-
Broj sadržaja
1323 -
Na DiyAudio.rs od
-
Poslednja poseta
-
Broj dana (pobeda)
14
Content Type
Profiles
Forum
Blog
Kalendar
Sve objavljeno od Lemić
-
Problem je u tome, što moj sistem ofirava i najmanju razliku ili učinjenu promenu na njemu, primer, slušanje komparativno po prvi put losless Flac i to isto, ali Wav, znači raspakovan fajl, nema dve numere da zvuče isto, pa čak i na istom albumu se čuje neka razlika između snimaka, diferencija ide dotle da sve zvuči isto a nije jednako, pa nek je to i psihoakustika ali raznolika. Nisam muzičar i nisam školovano obrazovan, za razliku od tebe, Doktor je inače osvedočeni klavijaturista a ćerka vrsna pijanistkinja, tako da ne baratam pojmovno stručno. Ono, desna strana dirki, što skoro uvek bude problematično kod digitalne reprodukcije. Navkao sam da je čujem i kod Rogićevog DAC-a, ali u benignom izražaju, uz fini neki agresivni pik koji inicira izvođač, prenoseći nešto svoje, naj više volim da čujem kako to čini Tsuvoshi Yamamoto recimo, album "Autmn in Satle", omiljeni, večeras ima da Torentujem. Moj sistem je visoko efikasan, to je po meni jedan od preduslova visokoj rezoluciji, cena je ta što FR zvučnici ne mogu da proizvedu toliki zvučni pritisak koji bi putem vazduha zaljuljao prozore, ali se to nadomešćuje harmonijskim odzivom koji u suštini čini muziku ili muzikalnost. Juče je moj dragi i mlađi prijatelj iz moto sfere bio na slušnju, godinama pokušavam da ga uvučem, darivo sam mu konačno jedan odličan pojačivač koji sam svojevremeo rasklopio sa namerom da ga okutijam. Inače je IT-ovac i on je zaslužan za sve oko mog PC-a već godinama. Slušali smo od prvog uključivanja Toppinga, on je instalirao drajver pa redom i imao je prilike da čuje sve promene u proteklom ovom periodu. Ja sa strane, on u žiži, slušamo neki moj skoro sabran sampler od stotinak numera po mom ukusu redom, učinim komentar kad nešto uočim, šta kako treba da zvuči po mom, ukažem na razliku u snimku itd. jer ukus i vernost često nemaju zajedničko, perferiram verodostojnost i tome sam podredio sistem. Naleti neka numera koja je dobra, al samo ceo klavir nekako tunjav, naročito je bolo uši to što sam napisao, što se nametnulo kao zaključak tokom slušanja inače meni, a on isto primetio i složio, da nije bilo tako. Decenijama slušam izlazni trafo 1:1 iza CD-a, ima duge izvode i praktično je to interkonekt. Posustajanjem Rogićevog Philps-a, biće inače rapariran, sa nedirnutim istim CD-om, to nešto nije zvučalo kako treba, pa sam zakačio kineski prč od kabla, dugačak i liči na oko, služi za rezervu ili kad nešto hoću da "testiram", on "zvuči" nekako prljavo i šuplje zujkavo i sa njim je bio konektovan D10. Zaostao mi jedan interkonekt, pravio ga neki od Šolajinih poznanika pa donet da se čujne. To je kopija "Anti Cable", signal je solid core sa obmotanom spiralom kao masom, to je urađeno od oka, a trebalo bi da postoji neki odnos između te dve žice. Ta izvedba nekako primiri zvuk, ostane volumen a digitalno vrištanje potisne, čip TDA 1541 ima malo te vriske, ali više nego prihvatljive, no, nisam ipak tu vezu koristio čak ni za Pre-Amp. Zaboden na D10 sa uštekanom GS Omegom u običnu utičnicu, to je bilo onako-onako, mekše ali sa dozom prigušenja, zanemarljivo. U subotu smo prebacili komplet PC na levu stranu sistema, zabodem napajanje na odvojni trafo i rezultat je kakav sam napisao, poboljšanje u svemu, osim te neke degradacije apropo klavira koju najviše zapažam kao značajnost, ali i bilo koji taj deo spektar ima tu neku manjkavost. Odvojni trafo nesumnjivo doprinosi napajanju, kad ono nije dobro, zvrčka zvuk, sada kao čistije, to je umanjeno i uz takav neki tupast kabl, rezultat je negativno izražajniji. Prvobitna neka reskost, koja mi sada fali, je u stvari krlja poreklom, ali uprkos tome se doživljava kao nedostatak. Veoma dobro znam da žica ne svira, ali ima svoj uticaj i to čistom degradacijom zbog gubitka u manjoj ili većoj meri, plus LCR, skin efekt i raznorazna snake oils trovanja, no, mora mu se posvetiti pažnja kako god. Neko će da se raduje, a neko će da kune..
-
Odlična ideja, mislim da ima ploča ili kartica sa tim ulazom. Uzeh i ja bežočnu malu tastaturu sa tačpadom i bežičmi, mišem, velika je ko za osrednji laptop, tanka, sad šetam od PC stočića do stola uz trosed, namestio rezoluciju na plazmi i to vrlo komforno fercera. Juče malo ozbiljnije slušah sa drugarom kom sam konačno uvalio jedan odličan vintage amp, on je početnik ali nadaren čulima, obojica primetismo da klaviru u nekom gornjem spektru fali jasnoća i agresivnost, tako da mora apgrejd, za početak od neke žice.
-
Da je kupus dobar, zec bi bio ko slon, tolko o salati. Nego, konstruktivci kreativci, po ne znam koji put, može li se na D10 ubudžiti SPDIF ulaz. Sinoć skockam PC uz sistem, PONEKAD treba poslušati suprugu,. Sa te strane mi je odvojni trafo na koji bio uključen CD, sad je Omega GS tu utaknuta, nisam poredio odmah, prođe neko vreme u razgovoru uz muziku, ali se danas čini da je opet pomak. Dobar prostor i akustika, tačno doživljavam muzičare u nekom ambijentu, živo, studijsko ili binsko izviđenje, još punoće, mekoće i izražajnosti, ne verujem u Deda Mraza, al neko će morati da bude Božić Bata.
-
Kuku lele, kaka lepa salata, još samo ko da je smeša, tj. izlemi. Lepo je videti ljudske, debele elemente, ko punačkog "mladića". Ti SMD prcoljci su verovto i nižeg ranga i samo služe imperativu male kutije. D10 je poprimo koherntno zvučno polje u smislu prostornosti i akustike i još malo poboljšao diferenciju između dobrog i lošeg snimka. Sad neki Neimovi zvuče krajnje tupavo, možda su iz Mp3 podignuti, oma delete, prednost ovakvog izvora.
-
Kolko se ja razumem, lep mu je harmonijski raspored, zato i tako lepo zvuči. Pošto je napajanje apsolvirano, ko što napomenuh nekoliko puta, nedostatak D10 je neimanje koaksijalnog ulaza, pa jopet pitanje za znalce, može li mu se na neki način otvoriti taj ulaz?
-
Da je bar bilo jednom, nego sam dvaput seo i više nikad do sad, nisam hteo da čujem za DAC.
-
Dosta davno, muški sam platio jedan DAC tih nekih gabarita koji bio visoko kotiran, a čim sam ga čuo, skapiro sam da sam se zeznuo, a danas kao polovan tu i tamo, vredi solidno, a zvučno nije ni T od Toppinga, tako da je tačno to što si konstatovao.
-
Naravno, D50 košta 2 i više puta a koštanje izrade ne. Postoji i opcija "downgrade", fakovanje je jedan od modusa, no nebitno, sa novim operacionim je uređajčić odličan, da ga je neki brend napravio, koštao bi pozamašno.
-
Ako je Guja izneo podatak o 20-to godišnjem prestanku BB proizvodnje, pa onda slike zatečenih, onda je to više nego indikativno.
-
Listajući net naletim na prepisku sa Kinezom iz Topping-a D10, postavljeno mu je pitanje oko zamene operacionih. Kinez je odgovorio da je OPA 1612 bolji nego 2134, ali da ga nisu probali, tako da to može da se shvati između redova, da je fake. Otuda verovatno 1612 u D50, ali za više negu duplu cenu, uz nravno dodatni komfor koji u suštini nije neophodan. Mana D10 je što nema koaksijalni ulaz i ne može se prikačiti na CDP, verovtno bi to moglo da se ubudži, al to bi već neko ko zna morao da odgovori.
-
Odbio dsam da čujem DAC od 1.600€ sa cevnim izlazom, u nekoj kit varijanti 600€, drugarski i sa punom podrškom. Naravno, uvek ima dalje, bolje, male razlike se plaćaju na kub više, a budžet nije beskonačan. U načelu imam svoj ukus i neki prag zadovoljenja i kad uskočim, odnosno, čujem to što mi je od značaja, ne talasam previše. Ovo sad kako zvuči je nadmašilo očekivanja, razmatrao sam D50 ali zbog nepotrebnih džidža sam ga odbacio, ne trebaju mi slušalice, pot itd. to sve može da kvari i komplikuje, D10 je arijevac u tom pogledu, no videćemo, deceniju se nisam bavio digitalijom, imam Philps CD 304 MK 2 sa punom prepravkom Peđe Rogića, sad sam na sledećem početku, ali ko što ni onda nisam hteo da uzmem zaseban DAC, tako ni sada neću ne znam koji novac da dajem, digitalija traži razumnu meru ipak, a i diy ima svoju veliki uticaj bez obzira što ne uzimam lemilicu u ruke.
-
Vidim da je poplava raznoraznih DAC-ova, ko bi se snašao, ovo bilo preporučeno od strane Mirka, dostupno odmah i sad svira. Sve drugo bi bilo istovetno, morao bi da pogledam recenzije, ne bilo čije naravno, net je prepun gluposti. Preslušavam svoj sampler, ne znam nešto numere al prepoznajem generalno opšti boljitak u odnosu na juče. Minorityclean utiče na matematčke procese u samom procesoru, koliki je udeo razrade od još nekoliko sati po operacione i celi DAC, ili program čini, ne znam, uprkos razdelu iz nekoliko puta od jednog minuta iste numere. Ovo sad zvuči bezobraznije, u pozitivnom smislu, baš mi se sviđa i to sve više i više, glavudža samo klima, ne čujem suprugu, što je dodatni bonus.
-
Svi mi radimo da bi živeli, preživeli, često i ono što nam je mrsko, potrebna je s vremena na vreme neka inventivna inekcija, napraviti nešto novo i bolje, zato je blanko po svim pitanjima, nadam se obostranom zadovoljenju, a 2 gasa do Guje, no ništa nije lako, hteti i napraviti, dug je put.
-
Ja imam SE preamp line, znači, jedna trioda sa izlaznim trafoom po kanalu, sa kutijom bi to bilo teško 5-6 kila, a ceo uređaj ima 32 kila. Praktično je ispravljač jedno 25 kila, bez njega bi uređaj bio minran, prdavac u domenu cevne topologije. Jednako posmatram i ovaj dakić, veliki potencijal a u suštini vešto napravljen prč, da je u gabaritu gajbe za pivo, bilo bi ohoho. Napraviće se GS, ne BMW GS,(gelande štrase), već G-uja S-truja. On ima veliko poštovanje prema kompletnim uređajima, "da je jedan nedirnut a drugi za kasapljenje", dobio je od mene blanko da može da vršlja kolko mu volja, il dok mu ne dosadi-m.. Instaliro mi drugar onaj monorityrclean, task manager stop-start, ima pomaka, za neverovati, barem meni. Očito nije na odmet zaći u tu sferu, hendikepiran sam totalno i oslanjam se za 5 ćevapa, tako se drugar i ja prebijamo. Već juče, a sad još izražajnije, forimro se prostor, nije baš 3D ali neka razvučena elipsa, zanimljivo je da zvuk na momente stidljivo izlazi malčice van ravni drajvera ka napred u polje, u nekom drugom ambijentu sam imao i malo van spoljašnih granica kabineta, mislio sam da to nikad neće više biti moguće. Dubina je plitka ali zbog pozicije mislim da neće biti nešto dublja, po visini se prilično raširila slika ali još uvek nije dobro definisana, muzikalnost je sve prijatnija, epitet koji je Guja odlično upotrebio, tako da uživancija se uvećava iz dana u dan.
-
Svako sledeće uključivanje nosi neku različicu, a zanimljivo da i u toku jedne sesije ima oscilovanja, u nekom trenutku kao da zanemoća, a onda se razmaše. Peting za oboje. Čovek je inertan i svaku promenu može dvojako doživeti zbog toga, na bolje ili lošije, treba neko vreme za razgaživanje, zavisi kolko je trezven i šta još utiče, recimo, cena, skupo=dobro, jeftino=loše, a to kad je u pitanju HI-FI, ne retko ne važi itd.
-
Nešto vako? Postavio sam ti stranicu iza Acine slušalice, hit su u Americi. Nikad se nisam primio iako sam uz prvi sistem ih kupio i izmenjo nekoliko, davnih dana batalio. Sluške su neki poseban doživljaj i manje više, svake pružaju dobar rezultat. I one jesu primer kako se sa ultra malim drajverom može čuti nizak bas, bez ograničenja ambjenta, odnosno, sobe, što je inače kamen spoticanja realno, ali i razlog za uprošen rezon, da sve svira jednako i da se razlike ne čuju, te da nema rezona uzeti ne znam kakve sprave ili raditi ovo, ono, ala drndanje sa PRC DAC-om. Svaki drajver svira donji opseg, ali ne proizvodi dovoljan zvučni pritisak u velikoj kubaturi i razdaljini, plus, subjektivni doživljaj ima vrlo značajnu ulogu. Često se čuju komentari, tresu se prozori, udara me u grudi, čuje se bas kod komšije u prizemlju a ja na VI spratu recimo. Pa, jel treba komšija da čuje ili ja, jel slušam il se boksujem, otprilike tako gledam na stvar. Sistem reprodukuje harmonike osnovnog tona i na osnovu njih se praktično prepoznaje, dal ista frekvenca potiče od muzičkog instrumenta il tamo nekog bureta, jel muzika il škripa. Dovoljno dobar i širok, bogat, harmonijski prenos, dočarava granične frekvence. HI-FI je iluzija, kad čovek vidi vatru, ili da sija sunce kroz prozor, oseti toplinu iako termometar pokazuje da je hladno, jednako se doživljava 3D "prostor" između 2 zvučnika o kome pričamo, a stvarnost je neka polica, slika, zid, TV ...
-
Ma kakvi, . Šalu na stranu, Guja ima znanje i veštinu, a ja to vrednujem, lako se onda da uskladiti u svakom pogledu. Fantazije su jedno, a realno obrazloženje drugo, koliko ga znam, mislim da ume oba okvira da uklaviri.
-
Od sad, kad Mirko kaže u Dunav, ja skok. Šta je zvuk koji dobijamo iz naših sistema nego do modulisana električna energija, slušamo struju. Zakačio Gujićev injektor sa manjom "digitron" Omegom, kolko god znam iskustveno šta znači napajanje, ovo me ipak iznenadilo, toliko detalja i akustike nisam očekivao, a prostor, pa došla muzika isped stola. Slušam Boubacar-a, silne neke čegrtaljke, usna harmonika reže, a u pozadini talambas tutnji, doza agresivnosti koja mi je malo falila, bogato. No, započesmo Guja i ja još onomad, vazda ja imam neke fantazije. Moraće da se uradi ispravljač i da se svi potrebni naponi privedu, ovih 5v koji se tamo negde dižu na 8v je njesra, još kaže Gujić da je svičerskom metodom. Veli da je problem kutija, ma nije, skutija se to lako, nebitan gabarit koji uvek ograničava. Još jednom hvala što je bio ekspeditivno predusretljiv.
-
Dakić je počeo da pounjava polje, neverovatno da toliko traže vremena čipovi, ko da usaglašavaju fazu. Sutra će biti gotovo injektorsko "digitron" napajanje, dobio Guja konektor večeras tek.
-
Kad bi jajca bila ispod pazuha, ona stvar bi bila ko ruka. Ambijent je takak kakav jest, daleko od iole pristojne. Nije trougao kako bi trebao, prevelik raspon između zvučnika, plus 42TV odma uz desni pa ko zvučni reflektor. Kad dođe spoljno napajanje, onda malo zezanja, čisto sam izneo zapažanje između starih i novih operacionih koji su evidentno bolji, ali niko meni nije kriv što slušam kako moram, a to nije u suštini prepreka za dobar, ili bolji zvuk i uživanje, često se ta objektivna manjkavost uzima kao navodno nepremostiva, a u suštini nije, dobar zvuk je uvek takav i može se unapređivati. Ovo je forum o programčiću, ima interesantnog: http://jplay.eu/forum/index.php?/topic/3063-pink-hq-minorityclean/
-
Fala, generalno, ne vatam se za ono što ne znam i nisam siguran da umem il mogu. Drugar it-ovac je instaliro AP i FB i nije dobio rezultat, doduše, već bio krenuo pa ostade za drugi put. Čito sam to na HIFILES, bez obzira, ne bih sam čačkao. Upravo sad čitam neki forum za programčić, ima navedeno da može da se zezne ploča ako se dira ko nije znalac, pa pošto sam se odma prepozno, prste u džepove.
-
Da, tako je. 80-te su bile zlatne godine HI-FI biznisa, iza nafte i oružja, treći po obimu, mislim da je farmakologija bila iza. Posetio sam nedavni sajam u Beogradu, odslušana muzika, sve mi, poslednji Mohikanci, neću da kažem da nema nasleđa baš, al tako nekako. Pojavam prvog 30-to bitnog čipa, bio je članak iz Analog Device u nekom časopisu, uprošćeno, 12 bita je muzički zapis kolko se sećam i 14 bitne mašine sasvim pokrivaju, a dizanjem na 24 i više se samo multiplikuje veštački, da li je danas tako ne znam, ali koliko razumem, DSD je takav neki format, no da nepričam o onome zašta nemam pojma. Nije ni bitno uostalom, važno je da se sluša i dovija da bude što bolje, a jeste činkovito, sama tema je dokaz. Plejer ne umem a pokrenem, uvučem fajl l zvuka nema, nisam vičan i ne bi da čačkam, važi i za japanski programčić, kad dođe drugar il neko ko je stručan, može i preko TeamViwer-a.
-
Prvi D/A čip, 14 bitni TDA 1540 su Filipsovi inženjeri projektovali da može da radi u NOS režimu, nije to bilo bezveze i tek onako, znali su oni u startu sve. Ima dosta davno, Japanac sa imenom na K valjda, detaljno je izanilizaro i obrazložio problem samplovanja, drugim rečima, ispravljanje krive Drine krivom Drinom, što se više multiplikuje, tolko se i komplikuje, što svakako se svodi na Gordijev čvor, NOS mod to jednostavno iseče u korenu i problematika se rešava daljim stepenom, al ko bi onda prodavao raznorazne čipove i plaćao razvoj, novac bi otišao u ruke raznoraznih praviša umesto u njihove. Može sigurno taj tekst da se nađe, ja sam čito u nekom papirnom izdanju odavno.
-
Nisam konkuriso za kadiju. Radio DAC celu noć i danas jedno 5 sati sa ugašenim ampom, primeti se razlika. Gain jeste veći i to celokupno, sinoć beše već kasno, žena, ćera, kuca,...Dinamika takođe, ne u pogledu prostog odnosa glasno tiho, nego u energetskom prezensu, koliko dinamički pik nosi informacija, detalja i kakva mu je kriva. Nema efekta praska već je pomena fino obla, analogna i to je ono što ja vrednujem, ne zamara, ne para uši. No, definitivno treba još malo, da kažem, agresivnosti, možda je i to subjektivna težnja ličnog ukusa, kad dođe nezavisno napajanje, ovo u PC-u je stavljeno neko polovno i ko zna kakvo. Trenutno, glavna zamerka je i dalje na prostornoj jezgrovitosti, formira se polako zvučna slika, bolje nego sinoć, ali je i dalje prevše u krajevima, oko samih zvučnika, što može biti i do njihovog pozicioiranja, promenjen je inače raspored u živućem prostoru i nisam penalio, sad ću svakako morati, D10 mami, kad bi znali klijenti šta radim, olupali bi me što umesto BMW-a slušam išta drugo. Sve u svemu, DAC zvuči vrlo slušljivo. Sumnjam da može USB konektor da se napravi od čistog bakra, verovatno bi bio premekan i ne bi imao federnu konstantu da drži stabilno kontakt. Mesing oslojen bakrom bi bio dobar, a uvek me zanimalo kako bi se ponašalo nešto poput nekakvog potpuno neprovodnog konektora, samo oslojen bakrom po površini. Možda je taj gvozedini interesantan, struja bira lakši put, a to je bakar, kolko bi glavilo u samom gvožđu i koja bi bila posledica, nepoznanica. Velika je danguba tražeći iglu u moru čipova, nesumnjivo je podeljen rezultat delo golemog truda, za to, veliko hvala. To što se čita po netu, mačku o rep, mora da se poznaje i oblast i da se prepozna čije su reči, pa opet. Potpuno se slažem, ne volim ih ni u samom napajanju a kamoli signalu. Dugogodišnji drugar, perferira tako ispeglane uređaje, divno rade ali uvek to meni zasmeta malčice, ali dovoljno. Nisam ni u kakvim odnosima sa Rogićem, živi iznad moje radionice inače, to nema veze sa objektivnošću, njegov konverter je ceo u diskretnoj tehnici i to se čuje, a reklok je možda i njegovo najveće dostignuće. Ne mogu da se setim imena nečijeg referentnog sklopa, on je razvio više rešenja i sva su bila bolje zvučeća, možda je izabrao prema mom nametnutom ukusu svojevremeno, pokazivo i objašnjavo mi grafikone, reko, batali, ovo čujem ovako, ono onako, meni tutni u CDP taj. Nemam aber šta danas radi, al ko što ga neko preporuči, po svemu sudeći, on jako dobro poznaje suštinu, možda i kao No1. Svakako je zanimljiva ideja o izradi DAC-a, D/A čip i onda topologija po želji, I/V preko trafoa, uz dovoljno dobar prenosni odnos bi moglo možda i samo to da bude dovoljno, ako ne, neki bafer, cevni izgleda lepše legne, problem skutijanja, završno sa izlaznim transformatorom koji bi bio namotan na "divlje", sa velikom parazitnom kapacitivnošću koja će da sobali frekventni opseg ala neki filter, to se meni motalo po glavi, ali kao totalnom laiku, materija ipak za znalce, ala Guja, izvinjavam se ostalima, njega i svega još par ljudi sa foruma poznajem.
-
https://www.ebay.com/itm/1Set-Copper-Gold-Plated-USB-A-USB-B-A-B-Plug-DIY-USB-Cable-DAC-HIFi-Audio-/301820118078
-
Trenutno na sajtu 3 članova, 2 Skrivenih, 50 Gosta (Pogledaj celu listu)
-
Forumska statistika
9.1k
Ukupan broj tema445.8k
Ukupan broj objava -
Statistika članovȃ