Srecko

Ja razumeo! Dovoljno.

Mnogo sam toga lepog čuo o Vama. Ljudi za koje sam mislio da su se naučeni rodili[emoji16] ne libeći se ni trenutka ispričaše mi koliko ste im pomogli u nekim stvarima malte ne kao mentor. Razumecete sto ne pišem o kome je reč. Ipak nisam AV[emoji16]. Gospodin, navika (gotovo da ne mogu da je se otresem[emoji16]). Pokušaću.

Pa gde ste do sada[emoji16]? Da ste ovo napisali ranije ne bih se ubijao razmišljajući kako da definišem svoj stav[emoji16]. Upravo je to Alan Shaw i napisao na jednom od grafova; koji će se tonovi čuti glasnije a koji biti potisnuti usled onakvog oblika frekventne karakteristike i kako to korisnici opisuju. Zato sam i otvorio temu. Ko zna da čita može mnogo da sazna između ostalog i zašto nešto voli; ali prvo mora da nauci da čita[emoji16].

Gospodine Paja959, “lako” je Vama kada govorite o nečemu o čemu sve znate[emoji16]. Postoje oblasti naravno u kojima i ja imam takav stav, ali kao sto Crni lepo reče mnogo je toga proslo kroz moje ruke. Neke komponente i po nekoliko puta upravo iz razloga sto odrednica “sviđa mi se” je veoma nedefinisana (sviđa mi se danas, sutra ne, pa mi se prekosutra opet sviđa zbog čega sam iste stvari kupovao rekoh i po nekoliko puta....). Sada pokušavam da se postavim mnogo racionalnije, da nešto naučim, da učinim kompromis ako je pametno, da shvatim zašto mi se nešto sviđa. Ipak slušamo mozgom[emoji16]. Zato sam Quad ESL 63 i prebacio u drugu sobu iako mi se još uvek više sviđa njihov zvuk nego Harbeth Super HL5 Plus (kompromis) ali ne toliko koliko sam neke druge probleme (da ne objašnjavam) eliminisao kupovinom Harbeth-a. Pri tome Harbeth (bilo koji model) možete voleti ili ne ali ćete retko koga naći ko bi doveo u pitanje kvalitet tih kutija. Neznam da li sam dovoljno elokventan da objasnim svoju poziciju-stav ali sam pokušao[emoji16]. Odosmo daleko u filosofiju[emoji16]. Bolje da prekinemo.

Bez namere da Vam oponiram, naprotiv pokušaću da objasnim svoj stav. Možete npr. obilazeći Toskanu ući u bilo koji muzej, galeriju i uživati u sopstvenom doživljaju remek dela renesanse i vratiti se u Srbiju prepuni utisaka i veoma zadovoljni. Naravno možete iznajmiti i vodiča-kustosa ili digitalnog vodiča da o tim istim delima čujete-naučite mnogo više nego ste znali i da ih zbog toga doživite drugačije a JA bih rekao dublje, potpunije, .... na potpuno drugačiji način. Uvek sam preferirao opciju “sve ili ništa”[emoji16].

Crni, videste li da Nole nije najbolji ni u svojoj ulici[emoji16]? Nisam mogao da se uzdrzim a mrzelo me da prelazim u sportsku temu[emoji16]. Kao sav običan svet – Đoković igrao tenis ispred zgrade u Beogradu sa decom VIDEO WWW.B92.NET

Tačno je ali to nisam ja. Kada se 40 godina bavite RD onda jako dobro znate šta znate a šta ne i to vam se smesti u “mali mozak” i ne možete jednostavno protiv sebe. Jednostavno ukusu ne treba povlađivati nego ga proveriti. Podsetio bih Vas da kada smo sedeli ono veče nas drugar ispriča onu zanimljivu pričicu kako mu je poznanik koji ima i sluša open baffle zvucnike stavio primedbu na odlican bas njegovih kutija-previše je kao istaknut (navika je čudo, pogotovo ako je loša[emoji16]).

Crni, ovo je najveća uvreda koju ste mi mogli reci[emoji16]. Šalim se naravno! Odavno nešto simpatičnije na svoj račun nisam procitao.

Zene i Doktore, vi možete sebi da priuštite zadovoljstvo da slušate sto vam se sviđa (profesionalci, znate sve, znate kako šta treba da se čuje pa vam nije ni važno više da li se tako čuje). Ja, naprotiv! Da bih se kvalifikovao za takvo šta prvo moram da naučim da slusam, pa onda još mnogo toga, da bih (ako pozivim[emoji16]) kroz mnogo godina mogao da uđem u tu ligu da mogu da slusam ono sto mi se dopada. Možda se moj pristup mnogima ne dopada, ali ja i dalje obožavam kolače no ne mogu da se ni setim kada sam poslednji pojeo (moram da skidam kilazu zbog godina da bih zadržao nivo funkcionisanja a ne poboljšao). Ako pristup nije ispravan kad tad dođe trenutak naplate. Mislim da je bolje da to naučim sam sada kada mogu nego da ispadam “glup u društvu”[emoji16] i da učim zbog prinude. Naravno, vi kada sve znate možete i da pevušite a ne da slušate muziku. Sinapse će i tada odraditi svoje kao da slušate na sedmicifrenom sistemu reprodukciju.

Otvorio sam ovu temu čekajući da neko napise ovo sto je Vladd napisao. Ceo život sam proveo baveći se RD i naravno merenjem svih mogućih fizičkih veličina. Na forum sam došao (i na zadovoljstvo ostao) kada sam video Zenov blog, o nekim njegovim RD projektima, sa silnom količinom merenja ..... Alan Shaw je potvrdio ono sto sam (zahvaljujući Zenovoj sintagmi) koju ću pokušati da parafraziram (ako sam dobro razumeo i zapamtio) postoje samo dobri i loši (dobro i loše konstruisani) pojačavači, a ne oni koji lepo i loše sviraju; odavno mislio. Prateći Zenove teme shvatio sam da on već posle merenja koja izvrši zna kako će pojacavac da zvuci (slično implicira i Alan). Dakle, mislim da nisam jedini koji ne želi da sluša ono sto mu se sviđa već ton sto je moguće verniji autorovoj zamisli (izvođenju). Razlozi su prosti. Ponoviću onaj vic: Sve sto volim ili je zabranjeno, ili kažnjivo ili goji ..... Znaci nije suština šta ja volim nego da se naučim da volim ono sto je dobro. Da ljubitelji cevi ne budu uvređeni, ali Alan jasno reče da osim ako sami ne projektujete cevni pojacavac za određene kutije pa “ugodite” izlaze posle trafoa izlaznih bas za taj zvucnik onda je kupovina cevnog pojacavaca lutrija, a to da li mi se taj zvuk sviđa ili ne to je nebitno. Imam Dynaco ST70 cevni pojacavac čiji mi se zvuk jako dopada (više nego zvuk Quad 405 II Keith Snook-Zen Modifikacija) ali sam siguran da je reprodukcija sa Quad vernija, sto ustvari želim jer želim da “svakoga dana sve više napredujem[emoji16]”. Moj će izbor biti da se nateram-odškolujem da volim Quad a ne Dynaco ST70. Zato mislim da nije iracionalno-naprotiv da npr. pitam Zena za mišljenje bas o vernosti reprodukcije i više verujem Zenovom mišljenju (dugogodišnji: tonac, konstruktor, mladi ...... sa ogromnim iskustvom) nego sebi sa tako varljivim senzorima kao sto su čula generalno a posebno moja. Koliko se sećam ovaj nas hobi se zove HiFi a ne npr. HiHedonizam.

Prava reakcija. Sjajno!

Čini se da voda nije ušla u automobile. Dešava li se da se toliko podigne nivo da i uđe u automobile?

Posto sam “prozvan” da se i ja uključim. Shvatih iz postova da zbog “manjkave” prezentacije i loše organizovane, teško je uopšte uspostaviti sud o kvalitetu tih kutija i Šolajinih uređaja. Naravno da bi bilo lepše da je sve bilo na vrhunskom nivou, ali za “prosutim mlekom” ne treba kukati. Verujem da su toga svesni i autori i da je njima naj žalije sto to nije bilo onako kako Bog zapoveda. Jako mi je drago i sto je cela diskusija, i pored pomenutih problema, vođena veoma korektno, jer kritike nivoa da li je nešto tehnicki dobro ili ne gde su razlike u profesionalnim stavovima normalne i poželjne bile bi Ok; a ove druge to bi već bilo ukazivanje na očito i mislim da za tim nema potrebe (znaju oni i sami šta nije bilo dobro).

Ovo bi trebalo Zen da preispita. Pola postova su Mikini, pa ako treba da se i Woli kazni ko MCi[emoji16].

Upravo to[emoji16][emoji106]!!! To je muzika i uživanje!

“Napravite” bar još jednog klinca da bi ste imali: stereo, veliku pozornicu, transparentnost ......... i potpunu uživancije [emoji16].

Miko, sjajno sto ste ovo ovde poštovali da ljudi koji imaju dilema ne lutaju tražeći informacije.

Da li ima neko hrabar i dovoljno stručan da otvori sličnu temu na “onom” forumu[emoji16]? Ovde nije gušt. Svi ste znalci (osim mene koji sam zalutao sa velikim zadovoljstvom) i nema polemike (svađe[emoji16]).

Upravo tako, mada moju ocenu zbog nestrucnosti treba uzeti sa rezervom. Šta sve pitaju i diskutuju ja sam čak i znalac[emoji16].

Log in | The Harbeth User Group: The shortest journey to the most realistic sound WWW.HARBETH.CO.UK Link ne radi jer kao sto rekoh treba biti registrovan.

Nisam link postavio zato sto forumu Harbeth možete pristupiti samo posle registracije pa se ne vidi sadržaj Topic-a.

Malo sam razočaran. Niko ni da kaže “Pazi ovog dunstera, zar on čita još nešto osim sportske-teniske rubrike?”.

Ovo nisam smeo da stavim na onaj drugi forum (a bilo bi bas lepo) jer mislim da bi me pojedinci linčovali[emoji16]. Najlepši je deo kad Alan “lepi” epitete pojedinim delovima grafa u podsmesljivom stilu: detalji, toplo ....; kao da gledam pojedince sa onog foruma kojima je svaki post esej (ne u pohvalnom smislu).

Gospodine Vladd, to je samo deo jednog Topic-a gde “ljuti” vlasnici Harbeth-a verovatno po milioniti put pitaju koje pojačalo da kupe. To je kao pitanje postavio i neki vlasnik nekog lampaskog pojačavača i priložio frekventnu karakteristiku istog. Tada je se uključio Alan Shaw iscrtao svašta po tom njegovom grafu i napisao taj tekst.

Na Harbeth forumu nađoh interesantnu duskusiju Administratora (konstruktora i vlasnika Harbeth) gospodina Alan Shaw, o razlikama između cevnih i pojacavaca sa tranzistorima, prilagođenu rekao bih laicima. ————————————- Amplifier specifications - our very best friend. An explanation for the non-technical teenager. Rather than return to the office after our break, I'm going to have one, hopefully final attempt to convey the essential point about amplifier sonics. It's a fair point reported earlier thin this thread that 'ordinary folk can't understand the Stereophile technical graphs', so let see if we can demystify them. CAVEAT: I have used as data the two links that were posted by ordinary contributors in the thread above. I could have gone hunting for any number of alternatives, but this saves time. So I cannot say, and will not say, whether these are typical of what's available in amplifier land nor pass comment on their designer's philosophy or commercial acumen; I'm just recycling what went before. We start with cleaning up the printed technical graph of the tube amplifier (Graph A) to simplify for the non technical reader. It looks like this now: I've added underneath a piano keyboard for those more familiar with musical notes than technical frequencies. Ok so what? We see a line (a graph trace) that wiggles up and down as it traverses the piano scale, and beyond. Remember: there are many pure tones (fundamentals) beyond the highest keys on the piano, and a few below the lowest leys, so in terms of pure tones, the piano only covers a range of about 20Hz to 4kHz, when the audio band has long been established as 20Hz to 20kHz for high fidelity sound. Other instruments 'take over from' the piano's upper range and use the higher ranges of the audio spectrum (violin, brass etc.) which is just as well as it gives the composer a wide tonal tool box to work from. So let's look at the vertical axis, marked on the left as being in dB (decibels). (I'm a bit confused by the little A shown; I doubt that it means that axis is in dbA weighting when measuring an amplifier, so suspect that it refers to the audio analyser's channel A). It's really handy that audio graphs almost invariable are scaled in dBs in the vertical axis (and frequency in the horizontal axis) because regardless of the make of audio analysis equipment that was used in the lab, we can make prefect visual comparisons of what is actually columns of numbers that lie behind the graph data. Sometimes though, we have to visually squeeze or stretch the graph to be able to compare apples with apples, but the beauty of working in Y axis dB and X axis frequency is that it is 100% legitimate to do so. But ONLY when we are working in dBs and Hz. Now we have our Graph A of our tube amp, we can present the graph of the solid state amplifier mentioned above, Graph B. If we take a snapshot of the graph, it looks like this: We have a problem. The visual appearance of Graph A and B is so radically different that we are in grave danger of misinterpreting any useful technical information contained therein. Even though, as you will see from the little Ap symbol in the top right of the graphs that the same Audio Precision analyser has been used. What we are witnessing is two different generations of Ap equipment with very different graph presentational capabilities (over twenty years part). So, to be in a position to safely compare these two, we need to stretch and squeeze one of the graphs relative to the other to make them exactly visually comparable. Remember - this is only legitimate if we work in dBs and Hz, as we are. It is not a cheat - it does not change the underlying data, but it corrects the different aspect ratio and scaling of the graphs for the human eye to make sense of the information. So having done that, I can now place Graph A and Graph B side by side, confident that they are displaying information that is visually cross-comparable, here: Now that I have carefully adjusted the axis of B to be identical to A (as best as I can, visually) we can present them together. If we are more curious about the way the amps cover the horizontal frequency range, we might wish to place A and B one over the other like this: If we are more curious about how the dB (loudness) of the two amps v. frequency, then we might present their graphs side by side like this: Whether we prefer the one over the other or the side by side presentation is a matter of choice - I prefer the side by side graph immediately above. And yes, Graph B does now have a visual aspect ratio that is very much different from how it was originally but we can prove that the scaling is exactly comparable with Graph A, here: (I'm showing the vertical scale cross-comparison - you can verify the horizontal one for yourself from the above graphs): So now we are at the point that we can make proper visual comparisons between the performance of these two amplifiers. Is it immediately apparent that as far as B is concerned, it's output is exceptionally flat across the audio band and far beyond it, and that A's output is greatly effected by the speaker load? So now we can consider for A, which frequencies (or octaves, or part-octaves) are going to be boosted or attenuated across the musical scale. The graph tells us that unambiguously. Again, lucky for us that the vertical scale is in dB, and by convention, such graphs are usually presented centred around the 0dB line. That makes it really easy for a human to see clearly what the deviation is across the audio band. So I've drawn in the zero dB line in orange, here: Now we have this line - and as you can see, the entire response of SS amplifier B traces the ideal 0dB line across the audio band - we can colour in which groups of notes will be made louder to the listener and which notes quieter like this: Now the picture is clear. Some, but not all, musical octaves will have enhanced loudness when this amplifier drives a typical speaker load, and some will have reduced loudness. 'Loudness' is always associated in the human brain with predictable and long understood subjective sensations, so knowing those, we can reliably anticipate the subjective sensation that this amplifier would create in the listener's brain when it is driving the typical speaker load. When driving another speaker load, or even no speaker at all and just a straight resistance, then very different results may occur. We can attribute some generic audiophile adjectives (plenty to chose from) and identify them: Considering that the subjective experience is so well understood by audiologists, it could be anticipated that a similar subjective outcome could be synthesised under lab conditions to guinea pig students by routing the audio through a graphic equaliser and into Amp B. Of course, as with all matters in hifi one man's preference is another's detestation, but Stereophile have given us the tools to make an educated stab at how any amplifier is likely to modify the audio spectrum when driving a real-world load. Which you chose is entirely up to you. This has taken a morning - a hope you find it can guide you better to neutrality or otherwise in your amp selection.