Da ostavimo moje licne animozitete prema darlingtonima, i podvedemo to pod stvar mog licnog (ne)ukusa, pojacala deluju krajnje interesantno.
Jedino me bune inverzne, spore 1N4007 na izlaznim tranzistorima, sta je njihova ideja?
Po meni i 9 i 14 su zanimljive seme, i skoro sam siguran da ce jedna uposliti dokone MJ802 i MJ 4502, sa tih manje od par ampera do 30V su duboko u bezbednoj zoni SOA.
Velike serije paralelnih tranzistora imaju svoje termalne prednosti, podele rasute energije, tackasti izvori postaju linijski, prakticno povrsinski, dobra bakarna podloga bi ujednacila temperaturni front, manje oscilacije temperature za vece raspone snage, sto znaci da u vecem opsegu rade u zeljenim okvirima. Tu je sve bitno, od temperature peleta do temperature hladnjaka. Obezbediti sto manje oscilacije peleta, a sto veci toplotni fluks prema okolini, makar preko vise temperature hladnjaka..ovo ne treba shvatiti pojednostavljeno, da se ne prave greske..sve mora da je poprilicno harmonicno ugodjeno. Najbitnija je temperatura peleta, pre svega..
Ono sto su mane paralelisanja je kapacitivnost brojnih kolektora prema hladnjaku, odnosno (eventualnom)uzemljenju. I to nije vise 3-5 ili recimo 10 pF, vec 50 do 100pF, a tada se prenose znacajni pikovi...pa posle kriva EDB sto salje suske po gnd-u
Postoje tu tehnike izdizanja hladnjaka iznad uzemljenja, izrada izolacije sa sendvic folijom da se prepolovi kapacitet, ali je to za prosecnog diyera otprilike zadnja rupa na svirali, i to sa zadnje strane svirale..ako je uopste primeti..
P.S.
Sto se hladnjaka tice, osim zbunjujucih nepotpunih podataka, testiranje je prilicno lako. Jedan, recimo Dale otpornik, 25W se optereti kao grejac na 10W(idealno 10 oma i 1A), na jednom kraju hladnjaka, i meri vreme postizanja temperature na drugom kraju(ili zeljenoj poziciji, korena rebra ili vrha rebra), uz merenje temperature uz grejac. Lepo bi bilo i bakar i Al meriti, i hibrid, spojeno, i videti brzinu prostiranja, kapacitet hladnjaka po zapremini i mogucnost odavanja u okolinu.
Poboljsace opis konkretnog hladnjaka i videti na kojoj udaljenosti, odnosno zapremini odgovaraju nazivni podaci, broj kelvina po vatu..
Ja sam koristio bazu kucista tranzistora, i predvidjene disipacije direktno sprovodio na hladnjak, i sa zanemarljivom greskom se znalo koja je gde temperatura, ukljucujuci i temperaturu peleta u radu uredjaja, i to pri razlicitim temperaturama ambijenta...