Jump to content

vladd

Član
  • Broj sadržaja

    13396
  • Na DiyAudio.rs od

  • Poslednja poseta

  • Broj dana (pobeda)

    80

Sve objavljeno od vladd

  1. vladd

    Phono kabl

    Sjajan trud i posvećenost mukama oko gramofona. Dodao bih par razmatranja jednoznačnih rešenja. Treba nam bolja provodnost, uzimamo monokristal, treba nam zaštita od indukcija raznih, uvijamo žice. Kompromis je u degradaciji svojstva monokristala uvijanjem, ali i potrebom zaštite takvog signala od okolnog smeća. Šild i širm ne treba olako i više pomodno izbacivati kao nepotrebne, kapacitet, mrvu veći , pa šta, to je najbolji i najstabilniji kondenzator posle zemljine lopte(ili ploče šta ko voli). Kada se izuvijaju žice, probati ih prinošenjem ruke, i polja 50Hz, ili zakačiti kao antenu na tjuner i videti da li prima i koliko slabi rf... Ja lično ne bih uvijao ultračisto monokristalno srebro, iz velikog poštovanja tehnologiji, ne bi ih tretirao kao ove druge žice vulgaris, a ako bi bilo potrebe i značajnih smetnji...probao bih sva druga rešenja oklapanja, od kabla do sobe...pa sve do izbacivanja kabla i prinošenja preampa ručki... P.S. Jeste to nama žica, ali je monokristal, i nema dileme da se deformiše rešetka, mehanićki se pravi tenzija, jerbo je kristal dug i mekan, i liči nam na žicu, a da deformacija rešetke utiče na provodnosti(razne), to je razjašnjeno još pre 100+ god...
  2. Imaju sondze, gurnu jedan mikrobipolarac za prema visokom i dosta...konfekcija ultra Sad jedno dva dormeo...da se rascupaju
  3. Licno bih za pocetak prikupio maksimum informacija o proizvodu i komponentama, na stranu merenja. Ako su stedeli na skretnici, eto razloga da se uvede, ali za to treba ozbiljniji pristup, uskladjen sa dobrim info...
  4. To moras da sam odlucis, da li da sacuvas insert vremena i ostavis originalno, ili ...da se krene u potragu za nekim zvukom sakrivenim... Ja recimo volim da tvikujem samo ono sto je nastalo kao ekonomska stednja u proizvodnji, ili je bilo tehnoloski preskupo u tim decenijama proslog veka.
  5. Da nije nepoznato , ne moz se dise od magle informacija sa ostrva, pa se Amerika zapostavila... Skupi su iz ko zna kojih razloga, to trziste je izgubilo smisao, i treba da se zove grabiliste...kada lanpa od 9$ ode na 100 zbog popularnosti, to je vec bolest...ili zvucnikcic na neke hiljade miliona bilijardi stotina
  6. Nezavisne firme vrlo slicnih ideja, su do nekih 80-ih, kada su ih nesto spojili, stopili...ubilo ih trziste nekako..
  7. Ma nemoj, pazi ti misljenja, a oni fiksni imaju mozda muzikalni sant regulator ... Jeste nisu za hajend vokmen, sa jedne strane, sa druge je ovo diy forum, ko ne zna da tvikuje sprave neka pita za pomoc... Istina treba pogledati da li je kuciste na sraf, zarad lakseg otvaranja, lako se doda ispravljanjac po zelji, ja samo dodavao 7902 sa diodom na srednjoj pa levoj nozici, sasvim lepo rade vokci.
  8. https://www.esns.rs/strujni-adapteri-ispravljaci-strujni-adapteri-razno-strujni-program-elektro-materijal/adapter-3-3
  9. @LemićOvi RKF su bolji od Krima...
  10. vladd

    Gramofonska tema

    Vrlo lepa ideja svodjenja na upravljanje parom sila i inercija dampirana uljem. Sjajno.
  11. Ovo je predstava, nema veze sa hifom, poprilicno ni sa Teslom, ali je spremno za šou. Teslin trafo je pre svega poenta rezonance, pride i rf-a, zbog karaktera izvora(varničar) i malog rezonantnog kapaciteta, ili u komunikaciji, sledeceg rf kalema. Trece je plazma kao problem. Plazma ima em kompleksnu, veliku, em promenljivu impedansu. U makropojavi se vidi kao dve imedanse, jedna pre paljenja i druga nakon paljenja. U nekim momentima energetskih nivoa se ponasa sa negativnom impedansom, ponasa se kao izvor energije, ali to je nebito za željenu modulaciju, više je ilustracija kompleksnih pojava i potencijalnih problema, koji se ne rešavaju lako. I to je razlog zašto ne spada u hifu, ovakav pristup, posto propaljivanje modulisanog signala izaziva dodatni prasak, prasak kji nastaje praznjenjem u izmenjenoj impedansi, ne može se uticati spoljnim modulisanjem, interna je pojava. Nije ni Teslin trafo, jerbo se manito štite od NF visokog napona. Malo lepsa i pametnija predstava ja kod Karlsona, za razliku od putujućih momaka.
  12. Niste se nešto razumeli u potpunosti. Lepo je Banat rekao, ali stoji i ovo sto Branko kaže. Ima tu bitnih detalja ali nisu ni nepoznati ni nerešivi. Za razliku od ručke gramofonske, koja nosi puno primećenih a teško upravljivih međukorelacija uticaja.
  13. Nema boljeg odgovora od Nesicevog. Inace sam primetio da krecu neke cudne nestasice pojedinih artikala, situacija nije sjajna ni u Metrou npr.
  14. Da ne radi pre svega za profitnu kucu u kojoj glavnu rec vode berzanski magovi i patrijarsi boga dolara, kao da ionako ne stampaju pare...
  15. 555 Tektronix je imao stotinak lampi, a bio je težak kao nakovanj...
  16. To je bezbedna zona, njih se ne moze prevariti fals monokristalom UPOCC je vrh koji se moze dobiti za pokucnu upotrebu. Izmedju njega i monokristala drugacije ili cistije nagojenog(recimo za te ultra lab potrebe), ne postoji teoretska sansa da moze biti primetne razlike...to bi bilo u paraleli sa osetljivoscu oka da vidi bar molekul a preciznije i elektron
  17. To su skupe zicke, a moguc je zgodan upliv i losijih u te egzoticne cene...sto nije bitno sustinski, bitnije je sto alavost kvari igru. Potura se fora i prica da bi neki smrlja zaradio...
  18. Da li se, slucajno, zna stepen monokristalnosti i srebra i bakra. U smislu broj kristala po jedinici zapremine, opcija koju proizvodjac kaze...za neki konstantan presek moze i po diznoj jedinici Pitam posto se svasta naziva "mono"kristalom, ne u losem smislu, vec se u isti kos trpaju i komadi metala sa nekoliko desetina ili nekoliko stotina kristala po nekoj zapremini.
  19. Mehanika, cist prenos vibracija kroz staklo na mehaniku lampe, i besomucno pojacanje tih efekata sa gramofonskim preampom. Mora da ima efekata. Na kriticnim mestima su se uvek koristila naprezanja stakla, opruge i sildovi, a kod klasicno izlozbeno izradjenih koncepcija lampi, gumice vrse odlican posao.
  20. To su sada tinejdzeri sa mnogo vecim prosecnim standardom nego tinejdzeri od polovine pa do kraja 20-og veka, pride sa masprisutnim komunikacionim spravama nezamislivim za te periode, kada je dobra muzika i dobra hifa dozivljavala bum... Mislim da danas miksovanje muzike nema nikakvog razloga da ima krs monitore u studiju, da prave vestacki laudnes, da izdizu neke opsege, da bi nadoknadili nedostatak kvaliteta opreme konzumenta muzike.
  21. Ne znam bas da li im se zadrzala ta filozofija, da se miksuje i modeluje prema prosecnoj i najcescoj pokucnoj hifi, zarad masovnosti, platinastih ploca, toplista i slicnih kriterijuma masuzimanja para. Sada je strim, mini sprave za laka slusanja imaju dsp, laudnese i ekvalizacije u sebi, vise je terenskog slusanja sa sluskama nego kucnih seansi.... Ako se vec prilagodjavaju masi korisnika.
  22. JBL-e....eee ....fine su to igracke, superfine..
  23. Pa tu leži surova istina. Ne možemo tražiti i očekivati od pokućne hife da kompenzuje sva dešavanja snimanja i produkcije. Da uspe ono što produkcija nije uspela, da ispravi nameru koju je produkcija pogresno projektovala. Ne treba zvučnik da svira kao instrument, ali treba da nam smanji muku prepoznavanja utiska. Zato je visoka vernost a ne apsolutna replika. Te holografije i nestajanja zvučnika u prostoru su laki, intimno postavljeni ciljevi u nedostatku napornijeg i stamenog kriterijuma. Kriterijuma muzicke ili tehnicke obrazovanosti...idealno bi bilo da je zajedno, ali je retko.
  24. Mozda u nekoj buducnosti to krene u realisticnom pravcu, robotici, pa njih nekoliko, svaki svira po jedan instrumnet, sakuplja se prvo kamerni orkestar, pa onda po uslovima vise i mocnije... Pa se moze govoriti o nekoj ultimativnoj vernosti, ali i dalje je to izmanuto od kreativnosti izvodjaca. Ako imamo jednu transakciju zvuka u signal, pa umetnicki miks da to priredi za odredjenu vrstu reprodukcije, nema tu zeljenog savrsenstva ili replike koncerta, ili zive svirke. Prosto je vazduh u ambijentu na drugi nacin ispunjen zvukom. Ali mozemo da tezimo solidnom utisku, ionako nas i sluh i mozak maksimalno varaju, pa sto to ne upregnuti u benefit
×
×
  • Kreiraj novo...