zbotic

Probaj ponovo. Da bih osobno izbjegao i najmanju sumnju ja sam originalne Wellemanove releje zamijenjivao deset puta boljima. (Na fotografiji lijevo-gore). http://img.photobucket.com/albums/v65/dioklecijan/Aleph%205/DSC01820.jpg Vidi se i ovdje: http://img.photobucket.com/albums/v65/dioklecijan/DSC008951.jpg

Meni nikad, a ugradio sam na stotine opampova. U nekoliko slučajeva sam ih spržio pri ugradnji, a samo jedan ili dva slučaja su bili tvornička greška (povećan offset).

Prije trideset-četrdeset godina nije bilo moguće elektronički projektirati uređaje tako da bude istaknut neki harmonik. To je tako ispadalo slučajno, a emprijski se povezivalo s ugodom slušanja. Ovo sa stišavanjem određenih frekvencija je vjerojatnija opcija. Danas je sve to za u muzej, a tko hoće napraviti dobar HI-FI to radi na potpuno drugačiji način, od izvora do zvučnika.....

Ne samo da ovo nije točno već je stvar potpuno suprotna, pojačala bez povratne sprege su najrizičnija, rekao bih izrazito rizična!

Jedna o čestih grešaka koju primjećujem u zadnje vrijeme je prekoračen naponski limit kondenzatora zbog promjene napona mreže sa 220 VAC na 230VAC. Prije su pojačala rađena tako da su ona od 150W radila na graničnom naponu od cca 60VDC sa kondenzatorima od 63VDC. Promjenom standarda i uslijed starosti takvi kondenzatori su by by .....

Ti malecki su zapravo najopasniji. Budući je danas nemoguće biti siguran u porijeklo komponenti koje se ugrađuju (osim onih kupljenih direktno iz tvornice) za mene je pojačalo napravljeno kada odradi probni period od barem mjesec dana na sporednim zvučnicima kao TV booster.

Takvi uređaji rađeni su na granici mogućnosti tehnologije i često su zbog želje za boljim perfomansama nepotrebno gurani u rizični režim rada. Najčešće preveliki GBW ili pojednostavljeno frekvencijski raspon i želja za što većom snagom. U takvim ustrojima kada neka od komponenti izgubi neki parametar najčešće dolazi do lančane reakcije. Npr. Sanyo Plus P55 nakon dvadesetak sati uloženog rada ......

Pogledao tu ručku (original). Jednostavno za iskopirati. U praksi nema što rezonirati zbog načina vješanja. Malo podesiti sile lijevo, desno, livelirati i voila.

Osim ovog mog isprobavao sam slušno još dva ovakva preampa. Jedan je naginjao na nedefinirani pomalo muljav zvuk, a drugi na praskav kakvog ti opisuješ. Unatoč tome, potencijal je bio primjetan. Hoću reći da će ovo svirati u ovisnosti o naštelovanosti i upotrijebljenim dijelovima. S obzirom da je moj bio razjeban na način kako sam opisao gore na linku, morao sam promijeniti i glavne tranzistore u ispravljaču pa sam stavio koliko se sjećam BD243/244 ili tako nešto.....i napravio mjesta za malo veća hladila......

Skinuo sam upravo shemu od Yamahe C70. To je isto vrhunski preamp mada ja osobno ipak dajem više simpatija Sanyu jer je nekako čišći tj. audiofilskiji dizajn. Ali u svakom slučaju imaš dva vrlo potentna preampa. BTW Yamaha ima servo umjesto kondezatora na izlazu i to je više koštalo, mada sa današnjim kondenzatorima upitno što je bolje.....

Upravo tako. Sam ustroj sa jfetovima proizvedenim za audio garantira dobar zvuk, tranzistori su odlični, preostaje ti popeglati napajanje kvalitetnim dijelovima, učini ovo gornje i već je to vrlo visoko. Zapravo i da idem raditi potpuno novi preamp u samogradnji bilo bi to nešto vrlo slično. Nešto sada i radim takvo sa kaskodiranim jfetovima...... Originalni trafo je vjerojatno OK (nisam ga nikada ni vidio ). Ožičenje sam na kraju zamijenio posrebrenim bakrom..... Također bi istakao vrhunski phono, pogotovo njegov MM dio. Uštimavanje offseta ma phonu je poprilično minuciozan posao pa sam se tu poslužio osciloskopom kako bih došao do neke srednje vrijednosti jer mjereno običnim voltmetrom vrijednosti poprilično osciliraju. Ono što me trenutno muči je poprilična osjetljivost na ground loop ali i to ćemo riješiti strpljivošću. DIN izlaz za kazetofon trenutno prepravljam u balansirani izlaz sa DRV134. Uživaj....

Ugraditi višeokretne trimere za podešavanje, izlazni elektroliti van folijski unutra, keramika van silver mica unutra.

Jesam ja i trenutno mi je referentni preamp. http://www.diyaudio.com.hr/viewtopic.php?f=27&t=144&start=10 BTW poslije sam još neke stvari radio, a radim i dalje...

Eto, što sam ti rekao....

Ja sam jednog izveo sa neinduktivnim otpornicima (PRP) i taj svira najbolje. Znači da ima tu nešto, s obzirom da su i ove prinake kod tebe unijele neke parazitne kapacitete na pločicu.....

Pa kada je sve u redu doktor specijalista (tu kod mene) ti samo napiše "BO" (bez osobitosti) i to je u pravilu najbolja dijagnoza.

Ja sam ih složio nekoliko komada sa odličnim rezultatima. Ne treba bolje kada je S/PDIF veza u pitanju. http://www.diyaudio.com.hr/viewtopic.php?f=14&t=731&start=120 http://www.diyaudio.com.hr/viewtopic.php?f=10&t=1449 http://www.diyaudio.com.hr/viewtopic.php?f=10&t=1396&start=50

Na sličan način mnogi od nas su postali samograditelji. Danas nema pojačala kojeg ne bih znao napraviti. Lijep hobi i zabava...... Hajde recimo, problem je što sve to ipak nešto košta.....

Konkretno mi je kolega isprobavao ove moje dacove na AP linuxu i odatle takvo iskustvo. Inače on tvrdi da AP linux radi odlično (kada radi) pa mi je rekao to uskoro i prezentirati. Kaže da se čuje razlika, ja ne vjerujem, ali ću uskoro imati priliku provjeriti....

Koristim foobar sa svim pluginovima (a ima ih popriličan broj). Sviram sve formate do 24 bita, sve frekvencije , a osim toga i DSD 64 i DSD128. Laptope mi je dala država na korištenje (periodički ih mijenjam, ali stare ne rashodujem), a JLsounds DAC me izašao oko 200 eura za materijal i kutiju.

Ne vidim razloga zašto izbjegavati npr. laptop baziran na Windowsima kada je on prije deset godina mogao ono što ostali tek sada uče. Probavali smo ove Hi-res formate na raznim inačicama linuxa pa to malo hoće malo neće. Na probi su bili DAC-ovi bazirani na TE0722 i XMOS chipovima..... Trenutno koristim ovo dolje i to svira odlično. Bez ikakve zamjerke, osim što treba pretpojačalo sa dovoljno velikim gainom.... http://jlsounds.com/i2soverusb-with-ak4396.html

Nisam nikad čuo SQB. Imao Ninja koliko se sjećam.....

Imalo bi smisla kada bi mogao nabaviti i diskove od prije deset i više godina, a koji su za razliku od današnjih bili prihvatljive kvalitete.....

Patenti i te priče su bez veze, barem istočno od Beča. Međutim ,da bi netko osnovao firmu i počeo proizvodnju, uložio u marketing, treba mu onako napamet oko 30000-50000 eura ili ne treba ni počinjati. U svijetu za takve firme postoje i start-up programi i slično da ne širim priču..... A što ako netko živi na kraju svijeta, u zrelim je godinama i nema tu lovu. Ništa, ide kući pjevajući. Mladi ste vi pa vam otud entuzijazam, a da nije tako, malo tko bi se danas uopće upuštao u neku proizvodnju......

Priču o tome ja izbjegavam iz razloga što me nije nikakva volja govoriti u tuđe ime, niti mogu, niti želim utjecati na bilo koga. Čovjek me zamolio da ne dilam shemu okolo, ja ga poštujem i držim obećanje. Da pojačalo postoji i lijepo radi, nije sporno, cijena je relativna kategorija. Postoji i neki moj doprinos razvoju projekta. Nisam ni počeo pisati o tome, samo odgovaram istine radi. Postoje i materijalni dokazi za nevjerne Tome, ali moguć je i mitološki razvoj tematike.... :) http://smg.photobuck...3?sort=3&page=1 BTW na fotografijama i preamp aka Nešićev novi