HomeMadeAudioProject

Rade,rekoh ja gore da pojačala radim iz hobija kao i iz razloga što mi samo sklapanje i ta procedura čine zadovoljstvo. Mnogi ljudi vole pecanje a ja volim da peglam-bućkam u hemiju-bušim-lemim..pa skutijam i uključim. Takvim razmišljanjem došao sam do toga da sad imam devet skutijanih pojačala(tri Borina,četiri Miletova,jedan Michaela Bittnera i jedan Dragoljuba Aleksijevića) i ni jedno nije niti će napustiti moju kuću osim kao pozamica ili poklon-prodaja ne dolazi u obzir. Do njih nisam došao kupovinom novih dijelova niti sam ih sve napravio od jednom-trajalo je to zapravo godinama jer sam prvo toliko dugo skupljao transformatore,hladnjake i nešto kapaciteta,a onda krenuo da pravim jedno za drugim. Sve sam ih napravio za ukupno oko pet godina i najskuplji su mi bili konektori i izlazni tranzistori,i veliki kapaciteti ako sam ih kupovao baš nove. da me bolje poznaješ znao bi da ni u jedno od svojih pojačala nisam uložio više od 150e u parama-i to tako što sam trafoe kupovao na otpadima za kilo pa premotavao na željeni napon,hladnjake kupovao samo kad su bili skoro džabe-kondenzatore isto tako. sve radim sam sa kućnim alatima :mala brusilica sa 1mm reznom pločom,aku-bušilica,turpija,ubodna testera,šmirgla i 50lit. kompresor za farbanje crne-mat farbe. da me košta više ne bi se vim hobijem bavio nego bi tražio nešto jeftinije. Volio bi kad bi mogao da čuješ baš ovaj moj DOGC-H prije nego ga razložim i poklonim pločice,pa i da uporediš sa ovim manjim. Da nešto ne valja raskupusao bi i njega a ne prepakivao iz ovoga:

ima toga u svim radnjama koje prodaju bijelu tehniku samo problem je sa postizanjem temperature. sve pegle novijeg datuma ne griju kao one stare kao što je ona stara najčešća narandžasta/crna ROWENTA sa crno-bijelim platnenim kablom. i sa ovom Cla-Tronic od 9e odrađujem posao ali ne kao sa matorom ROWENTA peglom koja postiže temperaturu uvije i svuda. sad kako su hladniji dani ove moderne nerijetko posustanu kad se nađu u temperaturnim uslovima moje garaže (spoljna temperatura =unutrašnja) iako su na MAX dok na matoroj rowenti samo "dodaš gas" i peglaš dalje. kod tih starijih pegli treba obratiti pažnju na ravninu te donje strane je se vremenom i temperaturom zna izvitoperiti pa se tanki vodovi koji njima budu jače pritisnuti nerijetko zadebljaju. ako naletim negdje na pijacama na rowentu-neću je promašiti sigurno.

Nema problema. Ovaj čovjek je za žvota doprinio audio tehnici na više načina,"upadanjem" sa ovakvom temom nikome ne činiš ništa loše-dapače. Dobro došli su svi dobronamjerni,a nedobronamjernima ionako ne mogu ništa! Hvala svima na interesovanju!

exactly my point! da dodam još-sasvim mi je i previše 2x75W u kućnim uslovima.

DOGC-H,skutijan i završen u radnom stanju: koliko problema stoji uz DOGC-H moći će da posvjedoči Gundula sa ES foruma kojem ću pokloniti obe pločice nakon što pokrenem Lambdu. isti DOGC-H će nastaviti da živi. već sam naveo koji su razlozi raspakivanja većeg DOGC-a:besparica,odgovarajući napon i snaga napajanja,hladnjaci kao i postojanje manje verzije istog pojačala pa nema razloga da mi se "inputuju" neke sumnje i zakulisni razlozi. sa Borom imam veoma korektan ljudski odnos bez dlake na jeziku i ako smatraš da lažem grdno se varaš. razlog je prost-prvo:nemam apsolutno nikakve ni materijalne ni duševne/emotivne koristi a drugo da sam htio nešto da sakrijem ne bi uopšte navodio od čega ću praviti Lambdu-zar ne?

dogc-mk3 dakle prepakovan i skutijan,samo će još dobiti jedan fini torus iz medicinskog uređaja:

veliko hvala!

(molim nekog od moderatora da izmjeni dio naziva "OMNI" u "OME" - moja greška u kucanju)

...a ja sam danas uradio ovoliko: izbušio sve rupe,pa slijedi lemljenje ovoga što do sad imam,kako budem napredovao sa punjenjem pločica tako ću i postavljati slike.

O samom pojačalu Boro kaže ovo: Lambda pojacalo visokog kvaliteta Lambda je jedan od mojih novijih dizajna koji je, ovako kako je ovde dat, uoblicen tek pre nekih godinu dana, ali je baziran na nekim mojim resenjima nastalim jos jako davno. Bio sam strasno iznenadjen kada sam pre nekoliko meseci u diskusiji na Osijeckom ACCO forumu dobio priliku da vidim pojacalo i semu koju je neki covek patentirao 2005 godine, a takav ulazni sklop sam napravio pre vise od 20-tak godina! i sada ga ponovo iskoristio u Lambda dizajnu. Bio sam prilicno besan na sebe ali posteno receno, niko mi je kriv sto nisam tada prepoznao kvalitete sklopa, mada to nije tada prepoznao ni bilo ko drugi iako je niz ljudi znalo tu semu ali "nije zazivela" niti bila prihvacena. Izlazni stepen je ideja Andreja Laknera (koristio sam je i u CroSer-u) kod koje se radi o diskretnoj varijanti komponente poznate kao IGBT ili Insulated Gate Bipolar Transistor kojoj se ulaz ponasa kao gejt MOSFET elementa a izlaz kao bipolarni tranzistor objedinjujuci u dobroj meri pozitivne strane i jednog i drugog tipa poluprovodnika. Time se u nekoliko smanjuju zahtevi za neke osobine pobudnog stepena jer se gejt MOSFET-a pobudjuje skoro samo naponom pa ne treba nikakva snaga jer nema potrebe za strujom pobude. Zato je bilo moguce da se takav izlaz pobudjuje direktno iz VAS stepena. Da ne bude zabune, nije sve bas tako ruzicasto ni sa MOSFET-ovima zbog parazitnih povratnih kapacitivnosti koje su kod njih mnogo vece nego kod bipolarnih tranzistora. Jedini mali minus ovog izlaza je mozda to sto bi se trebalo truditi da se pronadju izlazni bipolarni tranzistori sa sto pribliznijim Ic/Ube karakteristikama da bi raspodela struja bila sto ravnomernija. Ako se te karakteristike bitnije razlikuju kod NPN i PNP tranzistora pobudjivanih istim MOSFET-om, moze se desiti da onaj BJT sa nizim pragom vuce veci deo struje jer se ranije otvara. Sva struja MOSFET-a koja prolazi i kroz drejn mora proci i kroz sors, dakle, prakticno je indenticna (jer nema struje gejta) pa posto se u obe elektrode MOSFET-a nalaze otpornici iste vrednosti, to ce na njima uvek biti isti pad napona. Zato je bitno naci i koristiti NPN i PNP tranzistore sa sto slicnijim pragom otvaranja kako bi vukli priblizno iste kolektorske struje. Ne treba ovome prici fanaticno jer ce pojacalo, zahvaljujuci emiterskim otpornicima, raditi i sa ne bas idealno uparenim tranzistorima ali se zbog pouzdanosti u radu i ravnomerne raspodele disipacije treba malo pomuciti sa uparivanjem. Sklop za BIAS je nesto drugaciji i to je moja varijanta jednog poznatog klasicnog resenja. Razlika kod moje modifikacije su dva trimera za podesavanje. Prva verzija BIAS-a bila je sa 4xBD139 vezani kao diode i TL431, ali je imala konstantan mali pozitivan drift tj. bilo je potkompenzovano. Onda sam to zamenio sa CFP sklopom koji je pak bio prekompenzovan. E tada mi je pala ideja da na svoj nacin modifikujem CFP Vbe kontrolu i to dodavanjem emiterskog otpornika na regulacioni tranzistor. Na kraju sam postigao da u opsegu temperature hladnjaka od ukljucenja (hladan hladnjak) do nekih 65-70 stepeni mirna struja skoro stoji oko vrednosti od 200mA sa malim sporim varijacijama +/-10mA. Trik je u nacinu podesavanja. Tranzistor Q1 je termicki spregnut sa hladnjakom a Q2 je na plocici. U momentu ukljucenja kada je hladnjak hladan podesi se trimerom BIAS1 od 20k na struju 25% vecu od potrebne (u mom slucaju 250mA a prava potrebna struja je 200mA- oko 100mA po paru). Kako se hladnjak greje tako BIAS opada i na temperaturi 65-70 stepeni se trimerom BIAS2 od 1k ponovo dotera (podigne) na potrebnu struju tj. 200mA ali pri tome ne dirajuci trimer BIAS1. Pre ugradnje na plocicu i podesavanja, trimer BIAS2 od 1k podesiti na oko 300 oma. Nesreca je da su regulacije medjuzavisne pa je postupak potrebno ponoviti barem 3 puta a svaki put hladnjak treba potpuno ohladiti na sobnu temperaturu kao na pocetku podesavanja. Mozda deluje komlikovano ali u praksi nije a dobijeni rezultat je odlican. Na mnogo mesta sam nailazio na to da se ljudi zale da je CFP regulator nestabilan... ja nisam imao ni traga nestabilnosti, cak sam se trudio da namerno izazovem nestabilnost ali mi nije uspelo! Lambda zvuci vrhunski i ako joj date dobar i dovoljan hladnjak kao i kvalitetan i mocan PSU, dobicete pojacalo vrlo visoke klase koje karakterise visoka dinamika, savrsena neutralnost i obilje snage gotovo kao da je tri puta jace nego sto stvarno jeste. > Izlazna snaga------oko 100W RMS/8 oma > Frekventni opseg-- 5Hz-275KHz (pri 50% snage i izoblicenjima ispod 0.1%) > THD--------------- <0.008% (12Hz-24KHz i u opsegu do 80% izlazne snage) <0.02% (20Hz-220KHz i u opsegu do 50% izlazne snage) ***Detaljnija merenja ostalih parametara nisu izvrsena zbog nedostatka adekvatnih instrumenata!

pošto sam na ovom forumu već neko vrijeme a uglavnom pišem viceve i čitam vaše radove možda bi valjalo da pokrenem i ja jednu svoju temu. iskoristiću ovaj prvi post svoje prve teme na ovom forumu i da kažem par stvari o sebi i svojim uređajima: ma koliko želio da ulažem u vrhunske dijelove svojih uređaja situacija a i psiha su mi takvi da nema uslova za TOP robu. jedan od ne-uslova je premalen broj zaposlenih u kući a drugi je taj što sam od tipa ljudi kojima se ne čeka roba od nekuda koja putuje mjesec dana nego ode i kupi šta ima u gradu-nestrpljiv. zadovoljan sam ako upotrebljeni materijali imaju makar dobru mehaničku čvrstoću što se ponajviše odnosi na konektore i ostale "labave zeze". druga moja crta je ta da nemam namjeru da se takmičim sa bilo kim po pitanju svake od komponenti svojeg sistema jer imam mišljenje da je to igra bez granica. ono što me najviše privlači u svemu ovome je radost uspjeha i skrenutost misli sa ne baš zlatne svakodnevnice(izuzimam porodicu) i osjećaj smirenosti dok zabadam te komponente i lemim po pločicama. pojačala pravim uglavnom od Bore i od Mileta,od Mileta uglavnom (ne obavezno)snagaše a od Bore uglavnom(ne i obavezno) HiFi pojačala. razlozi nisu bitni u ovoj priči,kad njih dvojicu izgustiram lako ću preći i na neke druge dizajne(re). Sad o pojačalu: Od Bore sam do sad radio DOGC-H i Studio,Dogc-mk3 dobio od nikko-a (kolega sa ES foruma) iz Sarajeva a pošto sam čuo odlične kritike za Lambdu kojoj po naponu napajanja strujnog dijela odgovara napajanje iz DOGC-H njega sam odlučio iskoristiti kao donora jer ionako imam i više nego dovoljno snage iz njegove manje verzije mk3,tako da će i njegov zvuk ostati u kući. Lambda se napaja dvostrukim simetričnim napajanjem +/-48 +/-56V. Oba napona planiram postići korištenjem duplog simetričnog sekundara torusa od 1kVA uz dodavanje množača napona. Tako bi svaki kanal bio napajan sa svog 2x32Vac sekundara i preko 2x20 000uF kapaciteta sa kojih bi se napajao strujni dio a preko kojeg bi se napajao množač napona i preko njega naponski dio. Fajlove za ovo pojačalo Boro je dao javno na svojoj BAS stranici,postaviću ih koliko mogu po postu. Lambda-PCB.pdf

guja011 za jedan od tipova gore zasluzio si pice po zelji.

istina ili zez

he,baš takve i biram-odsječke! nije mi na pamet pala niža cijena već kao neki vid pomoći firmi-njih da poštedim restlova a momku krojaču i to malo posla oko sječenja. svakako bi najviše volio da odem i uzmem jednu cijelu tablu - em bi to bila definitivna ušteda em bi bio miran ko zna koliko dugo! ova krizna vremena ugasiše volju u meni,iako imam plan za pet-šest projekata što već započetih što u perspektivi:trostepena aktivna skretnica za koju tek treba da nacrtam pločicu,napajanje,zaštitu,soft-start,limitere ulaznog i izlaznog signala,balansni ulaz i jedan kompletan pojačivač sa tda ili lm kolima snage,Borinu Lambdu i još jednu makinu... planova kao pljeve,a volju satrala kriza.

ne možeš naći ništa ni o ugrađenim zvučnicima pojedinačno? kad bi znao njihove radne frekventne opsege ne bi se morao baviti računima postojećih pasivnih skretnica. sa druge strane mogao bi vidjeti kako se ponašaju naponi na izlazima svake od grana skretnice tako što u nekom od programa simuliraš frekvencije od recimo 100Hz pa na gore i pratiš gdje nestaje pobuda basa a počinje srednjotonca,i opet isto za srednjotonac/visoki. jeste pješke ali i to bi radilo barem u teoriji,a usput bi znao koje su stvarno rezne frekvencije jer bi mjerio na povezanim kutijama i u radnom stanju,jedan voltmetar sa svojim unutrašnjim otporom ne bi unosio neku bitnu promjenu u cijelu priču. mislim da bi to tako moglo,neka me opovrgne neko ako nije tako pa da i ja znam.

sto se tice google-a i rezultata na njemu:nije mi strano koristenje istog nego me vise interesovalo misljenje i iskustva ljudi koje sam koliko-toliko upoznao prateci njihova pisanja ovde pa i na drugim mjestima. da je google rijesenje za sve forumi ne bi ni nastajali... Pozdrav!

da,za njih saznah ljetos nakon sto mi u uPrincu rekose ma im "pertinaks stoji na carini",onda stisnuh "PRETRAZI FORUM"na ES i ispade mi ASTACO u nekim od postova. nasmijao se slatko onaj momak sto kroji po zelji,uz konstataciju da se i uPrinc kod njih snabdijeva,kakva carina-kakva granica...

uh,mozda sam ja bio bas te (ne)srece da su mi se bas cesce odvajali vodovi sa vitroplasta... sad sam sa mob a ovo sa linka pogledacu cim dodjem do racunara,hvala unapred!

sa zanimanjem ću pratiti ovu temu jer imam slične potrebe,s tim što ja tek treba da pokrenem neki tri-amp ali PA sistem. nađoh nešto o aktivnim skretnicama na ESP stranicama ali rado ću pročitati i nečija već stečena iskustva po ovom pitanju. ja nisam krenuo u ovo iz neke jurnjave ka što više HI FI zvuku nego iz razloga boljeg zvučnog iskorištenja upotrebljene snage (veći SPL za manje uloženih W nego u odnosu na pasivne skretnice i jedno pojačalo za pun opseg)

r pitanja u vezi odnosa pertinaks/vitroplast;osim vece mehanicke cvrstoce na uvijanje,koje su dodatne karakteristike koje vitroplast stavljaju na mjesto iznad pertinaksa? do sad sam uradio vise plocica u pertinaksu nego u vitroplastu i par stvari je ocigledno:pertinaks kao nesto jeftinija opcija se lakse busi i sijece,dok se plocice napajanja sa vise teskih kondenzatora puno manje uvijaju pod teretom. kad iznad bilo koje od te dve izgori neka komponenta (najcesce dioda ispravljaca ili neki od otpornika na plocicama pojacala) na obe ostaju vidljivi i neuklonljivi tragovi,tu su slicni. koji su dodatni razlozi iz kojih se prevaga odnosi na vitroplast a da se ne tice estetike?

dobar link

http://www.diyaudio.com/forums/solid-state/164093-100w-ultimate-fidelity-amplifier-176.html#post3298829 vjerujem da momak zna o čemu piše i da nije do zabune,može se pogledati i kako mu izgleda gotova pločica i sa gornje i sa donje strane. gledao sam poodavno na Youtube-u jedan tutorijal u kojem je ink-jet štampač rastavljen i prepravljen tako da pločica ulazi sa prednje a izlazi ravno sa zadnje strane dok se na bakarnu stranu direktno nanosi boja. fajl za štampanje se učitava kao da je foto-postupak u pitanju (bez okretanja u ogledalu) i pločica je izgledala jako dobro. nisam to memorisao u plejliste ali vjerujem da je lako naći korištenjem "search" opcije. nisam lično probao ali vjerujem da direktnim nanošenjem to može da radi. da znam išta više o principu rada štampača probao bi to i sam jer ako radi kako izgleda da radi-moglo bi mnoge stvari olakšati. multi-link: http://www.youtube.com/results?search_query=ink-jet+pcb&oq=ink-jet+pcb&gs_l=youtube.3..0i10i33l3j0i5i10i33.2159.10315.0.11587.11.11.0.0.0.0.374.2033.3j4j3j1.11.0...0.0...1ac.1.QR6-33mAQ9I

Isto i od mene! I super ti je prostor-bez previše detalja,prozračan i svijetao! Nebitno koliki (ti) je!

opet sve zavisi da li je čovjek više nagnut ka "uradi-sam" varijanti ili kupovini gotovog. meni je slađe kupiti tako nešto "masno" a neispravno za male pare pa prčkati i napraviti nešto "masno i ispravno" sa još malo para,a dobiti i na vrijednosti (što mi je nebitno) i na zadovoljstvu urađenim (što mi je zapravo cilj). inače od tipa sam ljudi koji nikada ne bi dali 100e za konektore (sve dok nisu od čistoga zlata optočeni bisernim izolacijama i da vrijede težinu u cijeni),ali opet to je samo moj stav i nikako pravilo. neka se javi čovjek pa neka "presiječe",svi ćemo se složiti kako projekata ne fali.