Jump to content

Treba mi pomoć oko izbora power ampa


predragm

Preporučeni Komentari

rekoh ti , i ne samo ja , ne trci pred rudu

 

donesi ga kuci , otvori , slikaj , otvori novu temu i postavi slike

semu imamo , postavicemo i nju pa cemo da bistrimo

 

ti ces imati dobar amp da slusas , a za upgrade/refresh je onda lako

 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

2 hours ago, predragm said:

Jel samo godište razlog da se tu stane?

Godište i cena.

U principu, ako nisu menjani elektroliti nikada, s obzirom na to kada je napravljeno, zreli su za menjanje.

Po meni, elektroliti se ne menjaju kad procure i naduju se, treba to uraditi preventivno, a ovo je idealna situacija.

Za nešto više mislim da nije isplativo, s obzirom na novac koji si uložio u kupovinu.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ima gomilica malenih 1 mikroi 10 mikro kondova, moguce za zamenu, s tim sto bi trebalo razmisliti o ulaznom kondu 1uF da ne bude elko vec folijski, mada pojacalo ima DC kapling.

U ispravljacu dva elka 10000uF/50V,njih bi trebalo premeriti, pa ako treba menjati. Svakako videti tacan tip i oznaku, ima serija koje su i posle 40 god bolje od novog kineskog djubreta, pa i tu treba biti pazljiv.

 

Prikljucke ostavi originalne, nista im ne fali za to pojacalo, a narusices originalnost
 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Po meni, ključni savet si već dobio od Zena i Guje - prvo ga slušaj po meni bar dva-tri meseca, da se na njega navikneš, da sam utvrdiš šta ti se na njema sviđa a šta ne. Tek tako ćeš ne samo znati, nego i čuti sva poboljšanja, a njih će sigurno biti nakon osvežavanja. Posle 40 godina, nema tog elektrolita koji se nije promenio od čiste starosti, iako može da bude i dalje funkcionalan.

Moj lični stav - taj pojačavač koristi topologiju koja je i od ranije bila poznta (recimo iz Dynaco uređaja), ali sa jednom bitnom razlikom. Ljudi u Hitachi-ju su je uzeli kao osnovu, onda su seli i lepo je analizirali, konstatovali gde se i kako može poboljšati na realan način (i čujno, i prema merenjima), što su potpom i uradili. Rezultat je jedna jako rafinirana tupologija, koja maltene nema nedostataka (bar ne nekih vrednih pomena) Drugim rečima, njegova prednost nisu samo MOSFET izlazni tranzistori, nego i mnogo toga davno pre njih, a oni su zapravo šlag preko torte. Ja nisam prijatelj MOSFET izlaza, ali ta Hitachi serija bi mi uvek bila na vrhu spiska kao dokazano odlična. Što za njihove podvarijante pojednostavljenih šema ne važi, baš me briga što su tu drugu jednostavniju praktično kopirali i mnogi proizvođači de luxe uređaja Koliko znam (na primer, Perraux), Hitachi je u tom smislu i danas neprikosnoven.

Jedina formalno slabija tačka je uslovljena tim prvim serijama MOSFET tranzistora, koji su bili relativno nežni po pitanju struje. Da li će to biti problem ili ne, zavisi od osbina zvučnih kutija i radnog nivoa, dakle definitivno nije za profesionalne uređaje, ali je često sasvim dobar za normalno kućno slušanje.

Oko osvežavanja - valja pregledati kakvi elektroliti su upotrebljeni i popisati ih (sa rasterom ripica i prečnikom), naći ako je moguće iste takve i zameniti ih. Ako hoćeš da kombinuješ osvežavanje i poboljšanje, zamole nekoga ko se bavi time da ti on pregleda o čemu se radi i čime to zameniti. U principu, svr kondnezatore kompenzacije mogu da menjaju silver mica (500V) kondenzatori, ali njih nije lako naći i nisu naivno jeftini Čuvaj se upadljivo niskih cena, posebno iz Kine.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

39 minutes ago, dvv said:

Po meni, ključni savet si već dobio od Zena i Guje - prvo ga slušaj po meni bar dva-tri meseca, da se na njega navikneš, da sam utvrdiš šta ti se na njema sviđa a šta ne. Tek tako ćeš ne samo znati, nego i čuti sva poboljšanja, a njih će sigurno biti nakon osvežavanja. Posle 40 godina, nema tog elektrolita koji se nije promenio od čiste starosti, iako može da bude i dalje funkcionalan.

Moj lični stav - taj pojačavač koristi topologiju koja je i od ranije bila poznta (recimo iz Dynaco uređaja), ali sa jednom bitnom razlikom. Ljudi u Hitachi-ju su je uzeli kao osnovu, onda su seli i lepo je analizirali, konstatovali gde se i kako može poboljšati na realan način (i čujno, i prema merenjima), što su potpom i uradili. Rezultat je jedna jako rafinirana tupologija, koja maltene nema nedostataka (bar ne nekih vrednih pomena) Drugim rečima, njegova prednost nisu samo MOSFET izlazni tranzistori, nego i mnogo toga davno pre njih, a oni su zapravo šlag preko torte. Ja nisam prijatelj MOSFET izlaza, ali ta Hitachi serija bi mi uvek bila na vrhu spiska kao dokazano odlična. Što za njihove podvarijante pojednostavljenih šema ne važi, baš me briga što su tu drugu jednostavniju praktično kopirali i mnogi proizvođači de luxe uređaja Koliko znam (na primer, Perraux), Hitachi je u tom smislu i danas neprikosnoven.

Jedina formalno slabija tačka je uslovljena tim prvim serijama MOSFET tranzistora, koji su bili relativno nežni po pitanju struje. Da li će to biti problem ili ne, zavisi od osbina zvučnih kutija i radnog nivoa, dakle definitivno nije za profesionalne uređaje, ali je često sasvim dobar za normalno kućno slušanje.

Oko osvežavanja - valja pregledati kakvi elektroliti su upotrebljeni i popisati ih (sa rasterom ripica i prečnikom), naći ako je moguće iste takve i zameniti ih. Ako hoćeš da kombinuješ osvežavanje i poboljšanje, zamole nekoga ko se bavi time da ti on pregleda o čemu se radi i čime to zameniti. U principu, svr kondnezatore kompenzacije mogu da menjaju silver mica (500V) kondenzatori, ali njih nije lako naći i nisu naivno jeftini Čuvaj se upadljivo niskih cena, posebno iz Kine.

Hvala na ovakvom pristupu temi, koristilo bi mi da se još neko javi......

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

kako rekoh ,kad otvoris temu sa slikama konkretnog primerka , ja cu ti napisati sta konkretno da uradis

 

postoji prvi jednostavniji deo bez ikakvog ulaganja , sledeci sa malo ulaganja i mali zavrsni sa srednjim ulaganjem

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Predraže, tebi to verovatno ne znači mnogo, ali taj HMA-6500 se u nekim krigovima smatra rodonačelnikom tehnologije nazvane "nested feedback" kola. Isto tako, ima mnogo osnova da se smatra naslednikom Otala/Lohstroh topologije, jer kada razložiš celinu, izuzetno prati tokove te topologije, samo je način na koji to radi drugačiji, i govoreći lično, meni blizak o logici. I sam koristim jednu varijantu te tehnologije, pa imam dosta praktičnog isksutva sa njom, i smatram je jednom od bisera tehnologie pravljenja audio pojačavača od 1970-te naovamo. Nepomena -  mislim  na tu topologiju u punom razvijenom obliku kao u HMA-6500 i kasnije 7500 Hitachi modelima, za razliku od slične topologije u pojednostavljenom obliku, koju su koristili Harman/Kardon, Toshiba, Pioneer, Perraux, Dynaco, Tandverg i drugi, koja je mnogo rizičnija po rezultatima, ima ih od-do, od bledih i mutnih do jako dobrih.

Ti ovde dobijaš što bi rekli Nemci "Das Original". Iskreno, ako ga osvežiš kako treba, ne vidim te da ga menjaš u skoroj budućnosti.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Za početak odnesi pojačalo nekome tko se razumije u to, npr. Zen; Guja, Borko itd. (da se netko ne uvrijedi ovi su se javili u temu). Oni će ti pregledati stanje pojačala, izmjeriti DC napon na izlazu (offset) i mapraviti par obaveznih zamjena (malecki elektroliti na kritičnim mjestima, trimeri za regulaciju mirne struje i offseta itd.) Onda ga slušaj do trenutka kada budeš mogao donijeti ocjenu je li pojačalo ispunilo tvoja očekivanja. Nakon toga otvori na forumu temu pa ćemo predlagati upgrade. Pojačalo je dobro, a ima potencijal i za ozbiljan zvuk. Konektori sigurno nisu među prvih dvadeset stvari koje bi trebalo unaprijediti.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Otprilike kao sto rece zbotic, direktan uvid je bolji od teoretisanja. Jos kod  dobrih svajsera.

2 hours ago, dvv said:

smatra rodonačelnikom tehnologije nazvane "nested feedback" kola. Isto tako, ima mnogo osnova da se smatra naslednikom Otala/Lohstroh topologije,

Ovo Dejane kao da si napisao da je let u svemir neka vrsta naslednika taljiga. Otala i dorticni uz njega su em uzeli vrlo specifican slucaj, em su na osnovu njega izveli poprilicno nebulozan opsti zakljucak, da postoji granicni fidbek nakon kojeg raste nekakav novoimenovani TIM . Koji se nekakva podverzija PIM i SID

Filozofija "more fidbek more TIM" je bucnula u vodu, kao pogresna, vestacki generalizovana iz jedne specificne  aproksimacije(da je maltene pojacavac vec sklon brljanju), i Otalu vise marketinski cene(i postuju uvodjenje jedne metode merenja) nego kao moderatora pojacala. Uz ostale hajpove prevelikog slu rejta, realno besmislenog.


 


 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Vladd, samo si delimično u pravu. Naravno da je Otalina postavka dožive niz izmena tokom vremena, neke postavke nije dobro objasnio pa je pomalo odvukao na drugu stranu bez potrebe, ali jeste dokazao da NFB može biti prekomeran u sitaciji kada je pojačanje u otvorenoj petlji jako veliko, a propraćeno je masivnom lokalnom kompenzacijom uglavnom na VAS-u. Samo pogledaj par tipičnih šema iz recimo 1973 i recimo 1979 i vudećeš razlike. Uzgred, on je govorio o takvim slučajevima, a nikada i nigde nije tvrdio da je to obavezano, to su drugi koji nisu čitali šta piše nego izmišljali svoje uradili. Nije prvi koji je stradao na taj način, otkrio je nešto realno, ljudi su to shvazili isuviše bukvalno, kao da je to neki univerzalni recept za idealno, a Otaa to nikada nije tvrdio. Što se najbolje vidi po njegovim narednim radovima objavljenim u IEEE, kao recimo onaj o uticaju zvučnika na pojačavač snage, sa primerima AR 3a i Yamaha M1000 monitora Isto važi i za slew rate, on ima smisla dok se ne postigne određen nivo, nakon koga možeš da ga povećavaš do ludila bez dobiti bilo u mernom, bilo u auditivnom smislu. Danas se kao zadovoljavajući nivo uzima 1 V/uS za svaki vršni volt izlaza, dakle recimo nominalnih 50W/8 treba da ima slew rate od 28,3 V/uS i dosta mu je da on ne bude bilo kakva prepreka. Bio si kao i ja svedok kako je narod poludio na novu generaciju National Semicondictor's koji imaju deklarisan slew rate od 3,000V/uS jer su sasvim pogrešno pretpostavili da će bolje zvučati. Kada jeste zvučao bolje, to sigurno nije bilo zbog te abnormalne brzine, već iz drugih razloga unutar topologoje samog kola. Ja obraćam pažnju na taj faktor, da, ali nisam jednom rekao da ogroman slew rate znači ii jako širokopojasan odziv, koji takođe može biti uzrok mnogih oscilacija, isto kao što i najunevrzalniji lek na svetu, Bayer-ov aspirin, može da te ubije ako progutaš celu kuitju odjednom. Sve ima i lice, i naličije, preteraj sa bilo čime i imaćeš problema.

Da i ne pominjem muljanja sa deklarisanjem slew rate-a koji je industrija prihvatila maltene preko nići. Japanci su, primera radi, odlučili da je najbitnije da tboj ulazni stepen ima enormnu brzinu, pa su tako mereći razni Sansui, Kenwood i PIoneer pojačavači u drugoj polovini 70-ih ratovali ko će brže. A to je per se besmislica, jer šta ikome vredi brzina od recimo 500V/uS na ulazu ako izlaz nema šanse da to isprati, tada će efektivni slew rate biti najmanja brojka u celom nizu, a ne najveća. Drugim rečima, to je varanje kupaca jer ih zavodiš ne lažnim brojkama, nego zavođenjem na stranputicu.

To pitanje se nekoliko puta pojavilo na američkom DIY sajtu, pa je konsenzus ljudi kao ko što su John Curl, Nelson Pass, 1Audio (autor nekih veoma poznatih i skupih uređaja firme Spectral) itd. da pošto danas imamo na raspolaganju daleko bolje polurpovodnike nego onda, u principu nije problem tražiti od pojačavača snage sa 100W/8 ne minimalnih 40 V/uS nego recimo 100 V/uS jer možemo, ali da nema smisla juriti još više brojke iznad te.

Tvoj gore naveden poslednji pasus je primer opasnog uprošćavanja, ali ne bih se upuštao u analizu svega što može da bude, jer je i sam problem pogrešnog POPULERNOG shvatanja slew rate-a i nastao usled uprošćavanja nečega što su Otala i Lojstroj od samo početka rekli da MOŽE da se desi (dakle može, ali ne mora nužno), a dešavalo se usled gršaka ugrađenih u samu topologiju. Te greške su danas uklonjene, jer nisu neko slovo božije, ja ih nisam video na delu u bilo kom proizvodu od masovnih proizvođača unazad najmanje 20 godina, a to je za mene najrelevantniji dokaz da se autori onda imali pravo.

Uostalom, ni ceo pomenuti kontekst je doživeo značajnu nadogradnju pa se danas mere i osluškuju uticaji i na nizu drugih aspekata, ali to je tek jedna dugačka priča za sada bez kraja.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Nema Otala nikakvu postavku, vec pogresan primer i jos gori zakljucak. Tehnicki.

To se desavako od sredine 70-ih do 80-ih. Control theory im nije bio okrenut prema audio pojacavacima, a pride je krenuo hajp prema izuzetno snaznim uredjajima. Sa par desetina w od pocetka 70-ih se skocilo daleko preko par stotina w. I njihov uspeh je posledica marketinga i trke na tristu. Pa su i neke firme prihvatile vec marketinski obradjenu filozofiju.

Cinjenica je da sukrenuli da razmisljaju o jednom problemu, ali su resenje modelovali u marketinskom pravcu a ne funkcionalnom. I asada je solidno pomodarstvo zerofeedback konfiguracija.

Vrlo brzo je obradjena povratna sprega u dovoljnom nivou da pobije nastala pravila i razmisljanja, da ne kazem teoretisanja. Jasno je definisana negativna povratna sprega(ako ne smanjuje sum, onda nije negtivna povrstna sprega), jasno je definisana prica oko sirine opcega, oko brzine pojacavaca, potrebnog rajz tajma i slu rejta.

Jednostavno nema potrebe jurcati neke vrednosti koje ne postoje u muzickom materijalu, odnosno formirati potrebu za visestruko boljim parametrima..

 

Sa druge strane, zivljenje od i za audio dizajn, kolegijalni odnos jednostavno ne postavljaju Otalu i slicne na mesto koje im pripada, nema potrebe, to se sigurno ne ocekuje od Nelsona i slicnih, oni imaju svoje mesto i znanje u sistemu.

Nego se ne treba zamajavati sa promasenom filozofijom i specificnom topologijom, koja nosi neke probleme koje nose svi uredjaji sa velikom kolicinom komponenti, narocito prirodno nelinearnih.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Hvala svima koji su se dobronamerno uključili u ovu temu sa namerom da mi pomognu. Evo javljam da je pojačalo stiglo, ima nekih mehaničkih manjuh oštećenja na rubu istaknutog dela prednje ploče iznad VU metra, ali to me preterano ne uzbuđuje ukoliko uređaj radi kako treba. Ovih dana sam u nekoj gužvi i  neću biti u mogućnosti da uređaje pospajam i natenane odslušam iako sam vrlo znatiželjan. U svakom slučaju ću kada se to desi, slušajući vase dobronamerne savete da vas izvestim o utiscima, i da uvažavajući predlog pokrenem novu temu sa sve fotografijama iznutrica.

Hvala svima još jednom.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Vladd, vreme je da prekinemo ovu diskusiju gluvih, Ne mogu da razgovaram u 100% uioptenim pojmovima kojima ti baratš, sve onako okruglo pa na ćiše, kažeš nije u pravu, a ne kažeš kako i gde, šta treba da bude kako, i slično. To kao i uvek ne vodi bilo gde sem u praznu priču.

Uzgred, potraži taj deo priče na američkom DIY forumu, tema John Curl's Blowtorch Preamplifier pa pročitaj sam šta je ko rekao i Otainim teorijama, a posebno John Curl i Nelson Pass, njih podvlaćim jer obojica imaju niz nagrađenih uređaja tokom godina i smatraju se vrhunskim stručnjacima Probaj njima da objasniš svoj stav. Pogledaj unazad bar 2-3.000 poruka, davno je bilo. Pa posle da pričamo.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Jasno je receno gde nije u pravu, da se povecanjem negativne povratne sprege povecavaju TIM izoblicenja, kao opste pravilo, a to vazi u prakticno vrlo teoretskom i specificnom slucaju kriticno (lose)uradjenog pojacavaca . A i sam TIM je sumnjiv termin prakticno ne znaci nista, realniji je termin PIM, fazna intermodulaciona izoblicenja.

Deluje kao da je sinula ideja iz nekog razmisljanja o specificnom radu pojacavaca, a onda je nastimovan matematicki model pri kojem to vazi.

A onda je drustvance uzletelo na krilima marketinga.

Velika bi to prica bila, ali je vec ispricana...



 

Ali mu nije za zameriti, tada nije obradjivana teorija regulacije u upotrebljivoj meri, i na tu pricu je stavljena tacka vec negde 80-ih. A sada se o povratnim spregama audio pojacavaca ne uporedivo vise zna.



 

A to nije nikakvo nasledje radova Otale idrustva, vec jednostavan razvoj, posto pogresne teorije i hajpovi nisu prilazile stvarnosti, niti su bile upotrebljive. Bez da se spominje napredak izrade komponenti.



 

Ovo pojacalce je prakticno klasika jednog perioda, koncepcija od tri segmenta, uz izlazni bafer sa audio fetovima, sa povratnom spregom do ulaznog diferencijalnog pojacavaca.



 

Jedna jednostavna puslica, jedan od boljih pojacavaca u svojoj klasi snage i topologije.


 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Kreiraj nalog ili se prijavi da daš komentar

Potrebno je da budeš član DiyAudio.rs-a da bi ostavio komentar

Kreiraj nalog

Prijavite se za novi nalog na DiyAudio.rs zajednici. Jednostavno je!

Registruj novi nalog

Prijavi se

Već imaš nalog? Prijavi se ovde

Prijavi se odmah
  • Članovi koji sada čitaju   0 članova

    • Nema registrovanih članova koji gledaju ovu stranicu
×
×
  • Kreiraj novo...