Jump to content

MOTALICA - regulacija brzine


Lemić

Preporučeni Komentari

Ovde ide klasa 12AT7, odnosno ecc81 na ulazu, pa 6n6p drajver. GM 70 grafitna lepše zvuči, mirnije i ima bolji bas od bakarne, barem tako kolaju priče po netu, mada sam ukrotio Lautere i rado bih sad čuo bakar, ali nisam imao  priliku ni da nabavim a ni čujem.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

  • Odgovora 233
  • Kreirano pre
  • Zadnji odgovor pre

Aktivni članovi u ovoj temi

Aktivni članovi u ovoj temi

Postovane slike

17 minutes ago, dunavko said:

gm70 je sam vrh u tim se topologijama i to je istina.

Jeste, a i meni se uklopila u lčni ukus i afinitet, kad sam prvi put čuo sadašnji amp, komentar mi je bio: " Našao sam ono što sam čitav hifi život tražio, a nisam znao šta tražim", a sada je uznapredovan dobrano. Slušao sam u više navrata raznorazne 10Y, 2A3 i 300B, lepo, ali  melodični ton nije bio dovoljan. GM ima taj lep ton uz odlično dočaravanje energije i sa jako visokom rezolucijom. Ecc 801 S kad sam zabo prekjuče, na prve zvukove: "auu, nema zezanja više", sve je stavila ta lampa pod svoju kontrolu. No, čim izbunarim živinu ispravljačicu, biće "okršaj" sa rasnim SE 300B, primerci koji se smatraju najboljim od svih mogućih:

300b.thumb.jpg.2d91f50c1b26f6083f7b481394ed8a07.jpg

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

imam ja nesto zivinih ispravljacica.a ove 300b,skupo i pitanje je da li to toliko vredi.a ove gm 70 ima sa grafitnom,bakarnom i gvozdenom anodom . https://festima.ru/docs/195902579/moscow/radiolampa-zheleznaya-gm-70 a ovde bakarna https://festima.ru/docs/69085258/piter/radiolampy-gm-70-mednyy-anod-triod-redkost. prosecan rus kad slusa kuci slusa sa grafitnom a kad ide u inostranstvo nosi za gvozdenom anodom .bakarna je fensi stvar.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ma zaturena ispravljačica. A ako imaš viška, uzeo bih više komada živinih. Još kad bi našo tester, al Kalibr.

Naravno, suludo je kupiti ekstremno skupe lampe, mada ponekad mora, ko što sam se isprsio. Preslušavajući sada, počevši od Ei ecc81, u redu, zvučno bolje od istrošenih Telefunkena posle desetak godina, ali svaki sledeći par nadzvuči Nišlike i to mi nije prvi put da čujem sa istim ishodom. Niške ne koštaju ništa, al neću da kažem da su za ništa baš. Kod cevi ima mnogo više razlike u zvuku u odnosu na tranzistore jer  većina je primarno rađna za sasvim neku drugu upotrebu, GM70 je predajnička cev i sve jedno je od čega je u  nekom takvom uređaju. Kinezi su 90-tih počeli da prave 300B, đubre, ne mogu se nađu dve iole iste, smejo se pokojni Nidža.

 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

znas da posle uparivanja cevi na testeru - ako ti treba da se upare imam ja,najvaznija stvar je slusanje tih lampi . svaka cev kada se ubode u podnozje daje neki svoj zvuk pa cak i ako su iz iste serije.najbolja varijanta je veliki izbor pa metoda eliminacije.inace ecc81 EI ako su stara produkcija spadaju u kvalitetnije cevi .ja imam najveci izbor ecc81 u ovom delu evrope,skromno govoreci.ima negde,evo jedan deo,uglavnom philps produkcija i nesto tel.a gde su tek amerikanci. jedanput smo tako kod pok.n.vukusica isprobavali i pronasli neku sylvaniju 12at7,zuta stampa,d geter.sa njom je radilo super a jeftina cev,kako da uzmes pare.napominjem da je vise para usiju ucestvovalo u odabiru.sve je stvar izbora,kao kad se zenis.sto vise biras vece su sanse za gresku.za ispravljacice zivine moras da znas sta oces,snagu,napone itd..ecc81 grupa2.jpg

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Uha, svaka čast.

11 hours ago, dunavko said:

znas da posle uparivanja cevi na testeru - ako ti treba da se upare imam ja,najvaznija stvar je slusanje tih lampi . svaka cev kada se ubode u podnozje daje neki svoj zvuk pa cak i ako su iz iste serije.najbolja varijanta je veliki izbor pa metoda eliminacije.

Nisam elektroničar, al toliko znam, kad su pravljene cevi, gledalo se da ispune električne zahteve a ne zvučne, a svaki delić koji je unutra se drugojačije rezultuje, tako da ništa čudno da i kod iste serije se jave razlike, sad sam u 2 para našao jednu cevku koja je atipična slušno. To mi je inače poznato, Gosn Kenjalo je vanredan inženjer al dok je radio intenzivno, šta padne pod ruku, jedan otprnik ruski, drugi domaći, samo da im je ista vrednost. Kad sam servisirao amp, bio je različit broj limova u izlaznim trafoima, plus ih je falilo po neki komad, nije on to radio, ali je svoj stav prelio i na okruženje, takvo vreme bilo.

Izbirko sam dva para TFK ecc801s i uzeo jedan i to zabo, nisu jeftine da bi mogao da si priuštim veći broj komada i slušno razvrstavam. 

12 hours ago, dunavko said:

ispravljacice zivine moras da znas sta oces,snagu,napone itd..

Želja je da uradim nov GM70, dva mono bloka, sa cevnim ispravljanjem, imam dovoljno 5R4 Čatam, al bi voleo "parno" ispravljanje, kolko znam, živa u ispravljačici pređe u gasovito agregatno stanje.

  

14 hours ago, dunavko said:

ja sam uradio davno propotip sa d3 koja je gurala gm70.to je bila sema od onog italijana samo malo prilagodjena.russi guraju sa tom 6n6p ili 6e5p,ima swing da dobro potera gm70. gm70 je sam vrh u tim se topologijama i to je istina.

Šteta što nisi doterao do kraja. Zanimljivo je da sam ja kupio cevi GM70 unapred pre jedno 12 godina, ja 4 i drugar 4, samo na osnovu komentara na netu i doduše, Miroslav Petrović mi je mnogo kazivao o njima. Igrom slučaja je on nagovorio Kenjala da se preradi jedan njihov Ongaku sa VT4C na GM70 i taj primerak je ovaj moj. Uprkos entuzijazmu, niko od meni bliskih ljudi nije ušao u projekat sa ovom cevkom u protekloj dekadi, jeste pokojni Nidža davno i Dule sa Bulevara u Beogradu, sad jedan moj drugar iz HIFI senke treba da sklopi jedan primerak i to je sve. Očikavo sam da će Miroyu i Šolajaaudio da izbace uređaj, al ništa, izgleda da će moja malenkost morati da bude inicijator, pošto nisam ni elektroničar ni praviša, stekli su se neki uslovi. 

 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

dule iz mmluga je radio gm70 i pok.nikola.ovaj propotip sto sam ja uradio je samo sa dve cevi- d3 i gm70 i na probi kod pok.nikole,bio pok.vuja,solaja,romeo,dal peca,nikitin i jos neko,nije ni vazno,dobilo najvece ocene.napominjem da je osnova seme od onog italijana,bmga kako se zove,samo sam malo preradio oko sprege.to za izlazne trafoe lim gore dole nije strasno.kada se uradi kako valja,treba mnogo da se potrudis da nesto zeznes.zaci dve cevi i to je ono pravo.moze i ax50 ispravljacica ali je staklen balon pa se vidi praznjenje

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

4 hours ago, Lemić said:

kolko znam, živa u ispravljačici pređe u gasovito agregatno stanje.

Jeste, ali je strahovito generise sum sirokog spektra.

To je za opciju pomodnog egzoticno necistog zvuka, sto treba posebno modelovati i pride zeleti...

Elem, atomi zive u neelasticnim sudarima sa elektronima, imaju kvantni skok za umnozak 4,9eV, i ti prelasci u druga kvantna stanja generisu sum i necistocu ispravljenog napona.

Daleko dramticnije nego zaostajanja pomeranja nekih magnetnih ili elektricnih dipola u materijalima, sto se strahovito zeljeno u prici odrazava na boju tona brendiranih i pomodnih kondenzatora ili jezgara

Frank-Hercov eksperiment daje neka saznanja o tome.....ali je to skolsko gradivo...

Ali se u audiofiliji se komanduje fizikom, i ta suvoparna, streberska i dosadna desavanja su ...sta god... :) 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Zivine ispravljacice uzivo izgledaju zaista posebno, da mogu stavio bih ih na jedan stocic da svetle u polumraku sobe uz dve stone lampe, prvi put kad sam ih video ugradjene u napajanje ampa nisam mogao da skinem oke s njih jedno par minuta.

:D

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

zivine ispravljacice su izvor vf smetnji i to mozete probati sa malim tranz.prijemnikom i to na svim t.podrucjima i do 30met,(nisam probao ukt),zbog tih efekata sto vladd kaze.medjutim ruski autori koji su usporedjivali klasicne kenotrone i zivine ispravljacice-konkretno 83,AX50, i ck1006 kazu da je zvucna slika sa zivinim mnogo bolja - 3d slika ,izrazeni visoki i srednji deo a bas meksi.izlazna je bila gm70. manji je pad napona sa zivinim,mora duze vreme grejanja 2-5 min. evo link ko oce da uci ruski .ne mogu link,zakljucan je nego evo fraza za google: https://audioportal.su/showthread.php?t=558&page=3 #58, 59, 60

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Postoji osnov da je takva situacija u nekoj meri, zivinjare sigurno isporuciju vecu struju, pa bi realnije poredjenje bilo sa soft rikaveri diodama. Da bude strujne "ravnopravnosti".

Bez obzira na pitanje sta ce izlazne lampe sa viskom struje, omogucavaju vece kapacitete u filterskom delu.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

nisam imao prilike da se bakcem sa 300b ,skupa i tacka .sada kad sam gledao ove ruse za zivine ispravljacice,oni izgibose oko ove 300b ,klonova ,drajvera,japanaca??pa onda argument za http://www.wiwitubes.com/300b01.html,pravi rat.neki za,neki protiv,itd..rus kaze za zivine da imaju vise harmonika i brzi pad kod neg.poluperiode.meni je sve to zamarajuce u ovim godinama.uzmes brate i napravis,stavis dva podnozja koja trebaju,izvode za Ua ili promenljiv,odgovarajuci filter i slusaj.oni se ubise oko pada napona i slicno...i kada sve to isprobas i negde zapises posle godinu dana nemas pojma sta si radio jer si ionaj papir izgubio...

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

  • 2 nedelje kasnije...

Najzad malo da ugrabim vremena, što od rada što od hifija. Svako posle podne zapalim cevke i neda mi se da se odvojim od slušanja do u noć, novi kondiši i nove cevke, koje se još uvek izgleda razrađuju, pravilno podešen amp, to sve čini uređaj na neki način novim i samim tim je i želja takva. Naletim na oglas sa ponudom lampe 6n6p, mislio sam da postoji samo jedna jedina, kad ono, ima više ruskih proizvođača kao i samih izvedbi cevi. Zahvljujući Čika Brki, dođoh do para "Novosibisk", "Gold grid" i to je leglo u sistem samo tako da sam ostao bez teksta, ne prvo veče, nego sutradan. Isti doživljaj ko sa Telefunkenima, osećaj energije, moći, nešto pomalo nesvakidašnje.

Ddefinitivno, uređaj kad sam ga uzeo sa ushićenjem pre deset i kusur godina je sada mnogo drugojačiji. OK, 300b i 2a3 važe za vršne cevi, dodao bi i 10y, preslušao sam ih sve i u nekoliko izvedbi, ne neznam kolko primeraka uređaja, sve one imaju nekako neki dominantan karakter, o VT4C tek da ne govorim, da pomenem i 6c33, 845 i 801 koje sam imao prilke i da čujem i slušam komentare. GM 70 pravi očitu razliku i na najmanju promenu, ko što je različit proizvođač cevi predhodnih stepena, a kurozitet je da se jasno čuje tonska razlika, ne sama glasnoća, koju čini promena otklona na potu od 100k oma. On je malo i šušnuo, razmatram kako da ubudžim nešto bolje pošto nema mesta.

Ako je pad napona sa živinom ispravljačicom manji, znači da je manja gubioza i to se verovatno projektuje kao boljitak u doživljaju. Svjevremeno sam se zezao sa preampom, SE Eridice, jedna cevka samo i sa cevnim ispravljanjem, uređaj projektovan da može da se zatvori poklopcem, računajući da će ići neka niska ispravljačica. Preslušo sam ih bez malo desetak i kad sam zabo Čatamku koja je energetski potpuno besmislrno snažna za tu distribuciju, zvuk je postao neuporediv i uređaj osta otvoren. Tih nekih godina je Tatić bio još u početku, upravo se uverio donevši neki svoj uređaj da čujemo kod mene.

@Dunavko, ako imaš cevi za distribuciju, imaj me u vidu.

On 12/13/2020 at 12:29 PM, guja011 said:

dobar naslov. čisto da me podseti da te podsetim za mali varijak.

 Varjak je crkao jer nije mogao da izdrži struju za koju se mislilo da može. Ponudio sam onda odmah obeštećenje, nisam ga nikad povukao, tako da...

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

18 minutes ago, Lemić said:

Ako je pad napona sa živinom ispravljačicom manji, znači da je manja gubioza i to se verovatno projektuje kao boljitak u doživljaju

Ako je pad napona na zivinoj ispravljacici manji, znaci da je anodni napon veci i da su nesto pomerene radne tacke lampiona. Sto moze da dovede do toga poboljsa zvuk, na neki nacin, pojavljivanjem nekih harmonika, drugacijom linearnoscu...

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

ako je pad napona na ispravljacici manji, to ne znaci da je

ispravljacica niti bolja, niti da ce da ima bolji zvuk.

manji pad napona, zvuk blizi SS, sto se Miletu mozda ne dopadne.

moj primer, cesto koristim 5C4S (ruska 5Y3GT) i 5C4S (ruska 5U4G).

i jedna i druga imaju ohoho pad napona, recimo od slucaja do slucaja

od 35-50V (zavisno od toga koliki je potrosac i koliki su Rp).

a zvuk je fantazija.

:cheers:

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

20 minutes ago, vladd said:

Ako je pad napona na zivinoj ispravljacici manji, znaci da je anodni napon veci i da su nesto pomerene radne tacke lampiona.

Ja nisam elektroničar, samim tim ni neki znalac problematike, ali je elementarno porediti nešto u kolko je moguće istim uslovima. Ako skoči visoki napon zbog manjeg pada-gubitka, u ispravljaču, onda je svakako potrebno izvršti podešavanje radne tačke koja očigledno može da varira shodno opredeljenju tvorca šeme, odnosno, uređaja, da se ne porede babe i žabe. Na tu temu, ima zagovornika koji tvrde da cevi treba da se nagare kolko mogu i naponski i naročito strujno, dok neki pak tvrde suprotno i vica verse. Moj uređaj je prvobitno došao sa nižim naponom nego što je sada, takođe i brojčano nižim prednaponom izlazne cevi nego kako je sada podešen. Po nastanku ove teme i skoka napona usled boljeg mrežnog trafoa po načinu motanja i kvalitetu lima, stavljen je prednapon kako je i bio, nije valjalo, pomeran uz poboljšanje iako  po dostupnim datama to nebi trebalo da bude ko što sam empirijski došao, barem tako su stručnjaci tvrdili. Počelo se sa mislim 83v, sada je 116v, pri 1.000v visokog napona. Do toga se došlo na neki način na moje insistiranje, opteretni otpor na izlaz, ton generator četvrtka i osciloskop, na trimeru se pomera voltaža da se dobije što bolja grafika na ekrančiću i to se posle pokazalo slušno kao dobitna kombinacija. Zašto je to tako, ne zanimama, recimo, ne može neki od trafoa da izdrži višu struju, mada po nekima je to optimum za GM70. Znači, kad bi poredio ispravljačicu, da je imam, držo bi se te radne tačke jer sve drugo bi bilo irelavantno, odnosno diskutabilno. Moj primer to i potvrđuje, sa 900v na 1.000v, svi su mi tvrdili da je viši bolji,  i da proverim uši, a ja poznajem po zvuku kad prolazi motor koji sam ja ispodešavao, al džaba bila priča, svi se nešto pozivali na grafikone sa neta, dok eto, merenje nije pokazalo to što jeste i sa čim se moje uho poklopilo, još uvek me nije stigo slon. :buehehe:

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Pa nema tu bas mesta za glasanja :) 

Visi napon je visi napon, a da li je bolji, potrebno je ustanoviti more nekih detalja. Mozda bi slika harmonika bila od pomoci.

Ali i usi mogu da budu brza pomoc bez silnih kacenja po visokom naponu, pa da se konstatuje da ta nova pozicija radne tacke odgovara i lampi(koja btw moze dosta da odstupa od datasheeta), da li je koncepcija racunala na starenje lampe, do kog nivoa se ocekuje upotrebljiv rad....

Kinjiti lampe principijelno nije dobro, procesi naizgled prosti su u stvari slozeni i uslovljeni, izvodjenje iz mirnog rada i prevodjenje u haoticni rezim niti je dobro niti bi neki benefit proglasavanja svidjanja takvog rada bio konstantan iz dana u dan.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Kreiraj nalog ili se prijavi da daš komentar

Potrebno je da budeš član DiyAudio.rs-a da bi ostavio komentar

Kreiraj nalog

Prijavite se za novi nalog na DiyAudio.rs zajednici. Jednostavno je!

Registruj novi nalog

Prijavi se

Već imaš nalog? Prijavi se ovde

Prijavi se odmah
  • Članovi koji sada čitaju   0 članova

    • Nema registrovanih članova koji gledaju ovu stranicu
×
×
  • Kreiraj novo...