Ima u onoj knjizi,RADIOTRON DESIGNER'S HANDBOOK,jedan deo koji obradjuje testere cevi pa i u onim drugim knjigama,ruskim pogotovo,mnogo o tome,principima rada,procesima koji se odvijaju u cevi,triodi,tetrodi,itd...nije stvar samo izmeriti Ia u funkciji Ua za dato Ug,na primer kod triode.postoje testeri ,koji rade na cetiri ,grubo receno nacina i koji mogu da daju sasvim drugacije rezultate (ima u onoj knjizi).Pa onda procena stanja vakuuma u lampi za koje neki testeri imaju mogucnost merenja i jos mnogih drugih parametara.Zato I g.N.VUKUSIC cesto spominje,ne bez razloga, da ima i labaratorijski ispitni sto za testiranje lampi to jest tester NEUBERGER model RPM370 koji je sam vrh testera lampi.I sve to sto radimo drzi vodu sve dok se lampa ne ubode u podnozje uredjaja gde treba da radi.i tu cesto dolazi do razocarenja vlasnika uredjaja koji je ocekivao mnogo bolje rezultate ili obrnuto...Jos mnogo parametara utice na rad te lampe iako ona pokazuje dobre rezultate na testerima.ima toga dosta na internetu gde vrsni majstori svog zanata opisuju svoja iskustva-testiranje i svi priznaju da je ipak ,,podrazumeva se da testeri predefinisu neke kriterijume, pravi test onaj krajnji rad na uredjaju.Svaka lampa kada se ubode u podnozje donosi sa sobom svoje fizicke karakteristike koje postave parametre tog stepena kola shodno svojim karakteristikama kojih ima mnogo- kapacitivnosti,otpornosti,pojacanja induktivnost itd...I na kraju ako ta lampa nije pre toga bila "ostarivana" sam proces menjanja njenih parametara u radu ume da bude i te kako primetan.Znaci ,po meni tester treba da odradi svoje i da eliminise lampe koje imaju odstupanja od kataloskih podataka ili od podataka sa testera i onda se te lampe probaju u uredjaju.Cinjenica je da su lampe kod nas skupe i da ih sve manje ima te je samim tim izbor manji ali to je realnost...