Jump to content

Van Reitz

Član
  • Broj sadržaja

    169
  • Na DiyAudio.rs od

  • Poslednja poseta

Sve objavljeno od Van Reitz

  1. Van Reitz

    Siemens E88CC

    Ne bih ja to umeo da napravim, pogotovu ne bez pločice, a i treba dosta izlaznih tranzistora kojih nemam u tim količinama. Ali, znaš šta, ja sam ove cevi nabavio praktično frei. Pošto ja to neću da potrošim do kraja života, a ne bih voleo da neko posle moje smrti to blago jednostavno iznese iz stana i ubaci u kantu za smeće, mogu dvojici forumaša, koji se prvi jave sa PM, da poklonim po dva komada. Jedini uslov je da plate poštarinu nekoj od kurirskih službi nakon prijema, da ne bih baš stvarao i dodatne troškove.
  2. Psy slušam i dan danas (nedavno je komšija uzimao od mene prva dva LP-ja od Quicksilvera, mnogo je dobro videti John Cipollinu na omotu sa Gibson SG gitarom) ali o ovom drugom delu trance nemam pojma. Ali čitajući ovaj thread mnogo me je zainteresovala ta kombinacija pogotovu ako je ta muzika dobro producirana. Moraću da obratim pažnju, da se informišem, ovako, dok čitam thread imam utisak kao da imam 80 godina a ne 50!
  3. Van Reitz

    Siemens E88CC

    Već sam poskidao sve ove šeme.
  4. Van Reitz

    Siemens E88CC

    Imam 12 komada novih neupotrebljavanih Siemens E88CC el. cevi na slici. O cevima znam samo osnovni princip rada, tj. kako se postiže efekat pojačanja, i apsolutno ništa više. Da li neko ima ideju kako se ove cevi mogu upotrebiti: 1) prevashodno za RIAA phono stage za MM zvučnicu 2) i možda za linijsko predpojačanje Postoji li neka efektna šema za 1) koja ne bi podrazumevala kupovinu teško nabavljivih kondenzatora, etc. Gde mogu nabaviti pogodan mrežni transformator i da li to može biti torusni transformator?
  5. Da li ne ko zna gde mogu da se nabave novi zupčanici za tray za Philipsove CD playere koji su koristili CDM4 mehanizme? To su oni ružičasti zupčanici koji se posle više godina iskrune i onda tray ne može da se otvori.
  6. Van Reitz

    EL84 SE

    Šta je to petmk, tj. gde se prave te kutije?
  7. Na američkom diyaudio sajtu ima sve više pozitivnih komentara o SMPS i njihovom zvuku. Prijavljeno je da JLH 1969 daleko bolje zvuči sa SMPS. Jedasn Francuz koji je pravio opaku verziju QUAD 405 je takođe bio iznenađen koliko to bolje radi sa SMPS nego sa linearnim PSU. A da i ne spominjem da Lazy Cat za njegov VSSA takođe preporučuje SMPS i tvrdi da bolje zvuči. Ovo su sve potpuno različite topologije pojačala a sve zvuče bolje sa SMPS. Ja sam totalno neupućen u SMPS ali bih pokušao da napravim jedan po šemi sa ES foruma. Jednostavno rečeno, mnogi ljudi od znanja hvale SMPS. Jedina prednost linearnog PSU je da se lakše može napraviti. Mada se povremeno neko požali na ultrasoničnu emisiju SMPS-a, u kom slučaju verovatno pomaže neka filtracija iste. Zaboravio sam da pomenem da skupa high end Chord pojačala (sa lateralnim MOSFETovima u izlazu) koriste SMPS već više od 20 godina a to nisu pojačalo koja loše zvuče. Ta pojačala nikada i nisu ništa drugo koristila za napajanje, od početka su koristila SMPS. U to vreme nijedna high end kompanija nije to koristila.
  8. Van Reitz

    Elliot P3A

    Zboticu, Koji su tvoji driveri a koji izlazni tranzistori? Ja imam 3 originalne Elliottove stereo pločice za ovo pojačalo. To je odlična varijanta za aktivne zvučnike i home theatre sisteme. Iako sam ja u principu ljubitelj strujne povratne sprege, od pojačala sa naponskom daleko najbolji zvuk imaju CFP izlazni stepeni. Tolerancija prema teškim opterećenjima je izvrsna. Pogledaj thread L12 na diyaudio.com i Calvinove komentare kako CFP sa dva para izlaznih tranzistora pogone elektrostatike i pobeđuju Accuphase monstrume. Ja imam malu količinu SB649a i SD669a za drivere. Cob je dosta nizak, mada ne baš ultra nizak, voltage rating izvrstan a Ft takođe. Samo sam u dilemi da li da uzmem MJL 21193/4 za izlaze ili 2SC5200 i 2SA1943?
  9. Van Reitz

    JLH 1969

    Isključivo sporiji stariji tipovi izlaznih tranzistora. Stabilnost pojačala zavisi od tog izbora. Ako bi se stavilo bilo šta drugo postoji velika i realna opasnost od oscilacija. To je JLH objasnio u knjizi "Valve and Transistor Amplifiers". Najbrže što se sme staviti je nešto do 4MHz iz ON proizvodnje. Ali sa velikim hladnjacima će da rade i bolji uzorci 2N3055. Takođe sam čitao na američkom diyaudio forumu da mnogo bolje radi sa SMPS napajanjem.
  10. Dobrivoje je napravio jednog finog VSSA na modifikovanoj Shaan-ovoj pločici. Možda to možeš da čuješ kod njega, da stekneš neku predstavu kako to zvuči.
  11. Ma kakav diferencijalni par na ulazu! To čim vidiš beži. Ja sam se ponadao da nešto od toga može da bude kad sam radio Elliotta P101 ali džaba! Kod LTP ulaza ništa ne pomaže. Može da se budži strujnim ogledalima, kompleksnim CCSovima, etc., kolko hoćeš i ništa ne pomaže, čak možda i kvari još više. To samo poboljšava laboratorijske nalaze ali ne i zvuk. To nameće industrija jer je njima tako lakše da odrade pojačala sa dobrim specifikacijama, da ne mora ništa da se šteluje na fabričkoj traci i da usporava štancovanje. Moji drugari pokupovali Lavardene, NAIMove, i druga skupa pojačala i stalno su razočarani. Potrošili pare a zvuk je crap! Ja mislim da je to zbog degradacija u vremenskom domenu, u faznom odzivu pojačala sa naponskom povratnom spregom. To je zvuk koji stalno ima neku iritaciju, veću ili manju. Ili je prekompenzovano i zvuči napumpano u basovima i tamno, ili ako ima svežine onda dodaje neku zrnatost. Posle nekog vremena imaš potrebu da pogasiš uređaje i da bežiš iz sobe. Zato zadnjih 30-40 godina pojačala zvuče loše. Ali kad neko nađe starog Revoxa sa singletonom na ulazu, čak i sa sve rasušenim elektrolitima, to bude iznenađenje. Nikome nije jasno kako to zvuči tako dobro. Uopšte nije bitno da pojačalo ima opake specifikacije. Samo je zvuk bitan. A kod strujne povratne sprege imaš i dobre specifikacije, jer ipak je tu problem linearnosti tretiran, nije se ostalo indiferentno prema izobličenjima, primenjena je negativna povratna sprega ali na način koji ne degradira zvuk.
  12. Kad se radi o pojačalima sa strujnom povratnom spregom treba imati na umu da kod njih frekventni odziv nije zavisan od gaina u zatvorenoj petlji, na način kako je to kod pojačala sa naponskom povratnom spregom. Pošto je bandwidth ogroman, šum se u laboratoriji očiglednije manifestuje nego kod konvencionalnih pojačala sa naponskom povratnom spregom. Za current feedback pojačalo je sve što se nalazi u etru signal, ono detektuje taj radiofrekventni fon kao antena. Kod upoređenja sa voltage feedback pojačalom mora da se ponderiše rezultat, da se pojačalo sa strujnom negativnom povratnom spregom upodobi za komparaciju, jer inače će ispasti da ima znatno više šuma. Za definisanje naponskog gaina valja uzeti otpornike 2k2 i 100R. Pošto je ovo snagaš njega ove niske vrednosti neće opteretiti a smanjiće se Johnsonov šum.
  13. Na ulaz možda možeš da staviš A970/C2240 jer imaju dobar voltage rating i nizak šum, a ti nisi kao ja ograničen rasporedom pinova na štampanoj pločici!
  14. Ništa neće da smeta što su u izlazu bipolarni tranzistori, samo malo više komplikuje stvari. A kvalitet zvuka je ovde zasnovan na topologiji: simetrična i strujna povratna sprega. To je topologija koja garantuje dobar rezultat i bez A klase izlaznog stepena. To je relaksiran zvuk, sličan cevnom, ali veoma detaljan. Forum member Juma je na američkom diyaudio sajtu sugerisao j-fetove za ulazni par, ali ja mislim da bi to poguralo stvar malo previše u pravcu topline i mekoće kada je u pitanju VSSA. Za ovo tvoje pojačalo sa BJT izlazima može da se razmišlja čak i o tom predlogu. Ja na tvom mestu ne bih stavljao VAS tranzistore na veliki hladnjak nego bi ih izolovao i stavio na mali zajednički hladnjak da temperaturno doprinose simetriji, mada je to relativno rizično jer se može desiti da mali hladnjačić postane antena za VF smetnju, pa bi morao da se uzemljava. Ja ću raditi dva VSSA: jedan na LC-jevoj originalnoj pločici i jedan through hole za koji će mi pločice poslati drugar iz USA. Nažalost, nemam ja para da odradim tako supstancijalan PSU kakav predlažeš jer to ne bi bilo mnogo jeftinije od dobrih SMPS-ova, a bilo bi kud i kamo gabaritnije i teže.
  15. Takođe, za feedback i gain setting otpornike treba koristiti otpornike sa tolerancijom od 0,1% ili ih upariti pomoću DMM. Kad je sve simetrično, ne želimo da to kvarimo različitim gainom za gornju i donju polovinu šeme!
  16. Kao i svaki amp sa strujnom povratnom spregom ovo je kolo koje je više eksponirano za smetnju iz PSU, umanjen je imunitet prema smetnji. Zbog toga sve što je aktivno u kolu imora da bude "okruženo" i "štićeno" dovoljno velikim elektolitskim i bypass kondovima. Nisam inženjer, a nisam išao ni u srednju tehničku školu, pa ne bih mogao pomoći oko konkretnog proračuna za vrednosti i za PSU ali sva je prilika da ovakve šeme izvrsno rade sa SMPS napajanjima. Pošto je to skupo, može se pokušati sa RC filterima u napajanju, što ću ja da radim kad budem pravio VSSA. Kasnije, kad bude više para, uvek može da se naknadno ugradi visokokvalitetni SMPS koji je projektovan za malu emisiju ultrasoničnog đubreta ili da se iza napajanja doda odgovarajuća zavojnica od debele žice. Problem bi mogao da bude i DC offset i kako ga držati stabilnog. Tu dosta pomaže simetričnost šeme i uparivanje tranzistora iz gornje i donje polovine šeme. Treba selekcionisati tranzistore sa velikim hfe i upariti ih. Ok?
  17. Ovo je vrlo slično kao VSSA koji treba da započnem za nekoliko dana, osim što ima BJT u izlazu, a kod VSSA su lateralni MOSFET tranzistori i nema potrebe za drajverskim tranzistorima. Ovo je baš za one koji znaju šta je dobar zvuk. Treba da se odlučiš koliko je optimalno struje da teče kroz tranzistore svakog stepena i da prilagodiš otpornike. Ovi Hitachijevi 649 i 669 drajveri su prva liga.
  18. Bias je samo 30mA po izlaznom paru a ja ne slušam muziku glasno. Ovi hladnjaci su ipak daleko veći od onoga što su ugrađivali Musical Fidelity u modele Synthesis ili B200, i daleko veći od onoga što je ugrađivao Magnum u IA125. Ovo je za kućno slušanje, nije planirano ni za kakvu veliku disipaciju. Raspored je diktiran nosačima štampane ploče iz Rotelovog CD playera koji su nitovani za šasiju pa nije bilo šanse da se to ukloni. Hladnjaci su SK92, sasvim solidni (oko 500gm svaki), to nije iz Rotelovog CD playera. Otvorene su rupe u šasiji ispod hladnjaka i na poklopcu iznad hladnjaka, tako da vazduh može da cirkuliše.
  19. Evo kako to izgleda u kutiji od pokvarenog Rotelovog CD playera. Zadržao sam mrežni kabal, prekidač, kućište osigurača i pozlaćene RCA konektore sa originalnog uređaja. Binding postovi su odlični engleski Cliff 30A (više volim poniklovani mesing od pozlate). Transformator je 300VA (35-0-35V). Iako nije bilo potrebno stavljeno je dva para SK/SJ po kanalu.
  20. Mr. Carver je imao drugačija shvatanja od konvencionalnih. On je smatrao da ampovi treba da se pogone sa što višeg napona i da u tom slučaju nije potrebno stavljati mnogo veliku kapacitivnost u ispravljač. Nije se insistiralo na velikoj struji koju pojačalo može da isporuči impulsno. (Treba imati u vidu vreme u kome je nastalo ovo pojačalo i koncepcija zvučnih kutija koje su se tada radile.) Pouzdanost se u tom slučaju postiže velikim brojem paralelnih tranzistora u izlazu. Meni se to sviđalo i smatram da je to odlično pojačalo. Ali kao i svaki uređaj te starosti, osvežavanje je obligatno.
  21. Van Reitz

    Tannoy Dorset

    Interesantna stvar vezana za ovaj, i sve ostale kućne i profesionalne 10" Tannoy zvučnike iz tog vremena, je da koriste nitrilnu gumu za prednje vešanje. To je jedini primer za koji znam da je ta vrsta gume upotrebljena za izradu zvučnika. Daleko je skuplja od butilne gume koja se obično koristi. (Butilna guma je guma od koje se prave unutrašnje gume za kola, motocikle, bicikle, etc). Nitrilna guma se koristi isključivo za zaptivače otporne na ulja i prevashodno u štamparskoj industriji, za štamparske forme u offset štampi. Kao i svaka sintetička guma, vremenom gubi elastičnost, što može uticati na Fs zvučnika,tj. zvuk će vremenom da se tanji u dubokim basovima. Ja sam tu probao razne trikove da bih joj popravio elastičnost nakon 24 godine rada. Mazao sam od Nivea kreme za ruke, glicerina, i na kraju običnog apotekarskog vazelina, koji mi se čini najbolji. Namažeš pa onda obrišeš višak. Ali sve je to kratkog daha jer guma ne prima u sebe nego to ostaje na površini. Ali neposredno posle mazanja mi se čini da je zvuk uvek bolji. (Probao sam i silikon iz STP spreja)Takođe treba reći da se zvuk menja i sa temperaturom sobe, ali to je druga priča. Koliko će se menjati Fs sa starenjem gume ne mogu da kažem. Malo su me iznenadile oscilacije u Fs kod Tannoya 3809 opisane u tekstu o vraćanju elastičnosti impregniranog platna. Dosta su velike s obzirom da teoretski Fs mnogo više zavisi od zadnjeg vešanja nego od prednjeg koje relativno malo utiče na komplijansu zvučnika. Možda se od dugog stajanja toliko promenila komplijansa zadnjeg vešanja da je prednje vešanje postalo dominantno uticajno na komplijansu?
  22. Neke stvari jednostavno zvuče odlično uprkos svim teoretskim nedostacima. Naravno, najbolje je da geometrija horne bude idealna, ali čak i da se dozvoli neki diskontinuitet između drajvera i spoja sa hornom, to može da stvori neku anomaliju u odzivu na nekoj određenoj frekvenciji, ali uglavnom ako se slušalac nalazi baš u osi, što nije baš čest slučaj. Muzički signal je tako kompleksan da sve te anomalije prolaze više-manje neopaženo. Ako se pogleda odziv zvučnika u realnoj sobi, snimljen u visokoj rezoluciji, čak i najispeglaniji odziv se pretvara u karikaturu, odnosno jako gust "comb filter". Kod Goodmansa je dijafragma napravljena od nekog "phenolica", ne mora nužno da bude mešavina sa finom drvenom strugotinom (bakelit), može da bude u sredini tog sendviča i papir ili tekstilna tkanina. Iako, teoretski, to daje rezonantne modove unutar audio opsega, takav drajver često zvuči izvanredno, pa i bolje od nekog skupog Scanspeak dome tweeter-a. Jednostavno stare tehnologije imaju neki neodoljivi šarm.
  23. Čim nađem državni laser sa ispravnim valjkom koji može i da se rashoduje u slučaju kvara probaću i javljam rezultat.
  24. Ja još nisam probao da štampam na masnom papiru za kolače, a i malo sam u nedoumici da li on uopšte i sme da se stavlja u laserski štampač. Šta ako se na toj temperaturi istope neke komponente iz papira i oštete valjak? Na pausu može da se štampa, ali u masnom papiru ima verovatno parafina, etc. Da li je neko probao da štampa laserom na masnom papiru?
  25. Ako treba masni papir koji trpi visoku temperaturu može da se kupi onaj za pečenje što se postavlja u pleh kad žene peku kolače. Ima ih veoma kvalitetnih uvoznih (marke Fino, etc), u svim supermarketima. Domaći su malo tanji pa ih ne bih mogao bezrezervno preporučiti.
  • Trenutno na sajtu   5 članova, 0 Skrivenih, 24 Gosta (Pogledaj celu listu)

  • Forumska statistika

    8.9k
    Ukupan broj tema
    434.7k
    Ukupan broj objava
  • Statistika članovȃ

    2865
    Svi članovi
    3371
    Najviše na sajtu
    sinisav
    Najnoviji član
    sinisav
    se pridružio
×
×
  • Kreiraj novo...