, a ja kao stari sloven volim ionako vise bogova, tu su i Pass, i Hiraga i Leach....
  4. Ja sam na kolima, razne spojeve(a najbolji je uvrtanje, ako ima prostora), zalivao silikonom ili tigar lepkom, da spreci upad vodurine, sad kada su se pojavile kojekakve silikonske mazalice bez sirceta, moglo bi da se iskoristi za zacepljenje doticnih otvora ipreseka izolacija, do kalajisanog ili prisrafljenog mesta.
  5. Sjajan je i RG 400 http://www.prysmiangroup.com/en/business_markets/markets/multimedia/downloads/datasheets/hf2he.pdf Ali nije fensi. BTW, ja te HV lampe ne bih pustao bez "svilenog gajtana" odnosno najlonskog kanapa oko anode i interloka. Preskupo je za avanturu bez zastite. Sta ste zapeli za tog Otalu, na slicnom projektu je i guja radio tamo negde devedesetih, sa prof. Mitrakovicem(bratanac onog strogog prof sa ETF)( Boulder,Colorado project), ali je skroman , Otala je bio inzenjer dok se nije dokopao hifija(tadaje i prestao da komunicira sa IEEE), a inace mu je glavni projekat ispitivanje materijala propagacijom elektromagnetnih talasa...zato je imorao da razvija izuzetno kvalitetan pojacavac(u smislu izoblicenja) da bi imao minimalnu gresku u radu. Ali su vece pare u hifiju.. ...pa integracija nauke i privrede, pa procvat hifija medju irvasima.. A guju niko ne spominje ni u istoriji beogradskog hifija
  6. Od navedenih Frst Wat, od nenavedenih SE EL84, za taj 1W uzitka.
  7. Kazem lepo da je trgovina kraljica sportova. Ja bih birao lepsi kabal, ako vec nemam neke karakteristike naznacene, cena me ne fascinira, pogotovo sto je jasno da su mnoge naduvane prostim marketingom i spinovanjem..a takve nije lako preprodati.. I naravno, prepovezao, skratio...nesto bih mu vec radio...klot iz radnje ne bi opstao.
  8. Ja log pot nisam ugradio jos od 80-ih.. Pored toliko kvalitetnih linearaca, mogu da se odreknem malenih rotacija na potu. Imperativ je "linearno"...
  9. Mogu da se slozim, makar Tarzan dizajn. Licno se ne slazem potpuno sa surovom istinom u studiji bull.., cinjenica je da su emocije stanje organizma koje pamet salju u penziju, ali su takodje i slatke. I zasto ne zasladiti uzitak, lepotom kabla, pa i cenom, sta ko voli. I treba se prepustiti licnom utisku, a ne smisljati kvazitehnicke ili kvazi naucne recenice, sastavljene od buzzworda, bombasticnih izraza, ili jos gore od zamisljenih ili predimenzioniranih pojava da bi se,valjda na neki nacin opravdala emotivna ili iracionlna odluka. Covek prosto moze da kaze, hocu da slusam kabal od 6000$, jer mi je (licno) tako bolje, ali ne moze da tvrdi da je takav kabal elektricno bolji, zato sto kabal brine o nekim fazama(kasnjenja na osmoj decimali),o nekim rasutim elektronima, ili mora da ima carapicu od nezvucnog materijala, koji ce da spreci da zvucni pritisak proizvede neki efekat na kapacitivnosti kabla... To je netacna, nepotrebna i suvisna prica... Trgovina je kraljica sportova sa novcem, njoj je sve dozvoljeno, ali ne treba trgovci da nam definisu ukus i potrebe zarad njihovog profita.
  10. Sto se tice istrazivanja, taze je objavljeno jedno, u vezi pseudo profound bullshit izjava http://www.independent.co.uk/news/science/scientists-find-a-link-between-low-intelligence-and-acceptance-of-pseudo-profound-bulls-a6757731.html http://www.huffingtonpost.com/entry/pseudo-intellectual-profound-bullshit-study_us_5661acb4e4b079b2818e4020 Rad je sa vrlo ozbiljnim referencama,i naucno uradjen. Imaju imena, prezimena i reference... http://journal.sjdm.org/15/15923a/jdm15923a.pdf Pa bar sa dokumentovanim razlogom mozemo da izbegnemo neke situacije i razmotrimo neke svetsko-hipsterske audio tvrdnje.
  11. Nije receno kao aksiom, nego kao zdrava logika. I upravo je univerzalno primenljivo. Ako ne postoji podatak, ako ne postoji konzistentan uticaj, merljiv ili kontrolabilan, svakako se ne moze tvrditi da je u pitanju "boljitak"..moze se tvrditi da ima nekakav uticaj, a boljitak treba konstatovati ili dokazati, na racionalan nacin, da bi bio prihvatljiv. Srebro oksid, i da je bolji provodnik, mada licno sumnjam, a podatak o provodnosti ne mogu da pronadjem jednostavno, je beli prah, dok je zabudjavljeno srebro na kablovima najcesce mrke boje, pa i delimicno crne. Mozda je rec o sulfatima, nebitno mi je, ali svakako se necu radovati doticnom jedinjenju na kablu.
  12. I treba da se lome koplja. Uostalom, "oksidacija" je kolokvijalno navedena. Neki hemicarski forum bi izdetaljisao da li je ovaj ili onaj oksid, ili sulfat ili sta ja znam... U svakom slucaju, neujednacena i nekonzistentna(haoticna) prevlaka bilo cega, ne moze se tretirati kao "bolje"
  13. Ako je za utehu, a nije, kod svih vozila srednje klase je trend manitih managerskih usteda, pa cak i kod onih wanabe luksuz... Koja licna manje, izolacija sto tanja, usteda na milion vozila ihaaa....oko 10god trajanja, pucaju kao grisini, uvlace vlagu i trule. Oksid i agresivna sredina, promena temperature najcesce napada izolaciju, polimeri gube elasticnost..to je ono sto moze da osteti audio kablove. U sobnim uslovima pvc moze da traje decenijama. P.S. Iz licnog iskustva, neke posrebrene u teflonu sam morao da skratim, bili su u koturu i krajeve da zalijem oho lepkom. Lakse je da skratim pola cm, nego da se oksid uvlaci po nekoliko cm, na par godina.. I nakon lemljenja, obicno moram da zastitim otvor na kraju izlolacije, najcesce lepak, ili sta god sto ne pusta vlagu i ne napada srebro..
  14. Isto bi bilo i sa Pamelom Mladalacka zudnja..
  15. Ja sam sa lako modovanim filipsovim ga 212. Kada sam ga kupio 1978, tada je ispunjavao sve sto se nabrajalo kao bitno, i subsasiju, i laganu rucku, i elektronsku kontrolu, i pristojan izgled. I sprecen sam da kupujem nesto preskupo... Sada vise nije moderan, ali nostalgija za studentskim danima, i zelja da se napravi pita od...pa mu radim srednje modovanje, dok ne podivljam i uradim tezi mod. Ili ga arhiviram.. Zato i osmatram neki solidan kabal, koji mi uzgred treba i za neke druge, mnogo preciznije aplikacije, vaznije za posao, ne za uzivanje, ali.... Kablova imam u raznim varijantama, soilidnih, naravno da ne drzim ni jedan fensi, nije mi trebao, medjutim, doslo je do razvoja i doticnih kablova, pa ih treba osmotriti i analizirati. Naravno, ja u signalima raznih senzora ne mogu da trazim "definicije, prostore, detalje, svilene visoke i definisane basove", treba da prenesem neke milivolte od pozicije A do B, sa minimumom suma. Frekvancije, od 0-27MHz... Uzgred, to iskustvo iz laboratorije, moze , mozda i verovatno, da pomogne nekom DIY entuzijasti, cisto kao neka smernica, u emocije i filozofije slusanja ne bih da se mesam to su privatne svojine i pravo svakoga.. Uzgred i da razmenim iskustva u tranziranju gramofona, i ugradjivanju nekih zdravih ideja.. Nije problem kolicina novca za kablove, ali nekako, na osnovu tridesetogodisnjeg(i kusur) iskustva, ne mogu olako da prihvatim trzisne price i naduvavanje cena. Svestan sam da to ne mogu da izbegnem potpuno, ali gledam da izbegnem takvu "egzotiku" u maksimalnoj meri. Protivi mi se razumu, formiranom decenijama, tesko je to prevazici.. Ne zivim u dvorcu, nemam batlera, ne doruckujem kavijar i gusciju pastetu, pa u skladu sa tim, ne mogu da konzumiram robu tipa gramofona od 40000 dolara.. I da, priznajem, puni su mi ormani kojecega, i sada sam krenuo i to da uguzvavam u audio uredjaje...bolje da svira nego da sakuplja prasinu..
  16. Zasto bi speed kontroler kostao 600 evra? Mislim, ovo je DIY forum, makar i audio, ali je DIY.? Sada su bar prisutni procesori koji tomogu da sazvacu bez problema. Po ceni 20-40 evra... Zasto 600 za idleras? Mozda malo vise, ili malo manje, za neki belt...Ja ne volim ekstra osovinu, velike sile na gumi...medjuelement sklon svim problemima okretanja i klizanja...narusio bi povratnu spregu kontrole brzine... Ozicenje rucke zaista ne treba da kosta toliko, makar se kod zlatara narucivala zica. Rucka i glava je vec dobro kriticna problematika, tu je zaista siroko polje i raspon cena. Za te detalje treba ostaviti vise prostora za ukus i izbor..i naravno cenu... Interkonekt ne bi trebao da kosta preko100evra... P,S. Ja bih morao da odem na neki seminar za povezivanje onog 8-4-2 kabla ...lakse bi bilo napraviti izduvnu granu za Selbija..
  17. Kalajisana bakarna zica. Nije lose da se ima, ja sam u besu bacio zbun neke slicne, i odmah mi je zatrebala. Lakse je raditi sa njom, nego sa licnom, kod ozicenja lampi, a da li je to lakse uvek imperativ?
  18. Ja bih pre diskutovao da li je bolji uvijeni sirm, koji je prakticno induktivnost, malo veca od induktivnosti prave zice, ili mrezasti i gusti sirm, da li je dovoljan jednostruki, ili za neke spojeve treba koristiti dupli sirm... Zatim sam konektor, koji je rodjen kao krs, a sada ga treba unaprediti u nesto sto valja, da li je bolje lemiti ili srafiti prikljucke.. I na poslednjem, ali ne i nevaznom mestu, izgled samog kabla, uz neku dilemu, da li elasticniji ili robustniji... Mene najvise zanima neki solidan riia interkonekt, a ako ne resim problem, zguzvacu plocicu u gramofon, i koristiti klasican interkonekt. Nekoliko milivolti ne bih prenosio bezveznim kablom, nedefinisane kapacitivnosti i induktivnosti, cemu onda detaljisanje oko ulaznog sklopa riaa Pa kada se ti sitni detalji zadovolje, tehnicki, onda mozemo da brinemo o kapricu i emocijama, prezentaciji i samobitnosti.. Ne bih da skrenem u one, kojima sve sto valja, drugi su napravili.
  19. Toza je u pravu,samo treba detaljima dati pravo mesto i pravi znacaj, a ne neko preterivanje. Moze malo, svako definisanje ima odredjenu gresku, ali ne reda velicine duplo...ili vise Vazan je dielektrik, sto zbog geometrije kabla, takodje i zarad permanentne impedanse. Ne zelimo cvorove, ni promenjene kapacitivnosti, ni promenjene otpornosti. Fluorokarbon je zaista odlican dielektrik, gustih molekula i vrlo mehanicki otporan(naponski proboj je nevazan za interkonekte). Sto, siguran sam, olaksava proizvodnju i garantuje geometriju. Sretao sam kineske koakse sa izmestenim centralnim vodom, po ceo milimetar daleko od ose(RG214,pvc). Teflon i fluorokarbon to ne dozvoljavaju. Kapacitivnost je prosto kapacitet, koji je ili prilagodjenje ili opterecenje za uredjaj, recimo za riaa je od krucijalne vaznosti, za ostale uredjaje, zavisno od topologije. Neki su imuniji na oscilovanje, a neki ne, sto moze(a i ne mora) da se odrazi na sam zvuk, naravno, svi ti problemi budu pojacani... Svakako taj kapacitet treba uracunati(i znati mu mesto), za ceo sistem. Neozbiljno je prosto prebacivanje kabla sa uredjaja na uredjaj, i definisanje kvaliteta, mora se znati detaljna osobina izlaza-ulaza uredjaja, da bi ocena bila korektnija
  20. To upola cene i nije nesto strasno, moj komentar je bio vise na cene sa sajta, gde se neke cene krecu od 1000$ do 8000$ http://www.needledoctor.com/Brand-Stores/Kimber-Kable-Interconnects Krsten kabal u DIY se ne moze napraviti za manje od 15-20 evra, ali nece izgledati "vau"...
  21. Pa nije isto ni 20mV ili 200mV, kada seporedi sa 20V ili 200V, jedn o je elektronika a drugo energetika. Drugi naponi, struje, osetljvost na uticaje,nije isto kada par mV suma napadne 10mV signala ili 10V signala.. A za cenu koju traze za te kablove..... Dobar kabal, ali ne toooliko dobar... Ali prema signalu se isto tako lepo mogu odnositi i znacajno jeftiniji kablovi...
  22. To je prosto receno dobar kabal. I imas dovoljno podataka za neka detaljisanja. Mozes kompleksno da posmatras kabal u sistemu, da ukalkulises i njegovu kapacitivnost i induktivnost, recimo tih 55pf na metar duzine ce biti oko 40pFna 70cm, pa moze da se uracunava u ukupnu kapacitivnost prilagodjenja za ulaz neke riaa.... Redna induktivnost ce imati neku rezonantnu frekvenciju sa recimo izlaznim kondom iz uredjaja, sto ce verovatno biti na necujnim opsezima, ali kada se vec vodi briga i brine o mikrodetaljima, eto prilike za cvrsto drzanje situacije u saci.
  23. Sve ok, kolizija misljenja je korisna i pozeljna, ali zaista nema potrebe da se etiketiramo. Valjda smo svi u ovom, istom diy cabru... Diskusija ne treba da uvecava probleme.
  24. https://www.pasternack.com/images/ProductPDF/PE-C100.pdf Kod dobrog koaksa ne treba reklama i magijanje, neki caki nisu ruzni, gubici su takodje "na100m"(sto je inace samo standard) a frekvencije su interesantne... Ali nisu fensi... Tako da ima nekih razlika u koaksima...nekome bitnih nekome ne.. Sta ce ti ovakve lakonske tvrdnje...skoncentrisi se na kablove, pusti mene(pogotovo sto ne znas ni moje godine ni sta radim), nece niko mene kaciti zmedju dva rca konektora.. Lepo sam napisao gde se gresi, pri lemljenju, a kod navedenog kabla sta mi se ne svidja(a svidjanje jeipak vazan deo cele price) A ti ako mislis da u mojim izjavama nesto nije tacno, mozemo da bacimo problem na spektralac i da merimo. Wudu magiju ne tretiram ili duboke emocije kao "znanje"...ili neko iskustvo ili neku korisnu informaciju.. Sto znaci da iza nekih mojih izjava stoji neki rad, i merenje(znanje se menja stalno)...nebitno sto nije bas bilo za audio primenu...ali je u pitanju bavljenje raznolikim signalima... Bavio sam se audiom davno pre interneta...tadasnja znanja i reference slobodno mogu da arhiviram... Internet je neophodan i znacajno koristan, ako se mogu selektovati dobre informacije i jos bolje, proveriti. Elem,taj RCA je kao konektor je medju losijim konektorima, pa sad koliko moze razno oplemenjivanje da izvuce nesto i napravi pitu... Poboljsan je znacajno, po pitanju koaksijalnosti i po pitanju spoja, ali diy izvodjac, mora i dalje da da pazi na detalje..
  • Trenutno na sajtu   4 članova, 1 Skrivenih, 19 Gosta (Pogledaj celu listu)

  • Forumska statistika

    8.9k
    Ukupan broj tema
    435k
    Ukupan broj objava
  • Statistika članovȃ

    2866
    Svi članovi
    3371
    Najviše na sajtu
    mvbg1
    Najnoviji član
    mvbg1
    se pridružio
×
×
  • Kreiraj novo...