zerowaf

Ma sa džedajskim mačem! Nemam bonsek! Flekserica i iz ruke? Ja? Ipak ne! Nema šanse da izrežem ravno. Naravno, hvala ti! I da znaš da sam i sam zamišljao bansek i zarezivanje po crti u krug, ali, eto....nisam kupio bansek.

Beware! Bigmouth strikes again!** Neće biti puno napretka u ovom dolasku kući, a na žalost niti u sljedećem, pa nakon sljedećeg idem na godišnji, tj. na more. Moji buildovi traju dulje od krize na Bliskom istoku, ali su zasad sve posljedice po svijet benigne. Ono što ostane vremena se prvo iskoristi za rekuperiranje organizma i misli, pa ako ima volje, snage i vremena tada se spuštam u garažu. Stoga nemojte ovo gledati kao na nekakav pravi build thread nego na svojevrstan dnevnik u kojeg ću zapisati nešto ili ništa, ovisi kako mi dođe i imam li što za reći...ili i ako nemam ništa za reći osjetim potrebu da svejedno nešto izblebetam. Tek predvečer sam stigao kući, ali je srećom dan već dug, pa sam ipak malo sjeo u garažu, gledao hrpu materijala, većinom neraspakrirani alat i razmišljao što je meni sve ovo trebalo. Ako je netko nov na forumu i uključio se baš ovdje, da pojasnim: Ja sam sve samo ne praviša. Ne znam s alatom, nemam pojma o ničemu, pa ipak poput poslovične koke i ja ponekad nešto uspijem. Najviše zahvaljujući ljudima na forumu. Ipak, moja, sad već rutina nije poput pravih majstora. Oni znaju što rade i kad dođu u radionicu, malo se saberu i rade. Ja nemam pojma o pojmu! Ja dođem u garažu i gledam sve to. I malo po malo mi se ponešto izbistri. Naime, Zen mi je kazao da su dimenzije MLTL porta izračunate i da se treba držati mjera i neka izmjerim unutarnji promjer cijevi koju imam, pa će se iz toga izračunJati potrebna dužina. I sad dolazi šeprtlja sa metrom i kako god stavim metar dobijem ponešto drugačiji promjer, pa mi se metar pomakne, pa mi se cijev pomakne i eto razloga za frustraciju. No, pade mi na pamet nešto kao..."Je li opseg kruga 2r puta Pi ili je r puta Pi, što je ono bilo malo i veliko "r", tj "R"??? Da nije r-kvadrat-pi?" I odem na google te saznam pravu formulu za opseg kruga. Promjer puta Pi! Znači, promjer je opseg podijeljeno s Pi. Da bih izmjerio unutrašnji, a kasnije i vanjski opseg obljepio sam po tri kruga krep papira, prerezao skalpelom i označio strelicama mjesto spoja. Zatim sam odljepio krep, zalijepio na stol i izmjerio dužinu krep papira, tj. opseg kruga. Osjećao sam se kao mali Zweistein! Unutarnji opseg: Vanjski opseg (na drugoj slici vidite rub metalnog lenjira kojeg sam isto kupio baš za ove zvučnjake): Pa je tako ispalo da imam cijev unutarnjeg promjera 192 mm i vanjskog promjera 200 mm. Sada znam, thanks to Almighty ZM, koliko točno treba biti cijev dugačka. Da, postoji malo odstupanje u odnosu na stvarne mjere jer tri sloja te trake imaju i svoju debljinu, ali je to dovoljno blizu za ono što trebamo. Ako podijelim sa 3,14 ili ako podijelim sa 3-cijela--pa-još-dvijetisuće-mjesta-iza-decimale će ionako opet biti razlika. S time dolazim do novog problema: Kako ću odrezati cijev da to bude pod 90 stupnjeva i ravno? Iz ruke? Ja? Nema šanse! Treba mi Jig! Nešto u ćemu će stajati cijev i što će mi voditi list pile ravno prema dolje. Zamislio sam si dva komada šperploče s otvorom od ca 202 mm koji će na postoljima stajati jedan do drugog razmaknuti taman da između stane list pile. Ali, iako imam solidan router, nisam ga do sad nikad ni upalio. Ne trebam naglasiti da nikad nisam radio s routerom. Da sam ga prvi put vidio u živo kad ga je donio poštar. Okej, malo gledanja onih nekih limića, šipki, matica, vijaka i.....ništa nisam skužio. Progutah ponos i otvorim upute. U njima ima slika! Spojio sam Jig za kružno izrezivanje i shvatio da ne mogu s njim napraviti dovoljno malen krug! Bolcna koja simulira os kruga ima dvije pozicije, ali i na onoj bližoj mi fali još oko jedan centimetar. Ništa sad, hrabro sam pronašao dva borera, jedan mali i jedan odgovarajući, upalim svoju Parkside stupnu bušilicu koja je primjer loše izrade, mekanih materijala i tolerancija većih od onih koje roditelji daju razmaženoj djeci. Em sam zaboravio istočkati mjesto bušenja, em borer na svom vrhu šeta možda i dva milimetra, a glava se klima. Rezultat je da sam promašio uzdužnu os Jiga za kružnice koji se drži sa dvije šipke za router. "Ma dobro, nije to jako! Vidi se ako baš pogledaš izbliza...ili sa ceste. " Napravio sam probni polukrug, znači prvo frezanje u mom životu i postavio lenjir da provjerim: "Ma super! U dlaku točno!", čestitao sam si prerano. Onda sam, kao: "Ma sam' da vidim", stavio lenjir na drugi kraj polukruga i vidio da razmak nije identičan s lijeve i desne strane! ................................. Nešto kasnije sam išao proširiti rupu i nekako uspio dobiti šaraf u centralnu os. Napravio sam probni krug i provjerio šublerom razmake: "Yes, madaf......", napokon! Dvije pozicije iz tvornice i moja treća. Ne skidam šaraf dok ne isfrezam sve što trebam za cijevjer ne znam hoću li opet stegnuti na pravo mjesto. Nisam uhvatio display na šubleru na drugoj slici, ali je šubler bio zakočen na mjeru i samo sam tražio da bude jednak razmak. Toliko za danas. Sutra sam opet "na terenu" do popodne, pa ću vidjeti hoći li išta ili ništa raditi. **Svaka sličnost sa Morrisseyevim albumom nakon Smithsa je slučajna.

To nisam ni primjetio. Mislio sam na sadrzaj.

Citam ove ChatGPT odgovore i postalo mi je jasno tko mom premijeru pise izjave za javnost!

Dick Ergogrip je moja granica! Treba mi uz audio jos jedna bolest jednako kao i prst u oku.

Da, ali nemam s cime usporediti. Meni nepoznati sistemi. Najjaci koji sam slusao u full ANUK sistemu je bio, ako se dobro sjecam, nesto kao DAC4 ili slicno ime. Slusano sa nekim AN zvucnicima, mislim da je bio i sa ANUK sistemom i Ivanekovim Big Horn i sa Klipsch La Scalom. Nisam siguran kada je koji ANUK sistem bio povezan s cime. Znao se tu zateci i jedan kondo stereo izlaz kojem se nesjecam imena. Sve to je radilo, za mene tada, upravo sjajno,a zanimljivo, nekako su se u sobu najlosije uklopili, IMVHO, bas ANUK zvucnici, a najbolji su, meni barem bili, Ivanekovi Big Horn, sa, pajz sad, nekim Krklecovim pojacalima. Sve ovo uzmite ne sa zrnom nego sa sakom soli i to one cestarske! Em je proslo otada puno godina, em sam ja bio drugaciji, em nije moja soba niti moj setap u pitanju, no, AN DAC-ovi su imali tada reputaciju medju zagrizenim vinilasima kao najbolje sto se moze dobiti od digitalije. Mozda i malo snobizma u svemu tome, ali opet tko zna...

Ovo nije osigurač. Ovo je rudimentarna sklopka za najhrabrije.

Tko god me poznaje zna da sam ja zadnja adresa na kojoj ima alata! Ovo pišem samo na forumu. Kao Clark kent sam. Preko dana totalna šeprtlja, zovu me Smot, a preko noći oblačim radni kombinezon i pravim stilski namještaj.

I da spraše....malo na godišnji! Ma boli te lud, pravi se briga!

Koješta! A što je s osjećajem uspjeha i pobjede? Jednom kad složiš DAC to je to. Ali kad imaš gramofon...svako slušanje je isčekivanje: "Što ću sad još morati podesiti!?", gunđaš što u sebi što na (sav) glas i kad nakon oko sat i pol vremena napokon sve naštimaš i pustiš mjuzu da svira shvatiš da je vrijedilo. Od olakšanja ti možda i zasuzi oko, te si sretan tih 18 do 25 minuta koliko traje A strana na ploči. I tako svaki dan imaš novu pobjedu i novi razlog da izgrađuješ samopoštovanje! Što možemo, možda Mercedes i nije neki auto, ali još uvijek se svi uspoređuju s njim. Možda ni gramofon nije nešto dobro, ali se za dobar DAC kaže da svira skoro kao gramofon, pa da bi se to još dodatno naglasilo, prave se ili skidaju vinil-rip fajlovi, pa se sluša isključivo to.

Kapetane, kad pristanes negdje u neku luku, ti onda umisto da se odiljaš u barove lučke, ti se prihvati od alata ručke, pa smanji tom Tannoyu muku! 😀

Post godine!!!😂👍

Pa da!!!😂 Imam sad već čitavu kolekciju neraspakiranih alata iz Lidla i namjeravam ju još i povećati barem za kompresor i nekoliko pneumatskih nastavaka za bilo što. Tko zna kad ih opet neću trebati! 😂 Makita će na koncu napraviti ukupno 4 reza za ove zvučnike, a to je mogao odraditi i Parkside iz Lidla za prilično manje novca. Svejedno....nastavak odgovora se sad veže na ovo što Zen ispod kaže: Stvarno mi je više dosta toga da nemam skoro ništa alata, pa da mogu napraviti najelementarnije stvari. Ona izreka: "Lako je tebi kad znaš i imaš s čim" će za mene od sad biti: "Lako je tebi kad znaš". I dalje neću znati, ali bar imam s čim vježbati. Kad jednog dana sredim terasu na katu, maštam da izradim stol i klupe od nekakvih fosni. Malo-malo mi padne na pamet napraviti plinth za Lenco koji će podržati 16 cola ručku. Ne mislim da će biti bolje, ali sam znatiželjan, a takve stvari ne možeš nigdje uživo provjeriti ako ih sam ne napraviš. A sa routerom, keksericom, potopnom pilom i valjda 20 stega se već može svašta uraditi ako se zna ili ako se usudi prvo upropastiti nešto materijala. Što se tiče nepotrebnog alata, više mi je žao što sam kupio fancy protraktor od dr. Feickerta, a na koncu sam isprintao protraktor sa interneta i koristio njega 😃 Kad smo kod alata, vjerojatno ću negdje kupiti i neki mali hoblić za fino skidanje rubova kod furniranja, a možda i jedan srednje veličine ako će trebati ishoblati spojeve špera prije furniranja da poravnam eventualne "mikro-zube" tamo gdje se spajaju. Točno je, alata nikad dosta čak i ako ga ne koristimo! Neka ga, ne stoji nam na nozi.

Premješteno iz Predstavljanja. Akš se vrat-t tam, klikni tujka!

Imao sam Dynaudio, ali sam prodao aparat za varenje. Neće se dide naljutiti....za babe nisam siguran!

Hvala ti puno! Kao i sve drugo što sam radio i pisao o tome na forumu, ni sada ne znam kako ću to napraviti, ali ako sam napravio uz razne peripetije sve ostalo, napravit ću i ovo. Forum i ljudi na njemu su ključni element svakog mog izleta u "praviše" i bez toga ne bih se u prvom redu ni usudio ništa započeti. Od prve lampizacije, preko TPA class D, Restomoda Dynaco pojačala koje na koncu možda i nije više Dynaco, do gramofona i sada ovih zvučnjaka, sve zasluge u prvom redu pripadaju forumu i njegovim članovima, mojim prijateljima, koji su svaki put uskočili ili sa kompletnim vođenjem za ruku (Banat, Zen) ili sa ključnim savjetima u kritičnim trenucima (skoro svi ostali!).

Pa da znaš da si i u pravu! Napravim zvulje u sobi i onda izgledaju kao onaj rak što je kao mali ušao u školjku, pa u njoj rastao dok nije zauzeo kompletan volumen! Toliko o nearfield slušanju!

Sa zapreminom od ca 225 litara su taman malo veći bookshelfi za Schrecka. Masa? Po preliminarnoj procjeni, sa driverima i skretnicom 100+ kg/kom. Stvarno se malo brinem kako ću se boriti s njima, a pogotovo kako ću ih dopremiti na kat. Razmišljam da platim nekima što rade selidbe da mi odnesu kutije gore.

Mali, al' je inžinjer!

Hvala! Drago mi je što se nekome sviđa!

Ljudi, ovaj opis MLTL-a je po svojoj stručnosti u rangu većine audiofilskih reviewa u tiskanim ili online izdanjima. Ne vidim tu ništa sporno. Kakav je tekst? Kad sam prije dosta godina polagao ispit iz električnih vučnih vozila sam na jedno od pitanja ovako uopćeno odgovorio, a lik koji me je ispitivao, tj. lik koji je napisao i knjigu po kojoj nam je predavao mi je rekao da se lijepo izražavam, ali da mu nisam ništa rekao. Bez obzira na sve, takav opis je dovoljno dobar za svakog konzumenta kojemu baš odabrana tema nije profesija i to je, po meni, dovoljno dobro.

Ako taj ChatGPT nije spomenuo ZM Tannoy MLTL onda i nije nešto informiran.

Nema načina da budeš siguran osim ako sam nisi prisustvovao. Već odavno nije nemoguće napraviti čak i video na kojem će bilo tko reći ili napraviti bilo što. Što se informiranosti tiče, čovjek iz desetog stoljeća i današnji čovjek raspolažu s jednakom količinom korisnih informacija. Onaj iz desetog stoljeća ih nije imao, a današnji čovjek je dezinformiran. Ostaje nam zdrav, tj kakav god tko od nas ima, razum kao filter. Na žalost, svatko i njegov brat također, voli "skužiti stvari" prije drugih, pa još sami sebi stvaramo pregršt teorija zavjere na dnevnoj bazi. Malo opuštenijeg pristupa tipa: "Ništa ne kontroliram" bi bilo dobro došlo.

Što je to točno?

Iskumio sam od Zena nacrte za Kompenzator Midi i Almighty se spremno ponudio pomoći sa savjetom oko raznih detalja poput vrste i načina ispune, vrste damping materijala i načina dampiranja, točnih dimenzija TL otvora prema zadanom promjeru cijevi koju nađem i slično. Konzultirao sam se s njim i u vezi materijala, pa sam odustao od iverice i odabrao šperploču. Ne da iverica ne valja, ali Almighty smatra da je šper bolji. "Pa ako je šper bolji, onda je dupli šper još bolji!", mudro zaključih, pa naručih 5 ploča brezovog špera debljine 18 mm i površine 1250 x 2500 mm. Iznenadio sam se koliko je špera poskupjela u zadnjih 10 do 15 godina. Mislim da nije bila toliko skupa. Tih pet ploča je kod raznih trgovaca koštalo redom iznad 700 €. Ipak, nedaleko Karlovca sam nabasao na Drvo Mikša kod kojih je to isto koštalo 712 €, ali zajedno s dostavom na adresu, istovar sa ručnim viljuškarom i izrezano sa CNC-om na mjeru! Jedna velika briga manje! Znači dobio sam izrezane ploče umjesto da ih sam izrezujem. Zbog tog rezanja sam naručio ovo: Makita SP6000J, vodilice od 1000 mm i od 1500 mm, spojnice, torba za vodilice, kofer za pilu, stege za vodilice. Fotke su skinute. Stvarni predmet možda sutra dospije do mene jer je prema trackingu danas u Zagrebu. (Edit: dok sam pisao je dostava ostavila pakete pred vratima! ) Budući da sam na koncu kupio već izrezan šper ostaje mi samo da unutarnju pregradu odrežem pod potrebnim kutem i na potrebnu mjeru jer jedino za njih nisam dao dimenzije. Osim Makite samo zbog ovoga sam kupio također i kolekciju stega od 600, 800, 1000 i 1500 mm (nisu sve na fotki): A za frezanje rupa je kupljen router s čime sam se već pohvalio na forumu, te za čvrsto spajanje sam još kupio i keksericu. Ovo zadnje sad mislim da i nije neophodno. Kupio sam ju još dok nisam znao da ću raditi sa dvostrukim stijenkama. (vidjet ćete kasnije na što mislim): Prošli tjedan dok sam bio u A je stigla paleta sa robom: Dio popodneva sam potrošio mjereći svaku ploču i obilježavajući je kako bih se kasnije lakše snalazio s njima. Ideja je bila takva da spojim po dvije ploče za svaku stranicu tako da svaka na sve 4 strane ima zub i da se sklope kao Lego kocke jedna u drugu. Fronte sam zamislio da budu iz komada, tj. da nema spojeva na njima, a zadnje strane će biti "abnehmbar", tj otklonjive/odvojive zato da se danas sutra može lako do skretnice ili da se može mijenjati unutarnje ožičenje ako pop bude dokon, a jarića nigdje u blizini. Zašto sam htio da fronte nemaju vidljivih spojeva? Zato što tada nisam znao da ću ipak furnirati zvučnike. Da, odlučio sam se iskušati i u tome. Vidio sam desetak videa na jubito kako se furnira sa peglom i sad sam postao neprikosnoveni autoritet za "all things veneer related". Budući da nemam ni pošten stol, kupio sam i tri malerska jarca i preko njih stavio jedan restl od šperploče zato što sam bio lijen otići kupiti ivericu kako sam prvo planirao: Nemam veliku prešu, ali imam zato preko 200 kg materijala. Stoga sam zadnjih dana spajao dva po dva "sendviča" i preslagivao robu tako da novospojeni elementi uvijek budu na dnu. Da ne bi bilo "nismo znali" sve je dodatno ušarafljeno vijcima za drvo. Obostrano ljepljiva traka za "graničnike" Dna ili krovovi -spojeni Front baffle u "preši" nakon ljepljenja: Provizorno spojeno. Tek za kontrolu dimenzija i načina slaganja. Spojeno tek sa krep papirom i par stega: Za dampiranje unutarnjih stijenki će se koristiti ovo na slici. Otprilike pola svake površine unutra ako sam dobro razumio upute: To je za ovaj dolazak kući to. Sljedeći put ću isplanirati frezanje rupa, mjesta za (raz)upore unutra, ljepljenje bitumena i vjerojatno početak ljepljenja samih kutija. Stay tuned!