Jump to content

vladd

Član
  • Broj sadržaja

    13398
  • Na DiyAudio.rs od

  • Poslednja poseta

  • Broj dana (pobeda)

    80

Sve objavljeno od vladd

  1. Mislim da je finoca obrade manji problem, veci je formiranje navoja i sistema prihvata zice, klasicni "luster klema" zahvat ne prolazi zbog mekog zida, sitan navoj takodje pati zbog mekoce. Struktura bakra se osmatra mikroskopom nakon metalurske pripreme za pregled, poliranje, pa drzanje u hemiji da se trunke nakon poliranja razloze, i da kristalne granice postanu jasne. Solidno skupa, zamorna procedura...da bi se dokazivalo nesto...jos jedan plus za trgovce i jaku veru na rec... Sto rece Leonardo, placa se muka obrade. ali bice da i clanarina u suftilni klub
  2. Direkt sa otpada STR "Monokristal"... A gazda svira drombulje, pa je bakar dodatno muzikalan. Koneveruje neka poslusa Ali, to je trziste, to su mungosi buvljaka, bizmis je rat, u ratu je sve dozvoljeno, i sta koga briga kada pise sveze taze kod cika Laze...ima to neku audiofilsku poruku
  3. vladd

    Rod Elliott p101

    Fetovi imaju brzinu i specificno lak drajv, sto je jedna prednost te vrste kompromisa. Sa druge strane, kakva preciznost na 110dB, kada organizam krece da se brani od buke, kada prostor zvoni... Pa sad, ili je buka u modi ili...
  4. vladd

    Rod Elliott p101

    To je sada efekat jaceg pojacala, pa jos ako je neko naviknut na sat na volume potu, pa drzi na 9 ili pola jedanaest i to mu je neki reper, tako se ceni po pojacanju. Princip je svinga fet pojacala, koji je manji pri istom naponu od ampa sa bipolarcima, a presudna je jacina na koju se mnogi oduseve. Ko ima osetljive i precizne zvucnike, ne moze ni da prikaci bezbedno Leacha... Kod ovih pojacala je potreba arhaicna za previsokim naponima napajanja, pa koriscenje visokonaponskih tranzistora poprilicno nelinearnih zbog velike izolacije, najcesce malog pojacanja...a sada je D klasa mama za stotine vati i kilovate
  5. vladd

    Rod Elliott p101

    To je nekako obicaj pojacala sa bipolarcima u odnosu na FET sprave.
  6. NIje bitna starost telefona, vec da li je ugradjen mikrofon koji treba. A bazdarenje se moze organizovati za 200-300 evritja, pa imas mernu spravu.
  7. Al si navro sa tim rašljarenjem. Ozbiljni telefoni imaju kvalitetne MEMS mikrofone, ali je nebitno, a ako ces da se igraš merenja, ne može to baš da prođe sa par stotkica- https://www.audiosciencereview.com/forum/index.php?threads/microphone-preamp-measurements-how-to-get-the-signal-level-right.14831/ npr https://www.bhphotovideo.com/c/product/551924-REG/Grace_Design_AM101_m101_Microphone_Preamp.html To je ili skupa i ozbiljna zabava, ili je samo zabava a onda ne kritikuješ telefon svaki čas
  8. vladd

    Hiraga 8W

    https://sound-au.com/tcaas/hiraga2.htm
  9. E to kada izlabirirate, ide sledeci sprat zabave.... rastavni trafo...sa pripadajucim gadzetima
  10. Niko se ne smeje. Doticni jeftini smps zvrce kao ludi, a pride imaju jednopolne filtere, koji mrvu toga zadrze. I ono tvoje cudo od invertora se veseli po signalu. Ko bi ugradjivao neke malosumne, od po nekoliko stotina dolara u spravu od nekoliko stotina dolara, da ne bi zvrcalo pri slusanju muzikice za prefinjeno uvce
  11. To ce biti druga prica... Da ne elaboriram preterano, deklarisane greske su za opseg, sto na opsegu 700V, a 1% iznosi 7V, zatim, nestabilnost razdelnika napona pri visem naponu.
  12. Nemoj puno da se vezujes za ta merenja ako su radjena onom zutom igrackicom od instrumenta. To su ipak dosta visoki naponi, za takvu spravu, da bi odrzala nekakvu stabilnost.
  13. Davno se bore sa zicama, ne bi li napravili superprovodljivost na sobnoj temperaturi, ili bar blisko nuli. Da ne kazem da je ovo OFC PCOCC svojevrso zevzecenje sa nekim placenim razlogom, nebitno. Recimo problem u CERNU je skracivanje kablova kada se ohlade na krio temperature. Na celoj instalaciji se smanji dimenzija za 30-ak metara...pa to nosi razne druge probleme...lepse bi bilo da su superprovodnici na visoj temperaturi, manje bi se skracivali... Sto se tice unosnosti posla, ... sve je unosnost gde se slivaju milijardice
  14. Ima svoj cilj, i moze da unajmi sprave, glupo je da ih kupuje zarad plasiranja istine. Meni je licni cilj da sebi razjasnim šta se dešava, a to nije moglo bez da se nesto neprijatno douči, da se nakupi nešto znanja prosto da bi moglo da se postavi pravo pitanje, onima koji su veći deo života posvetili izučavanju čvrstotelne fizike. Kada već imam uslova za te neke i na tu temu prečice. U principu, to je lični svrab, koga suštinski briga za istinu, jedni prodaju zabavu a drugi kupuju, krug je poprilično zatvoren.
  15. Prakticno nema pedagogije. Objasnjenje lezi u interakciji elektrona i fonona, kvazipartikla, i tu lezi odgovor vece provodnosti srebra iako ima manje slobodnih elektrona od bakra. Da ne zamisljamo da je vise-bolje, iako se statisticki prenosi poremecaj. A onda se na to doda jos poprilican broj netipicnih ponasanja interakcija fonon-elektron, gde dopiranjem dugog elementa u bazicni kristal metala moze da se poveca provodnost... I tu su negde okviri kvalitetnog igranjca. Materijali, koliko moze i lepota...
  16. Jeste pedagogija -2, ali je to bio prosli zivot . Ukratko, vise da se zamlacujemo materijalima zica i spojeva, finom geometrijom i krupnocom kristala, nego merenjem velicina koje ne govore uvek dovoljno zadovoljavajucim korelacijama, ono sto bi zeleli da razjasnimo ili postignemo. Plus lepota dizajna.
  17. Jedino sto mogu da se slozim sa filmom, a da se ne polarisemo u vere i sekte, je da postoje razlike u kablovima. Ne one pesnicke i zanesenjacke, i ne kako to tvrde neki trgovci koji su se nalupetali u reklami sa nano, femto i grafenima, vec odredjene razlike postoje na razne nacine. Cujni deo je vise predmet fokusiranog biasa, sto se ne moze pripisati kao stetno, lepse je raspolozenje sa lepim ili dragim stvarima. Ne svidja mi se ni merenje bazicnih parametara, ako nisu makro znacajni, induktivnost je posebna prica borbe sa strujom, a stvar geometrije, kapacitet nesto drugacija, stvar i geometrije i pozicije, sprege interakcije, pride to ne moze ni u spajs ni u matlab, a da nesto pametno prozbori. Ako cemo da se igramo propagacije, transporta kolizija elektrona, prenosa energije medju elektronima u kristalnom okruzenju, sa poprilicno random signalom, relativno uskog ali pomalo nezgodnog opsega....mozda bi mogao COMSOL, uz neke eksperimentalno unete parametre. Simulacije su cvrsto uvezane sa statistikama i verovatnocama dogadjaja, za audio zabavu je bitna odredjena, reklo bi se neka druga "preciznost", tako i tako, u toj meri, intuitivno prihvatljivo... zarad mira u dusi.
  18. vladd

    Lepota dizajna

    https://www.coroflot.com/yujifujimura/Concept#scroll
  19. Evo da se oblizujes
  20. Dooobra pljoskica
  21. Otvarate vrata pakla Da bi svirka bila pristojna, sa jeftinim spravama, u nekom opsegu rada, postoji gomila nijansi uklapanja. Neko to radi intuitivno, neko pravi analize i probe, ili se prikloni nekom savetu. Ali se te nijanse ne mogu zaobići, niti očekivati da dve random sprave prorade izvan osrednjosti. Sto se tiče guranja kroz vrata pakla, imam ja neki Sony risiver za probu, jedno 3dB snazniji...
  22. Prvo odlede majstora....
  • Trenutno na sajtu   2 članova, 1 Skrivenih, 96 Gosta (Pogledaj celu listu)

  • Forumska statistika

    9.1k
    Ukupan broj tema
    449.6k
    Ukupan broj objava
  • Statistika članovȃ

    2999
    Svi članovi
    5071
    Najviše na sajtu
    markot
    Najnoviji član
    markot
    se pridružio
×
×
  • Kreiraj novo...