zerowaf

Dizela nisam pokrenuo već skoro četiri godine. Mislim na lokomotivu. Ali, i dalje nemam veze sa strujom.

Just do it?

Ipak sam ja schneiderov sin. Ne znam schweisati, ali znam pomalo s iglom i koncem. Moguce je da vecina nije nikad vidjela postupak izrade odijela od uzimanje mjere na musteriji, zapisivanja niza brojeva u notez koji samo krojacu nesto znace, crtanja sa krojackom kredom po stofu, tj. krojenja "iz ruke", tj bez schablona, provizorno spojenih pojedinih elemenata buduceg odijela, a prije toga fiksiranja revera sa "flizelinom" koji se lijepi peglom (slicno kao furnir preko sperploce ), podstavljanja ramena (da, i dan danas su prava odijela sa podstavljenim ramenima) itd. Negdje u dijelu procesa kad to ne lici na nista sto bi se moglo stvarno obuci se musterija vraca na probu i tada se na licu mjesta sve dotjeruje tocno prema gradji kupca. Opet zapisi u notes, sa bumbovacama se oznacavaju mjere na samom materijalu, materijal se nateze rukama i formira u preliminarni oblik. Tada se pocinje sivati, dodaju se rukavi i malo po malo dovrsava. Opet je vrijeme za probu, reveri su iznutra puni oznaka koje je majstor napravio s iglom i koncem i nisu jos zatvoreni. Moguce je da je samo jedan rukav provizorno prisit. Preskocio sam puno detalja jer ih se ne sjecam, ali i ovo je dovoljno za nekakav uvid. Kad je odijelo gotovo, pod tim mislim samo sasito, opet musterija dolazi na probu. Sve je, naravno napravljeno zanatski i u mjeru, ali em su materijali svaki za sebe svoja prica, em su ljudska tijela svako za sebe svoja prica. Musterija stoji kao i u prethodnim probama, te kao i u predhodnim probama stoicki trpi natezanje materijala, natezanje za revere (moj je stari to zvao "fazoni", pa ako ne znate sto su zapravo bili fazoni prije nego sto su dobili novo znacenje sada znate), odlucno povlacenje za krajeve sakoa, podizanje hlaca, spustanje hlaca, natezanja rukava. Mora stajati u stavu mirno. Ne smije spustiti glavu i pogledati kako mu stoji odijelo niti hlace jer to jos niti ne lici na odijelo. To gleda majstor krojac! Kupac mora gledati pred sebe jer ako samo malo pogne glavu mijenja mikromjere koje majstor schneider sad vec pamti u glavi. Takodjer mora stajati na obje noge u malom raskoraku da mu se ne dodiruju pete niti prsti zato da hlace prirodno padaju. Stari mi je bezbroj puta znao reci kako to stojim kao roda na jednoj nozi tokom probe, a ja sam samo opustio jedno koljeno. A znao je to reci i musterijama ma tko one bile - od lokalnih politickih mocnika kad smo zivjeli u Jugi, do njemacke gospode koja je dolazila po custom made odijela kod njega. Odijelo je na tim probama samo u obrisima onoga sto ce biti na kraju i samo majstor zna vidjeti kako ce to izgledati. Musterija se na tim probama pita je li bila mudra odluka otici k schneideru umjesto kupiti odijelo u trgovini gdje je i jeftinije! Nakon toga, dolazi peglanje, a peglanje je zanat u zanatu! Uz pomoc papira, suhih ili mokrih krpa, mijenjanja temperature ce dobar krojac stof oblikovati poput gline tako da i od grbavca napravi covjeka koji plijeni paznju svojim stavom. Fircanje ili filcanje, kako je moj stari govorio, daje na odredjenim mjestima i u odredjenoj kolicini formu svakom odijelu i jedan je od pocetnih postupaka u izradi odijela. Slika ne pokazuje puno, ali ovako moze izgledati jedna od proba u toku izrade odijela:

Nije li to Nele napravio jos sedamdesetih ranih osamdesetih?

Pa i govorio vam je da bez scopa nema ništa i da ne znate oscilira li. Msm, moramo mu priznati da je bio na nekom tragu jedino što nema strpljenja kao Zen.

Lako je vama mene zezati! Nadjite nekog pametnog, pa onda probajte!

I to iz mjenjača! 😎

Znaci....znaci.....u televizoru stvarno ne zive mali ljudi????

U pravu si! Nema sto drugo da bude. Mislim, i ja sam sokiran kao i ti! Rekoh im da se ne zajebavaju s AI. Neka razmisle treb li nam to? Sto cemo s tim kad nam dosadi? Ne mozes to baciti u rijeku u zavezanoj vreci... Zadnji koji je radio na AI je nas stvorio, pa nas se nije rijesio ni poplavama ni posastima ni kovidom.

Znamo da je vecina toga oko zica snake oil i/ili placebo, pa stoga uzmi sa zrnom soli i moje, ali i tudja misljenja o zicama. Paucinu sam spominjao samo u kontekstu interkonekata. Zvucnicke sada imam Mundorf bakarnu foliju debelu 0,07 mm, a siroku...hm...40-i-nesto mm. Prije folije sam koristio dugo vremena Duelund DCA12 koja je bila debela 12 Ga (valjda oko 2,5 mm?) Prije nje Mogami jako debelu licnastu zicu kojoj se jos nisam sjetio broja. Prije toga sam koristio isto nesto zanimljivo i to jako dugo. Solid core 1,6 mm Ag. Sjajan bas i nesto uzi stage u usporedbi sa licnama. Odlicna boja tona takodjer. Sve ovo tada, u onom sistemu u mojoj sobi i za moj ukus. Prije te 1,6 mm Ag solid core zice sam za probu dok sam bio 2020-te u karanteni stavio 0,2 mm AG za zvucnicku zicu. Tada sam imao Tann Devon sa standardnom skretnicom, Class D TPA-neki-broj- kojem sam napravio napajanje sa toroidnim trafoom, grecom, C-R-C peglanjem. Soba jos nije bila tretirana i dosta je zvonila. S tom paucinastom zvucnickom zicom je zvonjava sobe dosta bila reducirana, a posljedicno se dojam (mid)basa popravio. Suprotno svima koji na netu kazu da za vise/bolji bas(a) treba licna od 100 kvadrata kod mene se to desilo bas sa tom tankom licnom od 0,2 mm. Jedna solo za plus i jedna solo za minus. Zamjenio sam jer nije bilo ni malo mehanicki pouzdano. Tko zna sto bih danas mislio o njoj kad bih takvu zicu opet stavio u setup? Ne planiram to, ali ostavljam mogucnost da bih imao drugaciji dojam danas jer em je sistem prilicno promjenjen (Citaj sve je drugacije) em je soba bar donekle tretirana, pa je zvonjava reducirana. Mnogo puta, vjerujem u to, ljudi misle da im je sistem svijetao, a u stvari im soba stvara taj dojam. Moj dojam o usporedbi Mogami zice ukupno i Duelund zice ukupno je otprilike onakav kako sam gore i opisao. Vrijedi i za zvucnicke i za interkonekte. Duelund nesto prozracniji, a Mogami nesto cvrsci, ali ne taman. Ovako kad mi dolaze sjecanja na to kako sam se osjecao u kojem setupu, rekao bih da je Mogami tocniji, s jasnijim konturama, a Duelund vise osjencanih rubova. Ove metafore vrijede i za stage i za ton/zvuk. I za kraj, da mi netko ponudi opkladu da u blind testu bar osam od deset puta kazem koji loom je ukopcan, Duelund ili Mogami, pa cak vjerojatno i paucina, ne bih pristao na opkladu. Sve zice koje sam ovdje opisao sam imao jako dugo vremena u setupu i takodjer je trebalo dugo vremena da stvorim misljenje o novim zicama. Nema tu razlika nebo i zemlja ili kao kad pot od tonske kontrole okrenes iz nule na full. Igre sa zicama su za dokone koji ili nece nista mijenjati ili ne mogu nesto mijenjati, pa da bar nesto rade ili za znatizeljne. Ostali slusaju muziku.

Do djavola!

Nema tragova od auta koji se odvezao. Odletio je? Dezintegrirao? Scotty ga je podigao na Enterprise?

IMHO, izvrstan izbor! Prije paucine sam koristio i Mogami 2497 i 2549 (valjda sam dobro zapamtio ovom drugom ime). 2497 malo finijih detalja, a 2549 malo robustniji. Taman toliko robustniji da bi nekome mogao pomoci kod digititisa ako ga ima. Takodjer sam koristio i Mogami zvucnicki...ne sjecam se imena. Debeli licnasti vodovi. Takodjer robustan zvuk koji ce mnogima sjesti u setup. Mogami nije za potcjeniti i svaka preporuka ne samo kao budget izbor nego jednostavno svaka preporuka. Nakon njih sam eksperimentirao sa tadasnjim trendovskim Duelund DCA pokositrenim bakrom u nauljenom pamuku. Koristio sam ih od zvucnickih (DCA12) do komplet interkonekata (DCA24? 22? 20?, ne sjecam se vise sa sigurnoscu) U usporedbi sa Mogamijem je duelund nesto sireg stagea i nesto finiji. Mogami 2497 detaljniji i s jasnijim fokusom na pozornici, a Duelund mrvicu prozracniji. Takodjer ih mogu preporuciti uz disclaimer da treba dosta vremena (mjeseci?) da se usviraju i oni i uho dok ne pocnu davati taj svoj fini, netko bi rekao "blago kremasti", a ja bih rekao prirodni, analogni (suprotno od digitalni) dodir zvuku. Kao i sve drugo - izbor ovisi o sistemu, sobi i ukusu. Sa paucinama ne znam kakav je stage, ne znam kakva je prozracnost, kakvi su detalji niti timbar. Slusam muziku i stvarno ne primjecujem te stvari. Naravno, paucine su dosle nakon ZM Labs lepetronike i skretnjace za Tann, pa nije niti prava usporedba, ali je znacajno to da se vise niti na svjesnoj razini ne mogu natjerati da obracam pravu paznju na te stvari dok nesto svira. Jednostavno svira kako treba. Pravit cu druge zvucnike zato sto sam rekao da cu ih napraviti i zato sto ih zelim cuti, ali zapravo motiv za to nije upgrade niti sidegrade nego znatizelja i izgovor da nakupujem prikolicu rucnih alata i strojeva. Iz istog cu razloga se poigrati sa jos tanjim paucinama, pa paucinama u pamuku (sad su u teflonu) i sa folijama u pamuku i teflonu. To sve bi moglo potrajati nekoliko godina ili nekoliko tjedana jer nisam jako vrijedan niti jako organiziran u svoje slobodno vrijeme nego kad me uhvati "zuta minuta" narucim sve odjednom i promjenim sve odjednom. Nakon skoro 3 desetljeca rada na zeljeznici i konstantnih putovanja dosta mi je prisilne organiziranosti na poslu, pa sam u slobodno vrijeme fckn Rastaman....samo sto nemam dreadlokse i zbog posla ne smijem motati.

Da, to je tzv. "ZM Labs efekt" - otklanja simptome kronicnog upgradeditisa. Korisnici nerijetko izvjestavaju o potpunom prestanku citanja audiofilskih portala, reviewa kao i misljenja o drugim komponentama, te se posvete beletristici i to ne samo dok sjede u toaletu.

Naravno da je. Za mene je ezoterija vec to sto gramofonska igla moze suprotno odtitrati ono sto je istitrala membrana u mikrofonu, pa onda to uz nekakve vradzbine stigne do papirne membrane na zvucniku koji to istitra natrag u prostor. Mislim, ako u ovo ne sumnjam, onda je sve moguce i sa kabelima.

Sam Gandalf ih je kovao dok je segrtovao u Valinoru.

Ma ako je toliko onda ne treba shirm nego egzorcist!

Mozda nema potrebe za raspravom jer ponegdje je obavezan, a ponegdje nije. Pisao si koliko ti je zgrada "zagadjena" i da je sve bolje sa shieldom. Ponegdje nije obavezan. Kod mene, a evo i Gluv i Udaren kaze da ni kod njega nema potrebe za shieldom. Zato u ovom trenutku mislim da ako netko ima srece da mu soba/zgrada/kuca nije u nekoj ruzi "elektromagnetskih/intergalaktickih/VHF-UHF vjetrova" tada ne treba koristiti shield. Buduci da vecina ljudi koji kabele shvacaju ozbiljno vjeruje da i dielektrik utjece na konacan rezultat, onda je mozda logicno odbaciti i shield ako se moze. Kod mene je samo jednom bilo nekakvih problemcica sa kabelima, tj. shieldom i to sa phono kabelom, a to se rijesilo pomicanjem kabela gore-dolje-lijevo-desno dok se nije pronasao polozaj u kojem je tisina.

Motor run?

IMHO, isto to što je Brijač gore napisao. Trenutno koristim 0.2 mm solid core Ag uvučenu u teflonsku cjevčicu, pa labavo u križ omotanu oko pamučne špage (onakve kao za svitnjak na trenerci ili za kapuljaču na hudici). Bez ikakvog širma. Čak i između SUT-a i Phono preampa nemam širm, ali je IC dug svega možda 10 -12 cm. Dakle, okolina mi nije jako problematična što se tiče ikakvih smetnji, a ako ih je i bilo to sam rješavao pomicanjem kabela dalje jedan od drugoga ili ako se moraju križati, onda se križaju pod pravim kutem. Iz znatiželje ću u narednim godinama isprobati i 0,1 mm solid core Ag, a jednog dana i tanku foliju. Trenutni setup mi sjajno reagira na te paučinasto tanke IC žice, pa će bilo koja promjena zapravo biti rezultat znatiželje, a ne potrebe za boljim. Mnogi smatraju da se širm treba izbjeći kad god je to moguće, dok s druge strane podjednak broj ljudi smatra da sve mora biti šildano. Osobno sam skloniji prvoj grupi, tj. bez širma ako okolina nije jako loša prema hifiju kao što je, evidentno iz postova, slučaj kod Mike. .................... I na koncu, nema tu jasnog recepta. Što god isprobaš naći će se masa ljudi sa suprotnim mišljenjem. Kod kabela je ipak najvažnije da su dovoljno dugački, dovoljno izolirani od kratkog spoja i dovoljno dobro mehanički spojeni...e, kod ovog zadnjeg pada mnogo paučinastih kabela, ali.... pa pripazi malo, brate! Nije da ćeš privuči komponentu držeći se za kabel. Zvukovno.....nema tu razlike nebo i zemlja! Ako ima, postoji još veći problem od samog kabela. Npr. pojačala sklona osciliranju ako ih spojiš sa zvučnicima nekim kabelom koji ima veći kapacitet od onog što bi moglo biti uobičajeno. (Spominjao se Naim u tom kontekstu ako se ne varam) Kod phono kabela su jasnije razlike nego kod IC i pogotovo kod zvučničkih jer kod jako malih signala se promjena kapaciteta može dosta čuti.

Kad se vozim u A ili iz nje često sam na randomplay na ovoj listi. Nije za otvaranje novih glazbenih granica nego poznate numere koje ne ometaju, a drže budnim. Nešto kao nostalgija play list. A ovo ako sam toliko umoran da moram (potpuno falš) tuliti iz sveg glasa dok vozim da ne zaspim. Također nije remek djelo od liste niti je na ikakav način rađena selekcija osim nabacivanja kao lopatom. To slušam isključivo u autu ili u lokomotivi. Poznate numere me održavaju budnim, a budući da su poznate ne troše mi puno RAM-a jer mi je mozak ionako većinom na safe-modu i rade tek osnovne vitalne funkcije. EDIT mk2: Ovo ako vozim naspavan i ne treba mi dodatni poticaj, pa sam uglavnom unutar ograničenja brzine. Također neelaborirana lista, većinom nabacano lopatom zbog poznatih naslova.

"Nisam bio u Grčkoj, ali imam par fotki sa plaže." -MZM

Nemam pojma koliko možeš dobiti za Revox. Pišem samo da čestitam na zalaganju u spašavanju kitova i delfina! Znači bit će tema "Plivanje s delfinima"?

Ti si esencija samogradnje!!!!