Mensecini da je to radjeno zarad patenta, cak negde u magli pamcenja mislim da je bilo nekih rasprava o slicnostima i pokusaju aktiviranja prava, pa nije uspelo.
Elem, najbitnija geometrija je izmedju elektroda, a to je prakticno isto kod lampi. Tegla je vakuumska posuda. Veca tegla je problematicniji vakuum, vise muke za geter i recimo drugacija mikrofonija. Kolicina disipirane energije zavisi od parametara lampe, moci hladjenja anode. Energetske promene na anodi su brze, a hladjenje preko vakuuma i vece povrsine stakla inertno.
Karakteristike lampe, od medju-geometrije, vrste oblika elektroda, vrste nosaca i tehnologije konstrukcije koja ce sve to drzati u odredjenom polozaju tokom rada .
Kao drugo, ne znam cemu uparen kvartet, ako su dve lampe po kanalu. Mislim da je nepotrebno rasipanje novca. Bolje tih par uparenih upriliciti svakom kanalu, a kanale podesiti kako treba, odnosno radne tacke. Uparenost lampi kanala ne garantuje simetriju levog i desnog, ako sve ostalo nije izsizavano..
Uostalom to pojacalo kada je radjeno, nije bilo intenzivne price za uparivanjem ni dve radne lampe. Pogotovo na zajednickom katodnom otporniku, i ultralinear izvodom na trafou. Istina, tadasnje obilje lampi, i to jeftinih, omogucavalo je kupovinu desetina lampi iz iste serije, minimalnog rastura parametara, sto danas nije slucaj.
Veliki interni fidbek uteruje lampe u slican rad, tako da minimalna odstupanja lampi nemaju znacaja. Drugacija prica je kod "nezavisnih" lampi, sa odvojenim katodnim otpornicima u triodnom rezimu, bez okolne povratne spege. Grubo receno...
Cisto za ramatranje, i slobodnu odluku...
I na kraju, naravno da treba sa interneta pokupiti sve detalje, sa sve bukom proizvoljnosti stavova, dobro se upoznati sa sopstvenom spravom.