Jump to content

dvv

Član
  • Broj sadržaja

    1266
  • Na DiyAudio.rs od

  • Poslednja poseta

  • Broj dana (pobeda)

    4

Sve objavljeno od dvv

  1. dvv

    Gramofonska tema

    Inače, oko Dual-a, primetio sam da se ljudi dosta žale na njihovu automatiku. Pošto nikada nisam hteo da je imam, nikada nisam ni uzeo automatski gramofon, mada je onaj 1019 koji je moj otac kupio bio takav ali je besprekorno radio. Moj CS 604 je samo polu-automatski, sam vraća ručicu sa kraja ploče na stalak i to je to - takođe nikada ni štucnuo, ne daj bože zabrljao nešto, ja ga redovno održavam koliko treba, a to je zaista lako i prilično brzo. Ne bih mu zamerio ni da tu funkciju uopšte ni nema, ali u ono doba, nisam imao izbora, ili taj ili ništa. Modeli 701/721 su već bili puna automatika sa duplu većom cenoma (za koju sam, istina, dobijao i Shure V15 III glavu).
  2. dvv

    Gramofonska tema

    Lično merenja smatram neophodnim kao jednim od nužnih koraka u procesu razvoja, uvek poželjno da pokaže eventualne greške ili ukaže na bolja rešenja. Ja im samo ne verujem apsolutno, jer mi se događalo da ponešto što ima divna merenja ali uprkos tome ne zvuči baš sjajno, ali i obrnuto, da nešto daje sasvim prosečne rezultate merenja ali uprkos tome zvuči jako dobro. A umeju da pokažu i neke vrlo neželjene efekte, kao recimo neočekivano veliki izlaz sa DAC-a na recimo 40 ili 50 kHz (što posle dovodi do pregorevanja visokotonca u zv. kutijama, desilo se ljudima, a bogami i meni). Sve ima svoju proceduru koju valja ispoštovati bez izuzetaka, od merenja glava ne boli, a bogami ni džep ako stvari krenu naopako.
  3. dvv

    Gramofonska tema

    Vlado, ja ću se prvi složiti da su standardi testiranja i merenja POTPUNO neodgovarajući za današmje uslove i tehnike i postignutih standarda. Uostalom, šta je tu čudno, poslednja ozbiljnija revizija IHF standarda je bila još davne 1981. godine, a nisu rešeni ni problemi još iz onog doba. Za definisanje izlazne snage, još uvek smo na nivou laboratorijskoih otpornika, kakva crna kompleksnija RLC opterećenja. Pominjanje RIAA korektora/pojačavača pozdravljam jer se potpuno slažem sa tobom da su i oni nužni delo lanca i to aktivni, pa stoga sasvim sigurno utiču na rezultirajući zvuk. To ja bar dobro znam, imam u kući takve ulaze u uređajima firmi Luxman (preamp), Philips (preamp), Marantz (preamp i integralac), Harman/Kardon (Preamp i itegralac), Sansui (integralac) tako da imam praktičnu priliku da i sam lepo čujem razlike. Veruj mi na reč da je svaki na neku svoju notu, čak ni ne liče zvučno jedan na drugoga sem što rade isti posao, ali električno? I to se sasvim lako čuje i sa Ortofon 2Blue, i sa F15Mk2 (druge nisam probao, ali sigurno bi opet bilo razlika). Oko prikaza spektralnog bruma - naravno, takvi kao ti i ja će tražiti da vide šta i kako se dešava, ali mislim da bi to samo unelo dodatnu pometnju u glave većine korisnika, jer jedno je imato rezultate, a sasvim drugo umeti protumačiti ih, Uzgred, koliko se sećam, jedino je Dual priložio merenja rezonanse ručice u opsegu 5...20 Hz, sa sve amplitudom, logično prilikom uvođenja ULM ručica, sa mehaničkim filterima za baš te opsege, imali su šta i da pokažu.
  4. dvv

    Gramofonska tema

    Uzgred budi rečeno, kada je moj otac kupio Dual-a 1019 1969. godine (direktno od firme), standardno su ga isporučivali sa Shure M75 zvučnicom. I to je stvarno bio dobar par u svakom pogledu, ograničen jedino cenom, jer to su ipak bid mid-Fi komponente. CS 604 mi je stigao opet sa fbrički montiranom glavom, neke Dual-ove pznake, ali sećam se da je u osnoi bila neki AT model. Onda sam ja intalirao Orotofon LM 20, koje je tada bila u (cenovnom) rangu mje današnje 2MBlue.
  5. dvv

    Gramofonska tema

    Ručica je, isto kao i glava sa iglom, elektro-mehanički deo, prema tome i ona ima sopstveni treking i otpor ka isto i po horizontalnoj, i po vertikalnoj ravni. Jednostavno pravilo je da usaglasiš te brojke za rčicu i glavu, jer onda znaš da u celini koristi kapacitete obe. Montirati glavu sa vertikalnom komplijansom od 40 um na ručicu sa recimo v. komplijansom od 20 um je dazaba staviti takvu glavu jer će je saseću ručica. Masa je nezavistan faktor, a kada je već sopomenu, Dual-ove ULM ručice imaju nominalnu masu do 4 gr, i mogućnost podešavanja za glave sa masom do 3 gr (fabrički, produžavanjem ose na kojoj se nalazi kontra teg). Na primer, moja 2MBlue glava po deklaraciji trekuje pri nominalnom pritisku nadole (1,8 gr ili 18 nM) 80 um pri 315 Hz, dok je latelarna komplijansa 20 um. Začudo, pri isti 18 nM trekingu, daje vrlo zdravih 5,5 mV pri 1 kHz i brzinom od 5 cm/sec.
  6. dvv

    Gramofonska tema

    Da, u pravu si, Doktore, mea culpa, izvinjavam se.
  7. dvv

    Gramofonska tema

    Koliko se ja sećam, Dual 505 je imao belt a ne idler. Oko zvuka - lično stojim na stanovištu da je glavna determinanta zvuka odnos glave i ručice. Ako čovek ima glavi sa malom kmplijansom, a gramofon sa ručicom koja ima veliku komplijansu, onda taj gramofon nikada neće pokazati šta maksimalno može. I mada često spominjem Ortofom glave, one svakako nisu jedine sa velikom komplijansom, nijs recimo ni Audio Technica glave daleko iz, ako uopšte. Sad, koja, to je već druga stvar. Ja imam tendenciju da potrošim na glavu bar oko polovine cene gramofona (one nominalne), pa se moji kometari odnose na glavu koju trenutno imam, a to je Ortofon 2MBlue (cena oko €180), mada priznajme da odlično radi i sa jeftinijim glavama, na primer AT 51. A što sasvim tačno primeti Miloš 1210, Ortofon OM-10 ne bih nikada koristio za procenu gramofona jer je to ipak budget model od koga je nerealno očekivati vrhunske rezultate.
  8. dvv

    Gramofonska tema

    Za druge ne znam, ali za Duala znam, jer je moj stari 1019 sa idlerom zamenio CS 604 sa direktnim pogonom. Mogu ti reći da novi ni za dlaku ne zaostaje za starim, mada valja imati na umu da je novi doneo i potpuno novu thenologiju ručica sa lokalnim dvostrukim dampingom (prva verzija ULM rećucie). Na tome su protirale pre svega Ortofon glave, novi je tu pojeo starog, dok je na glavama drugih proizvođača razlika bila mnogo manja, ponekada i nikakva. U vezi sa modelom CS 604 postoji jedna mala priča. Nikada Dual nije tako kratko držao bilo koji model kao njega, jedva nekih 8-10 meseci. Naime, sa njim im se desio najgori košmar svih proizvođača tehničke robe uopšte, a to je da im manji model (tada koštao oko DM 500 sa poštarinom) prema testovima nemačke štampe radi maltene isto kao i njihov najskuplji model (701 i 721, ali po manjoj ceni, oni koštali par maraka ispod 1.000 (cene iz 1977. godine). I red porudžbina manjeg modela nakvasa na dva meseca čekanja, a red porudžbina za one skuplje se skrati na par dana u najgorem slučaju. Moj je stigao negde sredinom septembra, a početkom oktobra Dual prestade da prima porudžbine za njega i najavi zamenu, model CS 606. I nastade mir, sve se vrati na normalu. Imao sam sreće, uhvatio sam ga jedva mesec dana pred zamenu. Kasnije sam probao model 606 i tek onda shvatio koliko sam sreće imao, koji nije bio loš, ali nije ni bio ono što je moj, uprkos noiminalnoj sličnosti. Zato ga se i držim kao pijan plota.
  9. dvv

    Gramofonska tema

    Vlado, razumem tvoje lične stavove i poštujem ih, ali mislim da tu ima i pdosta ličnog ubeđenja koje uopšte ne mora da bude takvo. Kod DC motora, hoćeš-nećeš moraš da AC prebaciš u DC, pa uz mali dodatak banalne elektronije možeš i da elektronski stabilizuješ napajanje, što treba da rezultira u potpunoj nevezanosti za eventualno šetanje napona kod AC motora (izražen problem kod mene u stanu, na primer), o eventualmoj hercaži AC napona da i ne pričam (to je objektivno dosta retko, iako postoji). Sama kontrola motora ne mora biti skupa i komplikovana, ona to posatje sa kvarcnom kontolom, koja na kraju uvek ispadne komplikovana, samo zato da se dobije odstupaje od nominalne brzine manje od 0,001% na recimo 10 sati rada, A uopšte ne mora tako, na primer moj Dual CS 604 kontroliše jedno obično NE 555 kolo, sa maksimalno 10 pasivnih komponenti oko njega, za peciznost od 0,01% na 10 časova rada. Ali zato kontrolna elektronika sa kvarcom kao rezervni deo košta nekih € 225 na višim modelima (701,721, itd) dok moja pločica košta € 26. Motor je Dual EDS-500, koji se proizvodi i dan-danas (kao EDS-A). Uzgred, kod nas vlada pomama za modele gramofona sa prenosom preko kaiša. Koliko znam, taj sistem pogona je lansirao Philips još krajem 50-ih godina prošlog veka, ako ekonomsko rešenje koje se pokazalo boljim (kažu oni) od pgona preko gumenog točka (idler). Kod nas postoji verovanje da su oni tiši od direktnof pgona, što je apsolutno netačno, izvolite proverite specifikacije kod bilo kog proizvođaća, direktan pogon je mehanički jednostavniji i obično daje najmanje 2-3 dB niži šum (DIN A) jer umesto osovine motora i posebne osovine tanjira kod DD su te dve stvari zajedničke, pa efektivno ima jednu osovinu manje.
  10. dvv

    Gramofonska tema

    Aco, zašto baš AC motor? Šta fali DC motoru?
  11. dvv

    Gramofonska tema

    Vlado, ne bih da ikoga pljuem iz bilo kog pojrfinačnog razloga, ali se slažem sa tobom u vezi ugljenih vlakana. Niko to nije gurao kao Pro-ject, iako su i drugi imali pokušaja tu i tamol, kao veliki Sony, itd. Lično sam se zadržao na aliminijumu na mom Dual-u jer sam smatrao da je bitnije da ručica ima što bolju komplijansu i horizontalno i vertikalno, kao i što manju rezonansu, po mogućnosti u idealnom opsegu 8...11 Hz, sa što manjim i bolje kontrolisanom amplitudom. I naravno da ukupna masa bude što manja, manja masa prirodno ima i manju inerciju. I sve to sam dobio na mom modelu CV 604, od ULM (Ultra Low Mass) ručice, tada ganc novog elementa u Dual-ovomj ponudi u saradnji sa Ortofon-om, pa redom do dvostrukog mehaničkog filetra protiv rezoniranja na ručici (amplituda skrrmnih 6 dB na idealnih 9 Hz). Ručica je od klasičnog aluminijuma, sa gimbal vešanjem u 4 tačke, za njih tada klasično rešenje koga se vidim drže do današnjih dana.
  12. dvv

    Gramofonska tema

    Ne kažem da je svejedno od čega je napravljne kutija gramofona, i kolika joj je masa, ali tvrdim da je dominantan faktor kvaieta ipak ručica i njena veza (elektro-mehanička) sa glavom i iglom. Sećam se početka 70-ih kada je neko pitao Edgara Villichur-a, tvorca Acoustic Research firme i autora patenta acoustic suspension-a, da li bi mogao da napravi drugi gramofon, dulo skuplji od AR gramofona iz tog doba, na šta je on odgovorio da bi naravno mogao, ali da ne zna čemu to jer ne veruje da bi taj skuplji bitno bolje svirao od onog jeftinijeg. mada bi mnogo luksuznije izgledao.
  13. Ovde bih spomenuo dva faktora, koje smatram bitnim. Prvo, svi (bez izuzetaka) se nakon izvesnog vremena prilagodimo zvučnim kutijama koje imamo, bez obzira na to kakve su. Ja sam se, na primer, navikao na ultralinearan odziv od 40...18.000 Hz +/- 1.5 dB, što je tolerancija studijskih magnetofona (analognih), sa odstupanjima L-D i D-L od maksimalno 0,5 dB, jer su mi kutije umerene na osnovu kapaciteta lagera tadašnjeg uvoznika drajvera, pa čim se taj balans naruši, meni će to sigurno zasmetati. Imao sam situacije kada su mi drugari zamerali izvestan nedostatk živahnosti u opsegu od oko 3...10 kHz, što me nije uzbudilo jer znam šta oni već godinama slušaju kod kuće, nemačke kutije koje su po meni u istom opsegu obojene uzdignućem od oko 3 ili 4 dB. Kolega Prophet-e, iskreno sumnjam u objektivnosti merenja koju si prikazao, jer ja nisam u životu čuo OB kutiju koja je bila toliko linearna. Voleo bih da vidim sadašnje stanje u rasponu 40...18.000 Hz u tvojoj sobi. Drugo, osnovna logika OB pristupa jeste da se eliminiše zvuk same kutije, što naravno jeste i te kako važan faktor. Međutim, potsetio bih da se neutralnost same kutije može postići na mnogo načina, a najčešće dobrim podbočivanjem od strane do strane i od prednje do zadnje strane kutije. Čisto primera radi, pogledajte merenja za B&W 801 kutije, stranice mirne i tihe kao smrt, a naravno, cena toga je beslovesna težina samih kutija. Ili pogledajte i još bolje poslušajte stare AR modele, na primer AR 11: znali su ljudi to da rade još onda, a danas jednostavno neće više da se trude ako cena nije astronomska. Ključna je krutost i masa prednje strane, jer ona nosisve drajvere, kod mene je ona 56 mm, a bočne stranice po 26 mm. Ukupna neto masa svake kutije je malo više od 28 kg. Hajde sada, objasnike mi kako to nije tačno, i recite zašto, baš me zanima. Utoliko pre što se i klasične kutije mogu napakovati da budu i linearne kao ni jedne druge, i relativno efikasne, dakle od 92 dB/2,83V/1 m pa nagore (primer: JBL 4312 monitor je deklarisan na 95 dB/2,83V/1 m, sa basom od 12" i opsegom od 50...20.000 Hz +/- 3 dB).
  14. Tačno tako, kolega Stradi. Ovde se razbacujemo sa 15" basevima kao da su salata - aman zaman, pa razmislite samo koliko veliki bi trebali da budu kabineti za 4 komada takvih drajvera. U OB verziji, prednja strana bi trebala da bude bar 2,5 metara da bi se postigla nekakva dubina, pa plus sranice sa strane, ispada da čoveku treba dobar deo površine one sobe samo da smesti takve gigante. Čak i tako, opet će mu trebati MNOGO više od 2x15W, to mu je dovoljno za visokotonce i ono malo žice do njih. Da i ne spominjem nove probleme, čak i ako su to elektronske skretnice, najbenigji oblik skretnica. Ko će to da potpiše? I još uvek ni slovca o ceni ove ili one varijatne, baš me zanima ona mega verzija sa 4 basa od po 38 cm. Obavezno uzeti u obzir i cenu rada, jer imam utisak da zainteresovani nije samograditelj, bar ne na tom nivou. Njazad, mislim da bi bilo pametno tog čoveka odvesti da čuje par takvih sistema kako bi moga da konkretno navede koji od njih mu se najviše dopada i sa kakvim izmenama, a to će nas dosta jasno uputiti i na cenu koju može da očekuje. Ovo je bitno za bilo kakve kutije, a posebno za OB kutije, koje su notorno nelinearne na oba ekstrema, pa će stoga imati i dosta različ zvuk od modela do modela.
  15. A to je, ako smem da pitam, sledeći sistem?
  16. Ima li neko od hrabrih komentatora i predlagača išta slično kod sebe? Ne mogu da se otrgnem utisku da se mnogo savetuje prema katalozima. a složiti sve to u neki koherentan sistem je već sasvim druga stvar. NIKO ne spomenu koliko bi makar uopšteno koštao takav sistem? Da ne ispadne da kada se dođe do stvarne cene cela priča propadne jer košta višestruko više od mogućnosti korisnika. Iako se u načelu slažem sa Zenovim redosledom planiranja, ipak bih dodao da se na početku odredi budžet, da se kasnije ne bi besciljno lutalo. 70 kv.m. mije ni malo šala i komika. a ko je bio na prezentaciji Borisovih malih kutija se mogao i sam lepo uvertit kako i DIY pojačavač (Elektro Mid Power) sasvim lepo može da izađe na kraj sa dobro projektovanim kutijama prilično glasno, mada ne i zaglušujuće. Setite se šta je bilo kada je Boris naveo cenu, čas posla se rasturi tim.
  17. Pa i svaka skretnica je mešano meso, ima svojih neizbežnih mana, ali može imati i velikih prednosti, kao što su korekcija impedansnog modula (poravnjanje, smanjenje odstupanja). smanjenje faznih pomera uz zadržavanje reznog dela i uz relativno mali gubitak snage. Primer - moje kutije, na bazi Audax drajvera. Nominalna impedansa 8 Oma, minimalna impedansa 6,5 Oma, najgori fazni pomer -25 stepeni, efikasnost 92 dB/2.83V/1 m. Čisto probe radi, zakačio sam moj pojačavač za slušalice na njih (nomialno 1,5W/2W u piku) i to je sasvim lepo moglo da radi, iako se na momente jasno čula kompresija, izazvana napajanjem od +/- 15V. I obrnuto, kada se hoće jasna i veoma glasna muzika, pikovi u kutije iznose oko 70 W, a prozorska stakla rade u ritmu tam-tama. Redovna dnevna upotreba koristi pojačavač snage Harman/Kardon PA2400, sa nominalnom snagom od 200W/8 Oma, dakle sa leeeeeepom rezervom preko najgoreg slučaja. Efikasnost jeste dobra stvar, ali ne treba ni tu preterivati, a inače se slažem sa komentarima BokiTokiVoki-ja, odnosno Borisa.
  18. Sramota? Zašto, pobogu? Zar ti stvarno misliš da smo svi mi odmah počeli od savršenstva? Ja sam sboju prvu kutiju hladno ofarbao u crno da bi kako-tako na nešto ličila Ko neće da se petlja u posao koji ne poznaje i za koji možda ni nema alata, lepo će se obratiti našem kolegi Leonardu, on je tata mata za kutije i uopšte rad sa metalom, ali on ima CNC mašinu, oko sokolovo i tonu iskustva. Zato sam od 2004. godine naovamo u potpunosti prešao kod njega za takve stvari i nikada se nisam osvrnuo unazad.
  19. dvv

    Tandberg TR 3030

    Ako ćemo na pravdi Boga, trebalo bi zameniti SVE kondenzatore, makar one elektrolitske. Sa druge strane, ne znam da li sam ukupno tri puta u životu video tako propisno osvežene kndove, em ih ima mnogo, em u celini koštaju ako se tera mak na konac. Posebno su tu na udaru risiveri, koji su posebno bogati vrlo različitim kondenzatorima i neretko baš traže kvalitetne kondove na UKT delu.
  20. dvv

    Tandberg TR 3030

    Ja ih videh u ponudi Buerklin-a. Što se cene tiče, bili su nešto malo skuplji od recimo Fisher & Tausche, ali ništa drastično, euro-dva, tako nekako. Istina, od pre nekih godinu dana. Kada bih bio siguran da stvarno dobijam Chemicon, ne bih se ni ja dvoumuio, ali problem je što sve to dolazi iz Kine, sam Bog (ako i On) zna šta je to u stvari. Zlu ne trebalo, valja proveriti lager i kod DIY Majstora iz Kruševca, ume i on ponekada prijatano da iznenadi.
  21. dvv

    Tandberg TR 3030

    Pa oavj mali Tandberg iznutra uopšte ne izgleda loše. Sada samo da nabaviš Siemens SIKOREL elektrolite od 10.000 uF/40V, i bog da te poživi, ako ima boljih elektrolita od SIKOREL serije, ja ne znam za njih.
  22. dvv

    Tandberg TR 3030

    Samo još da objasniš, Vlado, tačno kako da se izabere skretnica koja nije nezgodne naravi. Posebno ako čovek već ima šta ima od zvučnika, a ne bi da menja.
  23. dvv

    Tandberg TR 3030

    Teorijski bi moglo, ali u praksi se malo šta dobija, a muka je velika. Moj savet ti je da na to zaboraviš, ti ranzistori su originalno nemačko ludilo. Do sada sa u životu čuo jedno jednio pojačalo na tom osnovu koje je radilo onako solidno, a to je bio veći model starog Koertinga od 100W/4 Oma (mislim da je model bio 103).
  24. dvv

    Tandberg TR 3030

    Iako sam poštovalac firme Tandberg, i dalje tvrdim da je većina njihovih risivera dosta "tanka" na zvuku, pre svega zbog skromnih elektrolitskih kondenzatora. Praksa je to i potvrdila na par primeraka sa zamenjenim elektrolitima, sa 4.700 uF su porignuti na 10.000 uF, i to je bila jasna i očigledna promena nabolje. A to su bili njihovi top modeli, 2075 i nasledmik. A ovaj je tek pa tanak na tom terenu, napaja oba kanala sa dva elektrolita od po 4.700 uF. Po mome iskustvu, upotreba Darlington tranzistora na izlazu iz BD serije najčešće dovodi do malo iskrivljenog zvuka na bas registrima, u smislu tendencije da zvuk dambara bez prave dubine i kntrole basova. Dakle, ako ti se dopadne, baci se u trošak za najveće i najkvalitetnije elektrolite koji se mogu ugurati unutra, ne zbog onih par vati izlaznog napona koje ćeš dobiti već zbog čistote i bistrine zvuka.
  25. Valjda treba taj Maserati Quatroporte sa 460 KS da ponese toliku pobožnost, masa je to brate.
  • Trenutno na sajtu   4 članova, 1 Skrivenih, 22 Gosta (Pogledaj celu listu)

  • Forumska statistika

    8.9k
    Ukupan broj tema
    433k
    Ukupan broj objava
  • Statistika članovȃ

    2855
    Svi članovi
    3371
    Najviše na sajtu
    Tech101
    Najnoviji član
    Tech101
    se pridružio
×
×
  • Kreiraj novo...