zerowaf

nema potrebe za opravdavanjima sa tvoje strane ; ideja je sasvim OK i hvale vredna .stvar je samo (bar s moje strane pretpostavljeno) da ce se tesko naci neko ko bi imao volje i vremena da napise skriptu ; jer nista manje nije dovoljno dobro , s obzirom na obim materije u pitanju .

Ma znam da to zahtijeva malu disertaciju jer nitko ne želi uopćeno nešto reći jer možda postoji bar 10 okolnosti kada se radi malo drugačije.Za početak bi bilo skroz dovoljno da netko kaže gdje ubodem koju pipalicu na Sipijevoj slici kad mjerim napon preko bilo kojeg elementa ili gdje te pipalice ubodem kada mjerim struju kroz bilo koji elemenat. To bi bili pravi primjeri i tu bi ja, Živorad i sigurno još poneko, mogli nešto naučiti. Kada pročitam da mjerilo treba biti u seriji ili paraleli bez vizualnog iskustva mi ne pomaže puno. Šta sam točno izmjerio ako ubodem ommetar između bilo koje 2 točke u strujnom krugu, a recimo da sam svjestan da se otpr nekog elementa mjeri samo kad nije spojen u krug.Takav pristup bi bio od pomoći."Or not?"

@sipi

jedino da nadjem neki tutorijal za pocetnike na netu ;

jeb'ga - mene tako vaspitalo - da je najbolje ucenje da te nauce osnove i - jako bitno - da te nauce da znas da koristis literaturu .

onda - kom' obojci kom' opanci .

ko od nas ima dovoljno vremena da odradi tutorijal sistematicno i na pravi nacin ?

ako nece biti bas tako - moze da bude samo kontraproduktivno .

hocu da kazem - svako ko hoce da se bavi hobijem ( a da to ne bude samo sastavljanje puzzli) mora da bude u stanju da sazvace osnove elektrotehnike iz srednje skole .

a za sve preko toga - ukljucujuci i neizostavne blackoute ( kao sto ja imah sa onim choke-om ) uvek ce se naci neko ovde da kaze bar nesto pametno .

Što se chokea tiće sam ti i sam mogao reći da ne možeš biti siguran hoće li se potencijal simetrično podijeliti, ali kao i do sada sam smatrao da bolje da ja ne palamudim jer bi zapeo već na prvom tvom potpitanju.

Sipi, da sam završio ETF i da imam 20 godina iskustva i da imam priliku biti sa nekim elektroničarom u njegovoj radionici ne bih postavljao ovakva pitanja. Impuls je održao u drugoj temi malo predavanje o mjerenju induktivnosti. Niti jedan se nije javio da je to nepotrebno jer ovdje svi znaju "malu školu elektronike". Radi se samo o tome da ovo smatrate prejednostavnim. Kada bi tako išli po nekim nivoima znanja, pitanja postaju nepotrebna, jer onaj tko je u nećemu bolji od vas smatra da niste napravili domaću zadaću.

One slike sa tri pitanja nisam ni otvorio i na neviđeno ti kažem da ne znam. Tema se mogla zvati i "jednostavna mjerenja", ali za sada nije bila namjera da se proširi na "pojačivačke sklopove" ili "faktore pojačanja".

Ukoliko si dobio dojam sa mojim prethodnim postom da se pravim važan jer se sjećam omovog ili kirhofovih zakona onda si na pogrešnom tragu. Pomoglo bi kada bi dao primjer primjene tih zakona na nekom jednostavnom primjeru.

Sa druge strane si potpuno u pravu - nitko ovdje nije zaposlen kao profesor ET i nema obavezu davati instrukcije.

Edit: Da dodam još i ovo

Zen, sastavljanje puzzli je isto samogradnja. Netko će tako početi, pa će sa iskustvom možda krenuti dalje, možda će cijeli život slagati puzzle. Ne mislim da svatko tko želi malo lemiti mora i konstruirati ono što radi.

Coupling - povezivanje. Ne misli se na povezivanje kondenzatorom, nego na povezivanje ili spajanje zv. kutije sa podlogom. U mom prijedlogu sa tokarenim šiljcima ili ovako kako sam i sam napravio, umjesto da cijela površina zv. kutije leži na podlozi. Smatra se da podloga treba treba biti masivna i predlažem da to uzmeš u obzir kada budeš planirao stalke. Jedini zvučnici koje sam do sada slušao, ada nisu bili na neki od ovih načina povezani sa podlogom su horne, koje, opet prema opće uvriježenom mišljenju i trebaju ležati cijelom površinom na podlozi.Što se smještaja zvučnika u prostoru tiće možeš proguglati u potrazi za Cardas tehnikom smještaja ili kako to rade u Wilson audiu kada ti dođu montirati preskupo plačene kutije.

Cime citate ove dejavu fajlove?

Ja sa "translatorom"!

Pretpostavimo da ne treba ići toliko unazad i objašnjavati razliku između struje i napona, koliko ćega proteće kroz jedan metar vodića, otpora i koliki je pad napona, govoriti o zbroju struja ili padu napona u nekom grananju osim kao podsjetnik da se radi baš o Ohmovom ili Kirchofovim zakonima.Treba nekakav praktičan vodić ili ako hoćeš, podsjetnik - uputa.

Hebi ga , hoces Merenja I i Merenja II digestirano.

Nije samo za mene, ima ovdje više zainteresiranih. Knjigu iz srednje škole imam, problem nastaje nakon što nekome objasnim da se mjerilo u jednom slučaju postavlja u seriju, a u drugom slučaju u paralelu, pa mi ovaj kaže: Pokaži!. E j... ga, sad nisam siguran što sam izmjerio! Takodjer, gore spomenuti "tips & tricks" nisu izričito pokazani. Tako se vraćam na problem koji sam već na drugom mjestu spominjao - znam ponešto teorije, ali ni u školi, a ni kasnije u životu nisam vidio ništa od toga.Ne znam koliko sam spretno ili nespretno objasnio problem koji muči ne samo mene nego i puno drugih. Evo i Živorad očito ima neke spoznaje o mjerenjima, pa je opet pitao kako da izmjeri DC u utičnici.

Hvala. To mi je trebalo...Naravno da interes postoji. Makar sa "čitalačke" strane...Pozdrav od osvedočenog imbecila...

Mi osvjedoćeni se moramo držati zajedno! Šalu na stranu, biti neupućen znaći samo biti neupućen. To nije dokaz gluposti.

Zamolio bih starije i dobro upućene DIY-ere da kad budu imali volje i vremena naprave naprave nekakav "shematski" tutorijal u vezi mjerenja u elektronici. Dakle, mjerenje napona, struje, istosmjerne i izmjenične i otpora za početak, a u nastavku i mjerenje induktiviteta i kapaciteta.Dobro bi došli i "tips & tricks"! U temi o DC bloku je postavljeno pitanje kako se mjeri DC u utičnici ili nekakva pomoć kako odrediti primare i sekundare, te vrijednosti na trafou koji je pronađen u kutiji sa otpadom, a nema oznaka ili kako odrediti ima li kratki spoj bez uključivanja u mrežu, praćenje vodova mase ili zajedničke naponske grane na pločici i slićne, maherima jednostavne stvari za koje neki početnik mora potrošiti sate i sate dok nabasa na neku korisnu informaciju.Nadam se da postoji interes za ovako nešto i naravno da postoji volja od strane forumskih tata-mata za pisanjem i crtanjem ili fotografiranjem primjera.Ako ništa drugo, moći ćete kad se jedanput napravi mene i sve meni slićne poslati ovu na stranicu umjesto da po n-ti put odgovarate isto posvuda po forumu.Naravno, uvijek me možete poslati i u ..., ali problem ostaje neriješen!

~30 - 40 cm

U vezi visine, gotovo se svi "audiofooli" slažu da visokotonac treba biti u razini uha slušatelja. Sad, je li to baš sveto pismo - ne znam! Jedan moj prijatelj se bavi snimanjem, i ima nekakve certifikate za svoj posao za koji se školovao(ne pitajte gdje jer ne znam detalje), a uz to je i muzičar. On tvrdi da kod pravljenja snimki kao i kod reprodukcije, uho mora biti otprilike na polovici udaljenosti između visokotonca i srednjotonca. Isprobao sam to i mogu reći da su oni "kepeci" koji su do sada svirali u mojoj sobi odjedanput narasli!

NTC je u primaru ; najgore sto moze da se desi je da zvekne osigurac primara , jer ugrejan NTC ( kako mu i ime kaze) ima mali otporkoliko znam - kamenko nije ugradjivao nikakve zaobilazne releje ( paz' prevoda za bypass ) ...... ali i nema potrebe za tolikim overkill-om - elegancija upotrebe NTC-a je bas u tome - da ne stavljas nista drugo ....... a verovatnoca da struja dzadzne blackout ....... zavisi od mesta do mesta ....

Znači, koka je na dijeti do daljnjeg!

Nekima će možda zvučati kao voodoo. Ne poznajem te kutije, niti njihov ustroj, pa zato pogotovo pažljivo odvagni moje riječi. Moja iskustva (dobro, i od mojih prijatelja) su sa BR kutijama. Jedan frend ima B&W 801 matrix, drugi B&W 603 a ja Dynaudio audience 72. Matrixi su uočljivo unaprijedili zvuk nakon što ih je stavio na mesingane šiljke dužine cca 7-8 cm, a mali B&W stoje na hand made "shun mook"(tako se nekako zvao proizvod" podloškama - i to tri po zvučniku. Ja sam na svojim zvučnicima isto napravio i napredak je, iako suptilan, jasno uočljiv. Dakle, kakve god stalke napravio, predlažem da ti kutije ne leže na njima, nego da ih kupluješ na neki od ovih načina. Svoje kutije sam još stavio na podlogu od betona - jedna od onih kocki za popločavanje dvorišta. Mislim da je tu više bila stvar u promjeni visine nego podloge, ali da kažem još i to.

Jedno neupućeno, ali možda i ćorava koka nabode koje zrno...Je li termistor spojen na kakav relej koji odgođeno preusmjerava struju oko termistora. Je li možda taj relej ostao u drugom položaju, pa je kod uzastopnog uključivanja full struja potekla kroz amp?

Dakle, dodavanjem nekog vanjskog napona na sekundar naš trafo se počinje ponašati kao...hm, tranzistor ili lampa? Zato su u onim pojačalima gore ugrađene lampe? Radi regulacije napona kroz sekundar?Morao sam pitati i spreman sam na ako sam potpuno fulao metu!

Onaj zvučnik Music angel 2.5 neobično liči na Pro ac. Dodao bih i imenom!Zna li netko nešto o tome? Jesu li možda i pojačala povukla korijen iz nećeg poznatijeg?

...ali bi bilo interesantno videti da li su nemci sem slovenskog dela evrope,cinili takva zverstva,u nekim drugim delovima evrope.

Ne znam odgovor, ali bez mislim da bi bez "nesebične potpore" domaćih naroda i zvjerstava bilo manje! Nekako sumnjam da su npr. Francuzi bili toliko podaničko nastrojeni iako su također bili pod okupacijom. Ali, to je stvarno za neku drugu temu, ako ne i za drugi forum.

Ма иди бегај, ди бре да нађемо толико блато!Колико само за трбу треба? стоН_Колд

Trbu ili trubu?

Zanimljivi su rezultati pretrage za audio opremom proizvedenom u Rusiji. Praktično nema ništa na internetu... Dakle, pravili su dobre lampe, imali stručnjake, ali ništa od svega ne bi...

Najpoznatiji proizvod im je emigrirao - Lamm. Pod proizvod mislim na njega osobno! Slušao sam njegovo pretpojačalo i hibrid monoblokove - to je bilo stvarno dobro, ali se ne bih iznanadio da negdje u Rusiji ima više "anonimusa" koji rade čuda! Tragom toga, tko je do pred koju godinu iz svijeta čuo za M. Krkleca ili nekog od vaših brojnih manufakturnih majstora, a da živi negdje dalje od ovih prostora?

Ivanek Hedlundi ?

Da. Ti gorostasi! Jedino se ne sječam koji su drajveri u njima, naravno Lowther.

Ne umišljam si da imam sluh jednog simfonijskog dirigenta iako mogu prepoznati poneku nepravilnost. Imao sam prilike poslušati nekoliko, moglo bi se reći, referentnih sustava u sobama svojih prijatelja - od hedlunda sa Krklec custom made monosima ili fidelia sa istim ampovima, preko hedlunda sa full AN elektronikom, full AN i ANUK zvučnici, ASR-ov monstrum u (čini mi se) 4 kutije, nekoliko Krellova, burmester, Lamm pre + mono's sa A. Zen Adagio(to mi se jako svidjelo)...Kada bi čovjek čitao testove bio bi uvjeravan u halucinativna svojstva takvih sustava, da je to bolje od seksa i dugoročno jeftinije od heroina ili bi dobio upozorenje da ako pati od preuranjene ejakulacije bolje da ne sjeda slušati! Nijedan od tih sustava to obećanje nije održao, odn. ne u toj mjeri. Mislim da treba imati pomalo zenovski pristup(ne mislim na našeg Zena!) i prihvatiti male koloracije kao nuždu i potražiti sustav ćije mane nas ne nerviraju. Dapače, sustav može biti ugodan čak i ako nije 100% točan - a mislim da jednostavno niti jedan ne može konkurirati "live" izvedbi. Može se približiti - i to moramo prihvatiti.

Prelistavajući temu naleteh na Mukijevu opasku:Od prošlog vikenda u sistemu sa A5 svira Nešićev "Blue Velvet", oćelaveće mu cevi dvaput brže jer ga skoro i ne gasim. Ljudi to tako prijatno svira da ne smem ni da mislim kako će biti sa preampom koji je Muki pomenuo a za kog se očekuje da bude bolji od BV-a...Da je ovde reč o atletici i skokvima, ovo bi bila disciplina "uvisudalj"

I ja sam zapazio Mukijev prijedlog! I odmah se bacio u pretraživanje dostupnih podataka! Vjerujem da dobro surađuju jer mnogi pričaju o sinergiji lampi i A5. Valjda ću do trenutka kad ću raditi pre naučiti razlikovati elemente... :blush:Opet ode tema u podrume!Nego, na prethodnoj strani sam upitao u vezi zahtjeva A klase prema napajanju. Imaju li moja razmišljanja smisla?

Ма јок, уживај стоН_Колд

Tenx! Cijenim!!!

Пишеш као да си био код мене Не могу да верујем, ајде у којој соби ми је Алеф5, а где госпођа? стоН_Колд

Imaš A5?! Hm, nisam bio u toj sobi... (ako je pretjerano molim te da primiš moje izvinjenje i slobodno obriši post!)

To su papučari! Hard core barabe drže ženu u podrumu, a grijalice i horne veličine visokih peći na toplom!(moram nekako kodirati ovu stranicu da mi ženica ne pročita ovo, a ne znam kako! Prijatelji... braćo pomagajte! )

Lepo je od tebe sto brines za Elektroprivredu, al' ja bih se malo vise brinuo za sopstveno zdravlje kad supruga pocne da izrazava svoj stav o novom ampu

Bit će: "ali mazo, ja tebe volim! Ti si moja ljubičica..." Srećom je i ona zaljubljenik u mjuzu. A računam i da neće moči podići amp da me zatuče s njim na licu mjesta... Nego, razmišljam o zadnjem pasusu tvog posta... Vjerojatno si i u pravu, ali ako mi i dojadi "Zerowaf A5c" (nisam egoista ), kondove i trafoe ću upotrebiti za nešto drugo, hladnjaci će se lako udomiti, a neiskoristivi elementi će ćekati u nekoj ladici ili će se smatrati kolateralnim žrtvama.

Можда је човек не ожењен!?Сад си га бацио у дилему ако није Или амп или женидба!стоН_Колд

Ima jedna od Vatrenog poljupca na 100% R'N'R (Kad je Brega otkantao T®ifu ovaj je otpjevao taj album):Oni mi nude da ne budem svojOni mi nude...evo im ga mojNeka to bude 100% rock'n'roll...

Moje iskustvo sa filtrima za A klasu kaže da je CLC znatno bolji. Merio sam osciloskopom riple napon pri radnom opterećenju napajanja. Kod CRC je riple na izlazu napajanja bio duplo manji no na prvoj banci kondova (odma' iza greca), ako se dobro sećam sa 400mVpp je padao na 200mVpp. Ova merenja sam radio na Hiragi 20W.Kod ovog Alepha sam pravio CLC, ista je količina kondenzatora kao kod Hirage (skinuo sam ih sa nje), induktivnost je motana vazdušno, 2.2mH, 0.39 Oma otpornost. U ovom slučaju je riple na izlazu napajanja par mV a na prvoj banci isto 400mVpp.Očigledno koliko je CLC efikasan i superioran u odnosu na CRC...

Uzimam u obzir!!! Jednom je dvv pričao o optimalnom rasponu napona u kojem kondenzator ima najbolje karakteristike - 75-80 % nazivnog napona. Znači li to kada bih bio picaj..... ovoga jako pedantan, da bih trebao u idealnom slučaju kondenzatore od 50 V? Ili to s obzirom na A klasu rada i nije toliko važno? Vodim se pretpostavkom o konstantnoj struji kroz izlaz što bi prema mom zaključivanju trebalo značiti da skokovi u brzini i količini struje koje pojačalo traži nisu zahtjevni kao kod B ili A/B klase? Ili da se pokrijem ušima prije nego što pitam još jednu glupost?