vako: Slegle slušao skoro 4 sata na F7 - DAC i Phono na ravne časti.. F7 je dobio motorranove, razliku nisam ustanovio, Slagle bio nepoznanica.. prvi sat sam proveo u oduševljenju, i ostala tri isto uz kritičko preispitivanje razloga oduševljenja: jel ono plod zadovoljstva sobom, glede sočinjenija svirajuće tračkalice, ili je ono na realnim osnovama.. verdikt je da je oduševljenje realno - upoređivao sa Nagra PLL, zvuk slegla je: muzikalniji, autentičniji, autoritativniji, prirodniji i ni malo naporan.. i sve to je izviralo iz onog kupusišta, ožičeno predugim žicama zalemljenim.. paa.. zalemljenim
po sećanju - Slegli su u rangu Gwozden kasetofona a ispod mog Gwozden Pumpkina.. bojazan koju sam imao - kako će se čuti pojačanje od 11 + 3 koraka i da li će biti dovoljno gaina, je raspršeno.. istina je da je kontrola pojačanja zametna (4 selektora, za sad bez kapica), ali audiofili su mazohisti