Cim nesto generalizujemo, na dobrom putu smo da napravimo gresku. Koja nam i nije u interesu.
Cinjenica je da Briti znaju da naprave Gebelsov marketing, ali je cinjenica da znaju i da naprave elektroniku...i neelektroniku.
I u masi kukolja ima i zita. I to dobrog.
Cinjenica je da imaju i cottage industry, koja tesko moze da se meri sa ozbiljnim fabrikama ali i cinjenica da neki takvi ponekad imaju podrsku drzavnih resursa tehnologije, sto nija mala stvar, vec vrlo ozbilja pomoc.
Naim je jedno od tih dobrih zita. Harbeth takodje, za razliku od Linn-a, pokradenog mediokriteta u koji je ubacena sva sila marketinga, ali i naknadne teske dorade da bi se malo pomakao iz prosecnosti.
Ali, da ih ne pakujemo u soske i lepimo etikete, napravicemo neku gresku u zanosu...a celokupna situacija i nije nesto stetna, a sluzi zabavi...da bi smo se nesto trudili oko pravljenja gresaka.
Uglavnom, pojacalo je prost a slozen uredjaj, naizgled prost, ali uz obilje zanatskih detalja i "majstorluka". Lakse ili teze primetnih
Od topologije, preko lejauta do radnih tacaka komponenti, ozicenja i na kraju kutija. Naravno, uz odredjenu selekciju siroke palete kvaliteta komponenti i tehnologija...vrsta tranzistora, vrsta spojeva..naizgled benignih detalja, medjutim u izradi i skupih i zahtevnih...i ukupno bitnih.
Topologiju je legitimno "stelovati", sada dosta i lakse uz pomoc simulatora, pa su izlisne visenedeljne probe variranja napona i struja.
Klasican diferencijalni par obiluje trecim harmonikom, ali se moze korigovati degeneracijom simetrije emitora, strujnim ogledalima..sve to dovesti u zeljenu zonu rada. Nema nista sporno i nekorektno u tom "modelovanju"...ili grubo receno "farbanju" kako bi se reklo
I tek onda, na kraju balade, prostim slusanjem se vidi koliko je dizajner uspeo u tome da izmodeluje specificnost.
Poznajuci te detalje, moze se istraziti neka finija nijansa, a bez predpoznavanja ideje, tesko da ce se primetiti igla ili dugme u plastu sena...mora da se zna na sta obratiti paznju..razlike su cesto minijaturne.