Jump to content

Neki novi kabel...


Preporučeni Komentari

Speaker Cable Gauge

Nominal Min Cable size (mm2) for distance:

speaker      8'       16'    25'       32'     65' (feet)

impedance 2.5m   5m   7.5m   10m   20m (metres)

8                 1.25    2.5    4.0      4.0     10 mm2

16               0.75   1.25   2.5      2.5      6 mm2

 

Evo, da se ne mučite, preneseno iz pomenute knjige, str. 367.

 

Pazite, nedostaju proračuni za impedansu od 4 Oma, koja bi tražile još deblje kablove.

 

Sasvim je jasno da je telefonski kabl baš onaj pravi - ako je razdaljina između pojačavača i zvučnika 5 cm.

Nisam bas siguran da je telefonac pravi kabel za naponski, ipak je max <nisam sasvim siguran> 80 V, napon predvidjen za taj kabel...

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Koliko je meni poznato, mrežni napon je kod nas zvanično 220 V, 50 Hz, a ako već nije, uskoro će bti 230 V, 50 Hz da bi se uklopio u evropsku mrežu. Kod mene u stanu je 222...224 V. Valjda zato što mi je lokalna trafo stanica 50 m od kuće.

 

Ti dakle koristš telefonski kabl za napajanje uređaja. Kako misliš da će ikada moći da zadovolji potrebe pojačavača u bilo čemu glasnijem od šapata? Pogledaj vrednost glavnog osigurača, ne verujm da je manja od 3.25A. Dakle, samo malo jače podloži pojačavač i poslušaj šta se dešava sa zvukom. Neće biti problem napon ni izbliza toliko kao prateća struja, što može dovesti do opasnog grejanja kabla i na kraju njegovog topljenja. Pusti pojačavač da radi malo glasnije nego obično, pa pipni kabl posle desetak minuta, garantujem da če biti najmanje topao, a već to ne sme da se dogodi.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Koliko je meni poznato, mrežni napon je kod nas zvanično 220 V, 50 Hz, a ako već nije, uskoro će bti 230 V, 50 Hz da bi se uklopio u evropsku mrežu. Kod mene u stanu je 222...224 V. Valjda zato što mi je lokalna trafo stanica 50 m od kuće.

 

Ti dakle koristš telefonski kabl za napajanje uređaja. Kako misliš da će ikada moći da zadovolji potrebe pojačavača u bilo čemu glasnijem od šapata? Pogledaj vrednost glavnog osigurača, ne verujm da je manja od 3.25A. Dakle, samo malo jače podloži pojačavač i poslušaj šta se dešava sa zvukom. Neće biti problem napon ni izbliza toliko kao prateća struja, što može dovesti do opasnog grejanja kabla i na kraju njegovog topljenja. Pusti pojačavač da radi malo glasnije nego obično, pa pipni kabl posle desetak minuta, garantujem da če biti najmanje topao, a već to ne sme da se dogodi.

Nije telefonski, danas sam postovao novi diy kabel, imate danas temu o tome, pogledajte stranu 3.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Koliko je meni poznato, mrežni napon je kod nas zvanično 220 V, 50 Hz, a ako već nije, uskoro će bti 230 V, 50 Hz da bi se uklopio u evropsku mrežu....

 

Jup. Oficijalni napon je već 230V, 50Hz.

 

2ikegko.jpg

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Peđa, sve je to lepo i fino, ali gde je speifikacija struje koju može da provede sa recimo 220V napona?

 

Mnogo kablova može da provede i više od 400V, samo je pitanje sa koliko ampera struje? Zato sam i rekao da se pogleda deklaracija glavnog osigurača ispred trafoa u pojačavaču, koji je obično najveći potrošač u sistemu, amada strogo gledajući, trebalo bi dodati i sve ostalo povezano za taj izvod (ako ičega ima).

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Isti utisak sam imao i ja, ALI, mislim da je ovo više zbog toga što poprilično nemilosrdno pokazuje kakvi su zvučnici naročito u visokim i srednjim. Meni je bassa sa njim uvek falilo, ali to "vrištanje" kada se adekvatno narikta pretvori se u detaljnu prezentaciju muzike. (moguće je da sad serendam jer neko vreme nisam panjio muziku)

Ja trenutno "furam" :lol: sa nauk 300 od skretnice do bass-a, telefonac od skretnice do kompresionog i neki fini vintage nemački monitor power cable od ampa do skretnice.

...kud sam se i krenuo da se zajebavam sa kablovima...

Dobronameran savet koji niko neće poslušati: svim onima koji su zadovljni sa zvukom, nemojte ulaziti u lavirint zvani igranje sa kablovima! 

Ako smem da primetim, nedovoljno debeo (provodljiv) kabl za napajanje u ekstremnim slučajevima može ostaviti napajanje pojačavača "gladnim" struje. Nemojmo zaboraviti da bar 80% potročene snage ode na bas registre. Ako napajanje ne može da povuče koliko mu treba, basovi će ostati uskraćeni, ali ne i srednjetonci i visokotonci, koji traže daleko manje energije. Time dovodiš reprodukciju i debalansiran položaj, srednji i visoki traže manje snage pa će biti pošteđeniji od nedostataka od basa, a što ti čuješ kao debalansiran tonski zvuk. Ako su ti srednetonac i visokotonac sada smireniji, to je jaka indikacija da čak i njima nedostaje pobuda. Inače dosta česta pojava u takvim slučajevima, koji se mogu desiti i sasvim nezavisno od kabla za napajanje, recimo čak i onda kada bitno pojačaš glasnost, mada problem može jednako oticati i od pojačavača, i od zvučne kutije.

 

Što otvara novu mogućnost da je ovo što sada slušaš, bez obzira što je tebi to prijatnije, zapravo lažno stanje normalnosti koje veštački menja stvarni zvuk kutija.

 

Upravo zato da se to ne bi dešavalo, većina ljudi ide na što veći presek kabla, po mogućnosti bitno jači nego što će ikada stvarno zatrebato. Time se smanjuje impedansa veze utičnica-uređaji koliko može. Normalan OFC kabl je obično sasvim dovoljan, neje nužno imati neki magični super-duper kabl, ali je poželjno imati dobre utičnice sa obe strane tog kabla, da se ne klimaju i ne šetaju, jer bi to moglo dovesti do varničenja (jezikom majstora "šmelcovanja") sa tragičnim posledicama. Zbog tog efekta je moj supruga uspela da spali najbolji notebook računar koji sam ikada imao pre 25 godina.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ako smem da primetim, nedovoljno debeo (provodljiv) kabl za napajanje u ekstremnim slučajevima može ostaviti napajanje pojačavača "gladnim" struje. Nemojmo zaboraviti da bar 80% potročene snage ode na bas registre. Ako napajanje ne može da povuče koliko mu treba, basovi će ostati uskraćeni, ali ne i srednjetonci i visokotonci, koji traže daleko manje energije. Time dovodiš reprodukciju i debalansiran položaj, srednji i visoki traže manje snage pa će biti pošteđeniji od nedostataka od basa, a što ti čuješ kao debalansiran tonski zvuk. Ako su ti srednetonac i visokotonac sada smireniji, to je jaka indikacija da čak i njima nedostaje pobuda. Inače dosta česta pojava u takvim slučajevima, koji se mogu desiti i sasvim nezavisno od kabla za napajanje, recimo čak i onda kada bitno pojačaš glasnost, mada problem može jednako oticati i od pojačavača, i od zvučne kutije.

 

Što otvara novu mogućnost da je ovo što sada slušaš, bez obzira što je tebi to prijatnije, zapravo lažno stanje normalnosti koje veštački menja stvarni zvuk kutija.

 

Upravo zato da se to ne bi dešavalo, većina ljudi ide na što veći presek kabla, po mogućnosti bitno jači nego što će ikada stvarno zatrebato. Time se smanjuje impedansa veze utičnica-uređaji koliko može. Normalan OFC kabl je obično sasvim dovoljan, neje nužno imati neki magični super-duper kabl, ali je poželjno imati dobre utičnice sa obe strane tog kabla, da se ne klimaju i ne šetaju, jer bi to moglo dovesti do varničenja (jezikom majstora "šmelcovanja") sa tragičnim posledicama. Zbog tog efekta je moj supruga uspela da spali najbolji notebook računar koji sam ikada imao pre 25 godina.

 

A kakve ti strujne onda koristiš? Default?

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Peđa, sve je to lepo i fino, ali gde je speifikacija struje koju može da provede sa recimo 220V napona?

 

Mnogo kablova može da provede i više od 400V, samo je pitanje sa koliko ampera struje? Zato sam i rekao da se pogleda deklaracija glavnog osigurača ispred trafoa u pojačavaču, koji je obično najveći potrošač u sistemu, amada strogo gledajući, trebalo bi dodati i sve ostalo povezano za taj izvod (ako ičega ima).

 

Mislim da smo se razumeli. Zabrinutost je zapravo maksimalna struja koju kabl može da podnese a da se ne zagreje/istopi/zapali.

 

Kabl preseka 2,5 mm2, u vazduhu, sa PVC izolacijom i dva opterećena provodnika može trajno da se optereti sa 23A na temperaturi okoline 30 oC kada temperatura provodnika dostigne max dozvoljenih 70 oC (SRPS IEC 60364-5-52:2008, tabela A.52-10). Tako kaže standard čisto da ostane kao referenca.

 

Manje preseke kablova u vazduhu IEC standard ne poznaje ali recimo da opada linearno sa presekom kabla (nije baš tako, manji preseci su bolje iskorišteni al ugrubo nek je ovako) tako da može otprilike da se ošacuje bezbedan presek kabla.

 

Ko već oće na sigurno, turi kabl 3x2,5mm2, istog preseka kao onaj u zidu (koji je pak zaštićen odgovarajućim osiguračem), i pesma. Dakako, i konektori treba da su dimenzionisani prema osiguraču.

 

EDIT: Max dozvoljena struja kabla ne zavisi od vrednosti napona (ukoliko se ne pretera pa dođe do proboja izolacije, napojni kablovi za 230V, 50Hz se standardno testiraju do 1000V) već isključivo od struje.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ko već oće na sigurno, turi kabl 3x2,5mm2, istog preseka kao onaj u zidu (koji je pak zaštićen odgovarajućim osiguračem), i pesma. Dakako, i konektori treba da su dimenzionisani prema osiguraču.

 

Po tome bi onda mogli koristiti stare antenske kablove ili koaksijalce od satelitske i sl. jer skoro svuda po zidovima su žice od 1,5mm2 barem je tako kod mene u subaji...

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Što se mene tiče koristi i lak žicu 0,1mm ako hoćeš...

 

Pravilnik je jasan i kaže svetlo 1,5mm2, utičnice 2,5mm2 (EDIT: Odnosi se na instalaciju u zidu). Kako je izvedeno u Su i ko je radio ne znam...

 

Pravila sigurno nisu nastala za vreme marije terezije ali puno kuća i zgrada u subaji jesu...   imam prijatelja koji isključivo koristi koaksijalce a proizvodi pojačala, pravi ih sam ali ne za sebe već za druge (difo) tj. prodaje ih.

Tako da tema zapravo i nije skrenula s puta...

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Po tome bi onda mogli koristiti stare antenske kablove ili koaksijalce od satelitske i sl. jer skoro svuda po zidovima su žice od 1,5mm2 barem je tako kod mene u subaji...

 

Sve zavisi... Kuća koju smo mi kupili je bila navodno sagrađena 1990. Pošto se radilo ko zna šta i ko zna kako (mož' da bude u projektu kako god hoće ako maestro elektrifikando "bolje zna"), elem, angažovali smo električara sa licencom da nam ne samo obezbedi automatske osigurače i ispremešta neke prekidače i doda neke zidne priključke nego i da proveri ispravnost/funkcionalnost već postojeće instalacije. Nešto stare instalacije je odstranjeno, nešto korigovano, nešto dodato a ništa zatečeno i ostavljeno u funkciji nije manje od 2.5mm2 po provodniku. Na nekim pozicijama, na primer od brojila do kutije sa osiguračima (u potkrovlju) je kabel 5x6mm2 - pojma nemam zašto, ali rek'o čovek da tamo tako mora. E, sad, na mestu gde smo pre ovoga stanovali, posle useljenja (1998) nakačili mi bojler, rernu, peglu... i odjednom nešto smrdi ispod ukrasne tapeta-trake, potom krenulo i da dimi, smrdi kiselkasto, a ja kapiram šta je, jurim do kutije sa osiguračima i isključujem ih redom... Govno mi se smrzlo od frke. Zovem električara, objasnim šta i kako, došao čovek, razreže tapetu, otvara METALNI poklopac razvodne kutije u zidu i nalazi Aluminijumski strujni kabel 1mm izolovan papirom i smolom, krpenim bužirom, upleten sa standardnim bakarnim PGP kabelom. Baka koja je živela pre nas, imala stari TV i dve sijalice u celoj kući. Kad smo mi udarili sa nekoliko kilovata potrošnje, a ono krenulo da se greje do početka paljevine... Zato kažem, sve zavisi ko je radio, kako je radio, čime je izvedena instalacija i kada je to rađeno. Nesuđeni uzročnik paljevine, aluminijumski kabl je instaliran u pedesetim godinama prošlog veka ako ne i ranije...

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Zna se sta kaza ona stara majstorska da 1 kvadrat zice nosi 1 kilowat opterecenja........i nikad nije bilo greske.....a ovo oko strujmih kablova i oko preseka, napisao sam u prethodnim postovima da je oridjidji kabel 2x0,75 kvadrata, znaci ispod toga se ne ide, a sve sto je jace ne moze da skodi...ovaj moj radi odlicno posao...a i pri tome leo izgleda, zeleni buzir...ih...pa zar ima nesto lepse:)

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Pa ti vidi, ovi sa ETF nemaju pojma, tamo neke brojke, ni reči o tome da li je bakar kriogeno tretiran uz bikovu spermu, grejan u rerni uz pečenje mladih snežnih prepelica u burgundcu ili pak usmeravan uz usmereno obrazovanje Stipe Šuvara??? :)

Jbg, lakše je čitati tri bajke nego poštovati jednu tabelu

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Kreiraj nalog ili se prijavi da daš komentar

Potrebno je da budeš član DiyAudio.rs-a da bi ostavio komentar

Kreiraj nalog

Prijavite se za novi nalog na DiyAudio.rs zajednici. Jednostavno je!

Registruj novi nalog

Prijavi se

Već imaš nalog? Prijavi se ovde

Prijavi se odmah
  • Članovi koji sada čitaju   0 članova

    • Nema registrovanih članova koji gledaju ovu stranicu
×
×
  • Kreiraj novo...