Jump to content

vladd

Član
  • Broj sadržaja

    13365
  • Na DiyAudio.rs od

  • Poslednja poseta

  • Broj dana (pobeda)

    79

Sve objavljeno od vladd

  1. A sta to ne kosta, otkrij nam tajnu pa da se svi usrecimo?
  2. Jeste, nema srece po pitanju preprodaje, ali ima zadovoljstva. Sa druge strane, diy podigne nivo svesti o komponentama, slozenosti izrade, kolicini zezanja i trosenja vremena, pa je za neke kupovne stvari lakse dati vece pare, kada se zna da zaista vrede. I to je nekakav disevni mir. A pare su druga filozofija, stvar trenutka, pitanje kolicine zadovoljstva za kolicinu novca i majka svih hobi problema- kolicina zelja za raspoloziv novac.
  3. Ovo sto je napisao Zoran je jedna od sigurnih staza kojom treba ici. I stici dosta daleko..ne do kraja, ali daleko E sad, velika su raskrsca, jednog trenutka se treba osloniti na sebe, ukus i sluh. Moj recimo ukus je da zvucnik ne treba da bude nelinearan, sto odmah izbacuje kolorisane varijante jedinica. Plus licna nemogucnost da se dobro cuje preko 12-13KHz. Ili hifi ili hiend Interferencija se ne desava samo sa istim, gde se vrlo "cisto" i jednostavno oduzimaju ili sabiraju u nekoj meri, vec se desava i sa svim ostalim frekvencijam, i pri slusanju prilicno jednostavnog tona zice gitare se mogu razluciti poremecene koloracije. Boja tona zice gitare(i bilo kog tona bilo kog instrumenta) ima jasnu matematicku korelaciju u harmonicima, ako dodje do interakcije jednog harmonika sa nekim drugim izvorom, boja se menja. Ako dva drajvera emituju istu frekvenciju, sa istom fazom, onda se ponasaju kao jedan izvor, ali sa jacim pritiskom, ali ako im se faze razlikuju, e onda periodicno nastaje cirkus.. Zanimljivo za pogledati: http://www.physicsclassroom.com/class/sound/Lesson-3/Interference-and-Beats P.S. Jos interesantniji i jasniji sajt sa primerom interferencije i kako dve "visoke" frekvencije, sa razlikom "sidju" jako nisko http://www.indiana.edu/~emusic/acoustics/phase.htm
  4. Zato je tu diy, mene prosto sramota kada Woland kupi parce obradjenog mesinga.. To je sad kao dodatak na postojecu srecu.
  5. Menja ga na nacin svojstven koherentnim talasima. Zato je i cela igra. Veci kond sece nize(ali daleko od 2kHz), ali vise pomera fazu signala. Kako se smanjuje kond, rezenje se frekventno podize, ali se faza smanjuje. Ne moze samo frekventno da se utice, ali moze da se stekne utisak frekventne zavisnosti. Mozda bi trebalo razvuci neke panele ili kanape za ves okolo, i postaviti cebad oko zvucnika da se umanji uicaj prostora. Pa onda napipati zvuk, pa onda probati zahvat na prostoru. Delovi "jednacine" su karakteristika uvceta, osetljivost, frekventna karakteristika i vreme detekcije, refleksija prostora, sajedne, a sa druge strane faze signala, sami zvucnici sa svojim harmonicima, usmerenoscu i pritiskom... Boja tona se formira jako visoko, ali je interferencija moguca bilo gde, a najgore je u opsegu 1-3k, gde je slusni aparat najosetljiviji. A nesto vise se gube nijanse tona, sto je i primeceno u nacinu zvucanja zice.
  6. Meni nije sporno da nesto kosta ovoliko ili onoliko, ono sto mi je sporno je kojekakvo uvaljivanje, ili marze od 100%. Nekada strucna i besna polu ili komplet manufaktura treba da kosta, ugradjen trud i znanje. Tehnologija je uznapredovala, ali recimo novotehnolosko ostrenje vrha igle zahteva nekoliko sati rada na akceleratoru brzih cestica preko 500eV, a to kosta papreno. I vrlo je problematicno da li mogu da se postave dva ili vise vrhica u jednoj seansi. Ono sto je sporno, da se u tu paprenu cenu uvaljuju "osmirglani" vrhovi, naduvani nekim proizvedenim hajpom i navodnim pricama po raznim forumima moguce i botova doticnih brendova. Znaci, projektovanje, diajn, trud i mikrodetalji, posto je mikrotehnika, definisu kvalitet koji kosta, a ne blebetanja ili baljezgarije po namenskim casopisima. Koji su od lupetanja zasticeni cinjenicom da mogu da proglase svaki detalj enormno bitnim za "zvuk" sto ni jedan korisnik ne moze da proveri u identicnim uslovima, sto zbog opreme, sto zbog prostora, sto zbog kvaliteta recimo snabdevanja mreznog napona, sto zbog aerozagadjenja rfi... Tako da su sve price otvorene, a visoka cena ne garantuje odsustvo prevare...
  7. To sto se kablovi upredaju je samo manje zlo, ali prisutno. RFI ima jednu gadnu osobino da pravi interferenciju izmadju raznih izvora smetnji, koja se poprilicno random pojavljuje kao energetski pik, i to sa proizvoljno niskom frekvencijom. Relativno proizvoljnom, ali zalazi i u slusne opsege. Upredanje kalblova racuna na formiranje polja u fazno pomerenog u drugom kablu, tako da dolazi do znacajnog potiranja "crosstalka" kroz signal. Sto se i desava u velikoj meri ali samo ako je smetnja relativno homogena i usamljena. Ako se pojavi vise izvora razlicitih smetnji, problem je znacajan kompleksan i neresiv uvrtanjem kablova.. Finalno sildovanje kontrolnih vodova je neophodno, i izbegavanje snaznih i bliskih izvora smetnji. Ovo napominjem zato sto ljudi masovno misle da su sve probleme resili uvrtanjem kablova, pa da ne bi bilo razocaranja.. Na zalost cistunaca ili tehnolosku srecu, okruzeni smo rf zagadjenjem kao nikada u istoriji..sa tendencijom pogorsanja..
  8. Sad samo obratiti paznju na "polaritet" pri ugradnji..
  9. vladd

    Kondenzatori

    Ako su solidne energije, mora da se vidi razlika. Motor kond trajno moze da propusta nekoliko ampera, sto je za elektrolit problem, pride grejanje utice na starenje elektrolita. Tosto nije u liniji signala samo smanjuje mogucnost cujnosti, ali je razlika merljiva.
  10. Kaze se "Kuj te tero na Moravu, kada ne znas beterflaj"
  11. I da i ne. Mislim postoji neko ushicenje kod audiofila sa jedne strane, a i trziste je u specificnom corsokaku decenijama, pa odgovara na svaki mig. Sa druge strane, pojavio se mnogo siri spektar materijala za jezgra, nekako je proizvodnja fleksibilnija, a tehnologija daleko dogurala. Pa su moguce i ozbiljno dobre sprave. Inace je ideja stara koliko i riaa, samo sto su kondovi pre nekoliko decenija bili bolje resenje od losih jezgara. I naravno proizvodno jeftinije, profitno povoljnije. Slicno ko sada za diy, lakse je napraviti odlicnu zavojnicu nego odlican kond. Ali diy mislim da slabo moze da parira nekom hasimoto razvoju, ili epcosu, mogucnostima da se mesaju i muckaju jezgra, ograniceni smo na ono sto se moze kupiti i sastaviti. A od koncepcije se tesko moze pobeci nekim ingenioznim zahvatom..riaa je riaa, vako ili onako, ostaje se u propisanom ogradjenom dvoristu.
  12. Mjok, podrzavam Wolanda u zeljama za istrazivanjem i novotarijama, ali pokusavam da mu nataksam probleme koji se pojavljuju u tim zeljama i koje treba raspetljati, na koji god nacin, samo da ne laze sebe. I da ne mora da uci transfer funkciju u s domenu....mada, sto da ne... Da to sveukupno ima nekog smisla.
  13. Sa kalemom je za nijansu laksa prica nego za trafo, a sto se tice diy, znacajno laksa od kondenzatora. Lakse je naci dobru zicu, dobro jezgro i smotati kalem, mnogo je teze naci dobre folije, dobar dielktrik, ili folije sa naparenim slojem za pravljenje kondova. Cak je teze napraviti kond bolji od konfekcijskih. Kod kondova imamo polarizovani dipol, u jezgru histerezis..pa sve vuce na potrebu odabira po ukusu. Kod feritnih jezgara treba odabrati oblik i materijal, s tim sto je materijal, sastav ferita znacajniji od oblika. Bar sto se namenskih trafoa tice. Odabrati dobru zicu, domaca je na srecu jos uvek kvalitetna(valjda je skupa tehnologija za uvodjenje fusa i smanjenje procenta bakra), definisati oblik motanja, ispitati zavojnicu, i praviti po volji. Oblik kalema, raspored slojeva(svakako je za kalem bolje da je blizi jezgru), izolacije, moze da varira ucesce parazitne kapacitivnosti, koja je nekada zeljena(neki gitaristi vole namotane magnete prilicno neurednim motanjem, npr, mada mi je nejasno sta tu ima toliko da se voli kada se signal naknadno prezvace i izoblici, gotovo nikada nije bazicni ton), a nekada ne, mada je dobro drzati je na uzdama i dozirati po meri ukusa... Konkretan materijal jezgra nisam razmatrao koji bi bio za preporuku, jezgra su drugih namena, kojoj osobini dodeliti vaznost, strukturi, gustini, dodatim primesama, a na trzistu i po netu se ne sire velike price o tome..mozda je i potpuno nebitno, posto su samo kalemovi u pitanju a ne trafoi.. E sad, u kojoj zoni ugraditi "semi mistiku" da se postignu rajski zvuci..pitanje je sad.. Svakako sam za "novu krstenu riaa", ali mislim da je sumica malo gusta a problematika nedovoljno sazvakana za laki i brzi diy..
  14. Bas su nekako usaglasili stavove da je 100 evra po spulni. Mada, ko nece da se zeza, a voli da prati modu, dobije za 400 evrica komlet, "kljuc u ruke" filter. Mada ne znam(a i sta tu ima ko da zna ) zasto je motano na VN spulni sa komorama, valjda yebitacnije izgleda..
  15. vladd

    Stari VS Novi DAC-ovi

    Da li je to mastanje iz napora da se spusti magina cene? Lepo rece Zflazar Jednostavno je nemoguce smisliti savrsene uslove da se kvalitetno ili upotrebljivo uporede dve realne sprave. Pitanje je samo cene, i oko toga se sve vrti, platiti pristojno komponente i to sve utegnuti u jednu solidnu spravu. A onda tek krece kopanje po materijalima. Tesko je samolozenjem doci do jeftine a dobre sprave, a jeftino a dobro se jako tesko pojavljuje na trzistu. Zar DIY nije dovoljna usteda? Ne mislim toliko na apsolutnu utrosenu kolicinu novca, vec na odnos cena-dobijeno..
  16. vladd

    Lepota dizajna

    Slazem se sa zek-om, daj 335, a ostalo, prijatelju, mora ponekad nekad i neuspeh...:)
  17. @Alex Mlogo ubavo deluje sa tom vintage notom.
  18. vladd

    APEX AX-11

    Kao prvo, nema nikakve potrebe da smo na "vi"..ako nisam pogresno razumeo.:) Nisu sve bile pogresne, i nisu lose zvucale, samo drugacije. One prve, kada smo kopirali stranice audiofila, i ispunjavali svaki detalj, su bile najbolje. Bilo je par revizija stampi, ali je najveci problem kako smiiti pojacalo koje moze da reprodukuje i pojacava frekvencije blizu megaherca. Imale se tada i motoroline snazne diode, mocni trafoi i motorolini tranzistori, ali jednostavno svaki kompromis koji je neki diyer uradio, odrazio se nazvuk. Vise je tu poenta bila, da se svaki detalj odradi maksimalno, pa tek onda se moze analizirati da li je zvuk ovakav ili onakav.. Svaka dobra komponenta moze i treba da doprinese, a topologije nose svoje limite i osobine..
  19. vladd

    APEX AX-11

    Postoji tu siri spektar problema. Ja sam se naslusao Hiraga i skoro svaka razlicito zvuci. Upravo najvise u relaciji toplije ostrije. A retko sam vidjao da je radjena po originalnom lejautu sa dvostranom stampom, svaka je imala drugaciji trafo, ozicenje, hladnjake.. A to sve utice na rad pojacala, ne samo klasa rada tranzistora. A i oko tranzistora moze da se povede debata, i njihovim ponasanjima na odredjenoj temperaturi i struji.. Tako da odabir klase ili topologije postaje pocetni set faktora moguceg rada pojacavaca...nikakva garancija savrsenstva.
  20. Frekvencija jeste stabilna, kao nikad(znacajno bolje nego kada su doticni gramofoni postajali legende), i neophodna je zbog velikih kupoprodajnih interakcijasa okolinom. Ali napon moze da varira, suske i vaske mogu da budu lokalnog tipa, prozivedene u blizoj okolini . Sa ovakvim kontrolerom se izbegne varijacija napona, u ogromnoj meri, 2206 prilicnostabilno drzi nize frekencije, mozda ne kao elektrodistribucija, ali dovoljno dobro, komponente, RC narocito treba da su stabilne, ili bar kontrolisano nestabilne, sve lepo podeseno i jedan parametar sveukupnog rada se u velikoj meri drzi pod kontrolom.
  21. vladd

    APEX AX-11

    I nije nuzno da postoji zasrafljen, kada postoji sve parcijalno. Ali je i pitanje da li neke konstrukcije mogu da budu zasticene. Svojevremeno se nije mogao dobiti patent za SMPS napajanja. Ono sto meni pravi sitni animozitet je, kada vec prave dizajnirane kutije, trose table i ploce aluminijuma za neke efekte, zasto ne dorade dizajn do kraja, pa da otvori za hladjenje budu mastovitiji, rebra na hladnjaku malo estetski doradjena..i jos poneka konstruktivna sitnica.. Ne pricamo o diy skalameriji koja se radi sa minimumom sredstava, pa je dobra i kutija iz furde, vec se radi o proizvodu ili kopiji uredjaja koji kosta znacajnu svotu. i pride aplicira da ima zestok dizajn. Da je slucaj kao pre par decenija, muzicke linije, stubovi, rek montaza, pa da se obrati paznja samo na prednju plocu, a ostatak se i ne vidi, sada je situacija kod vecine setapa, da su vidljive cetiri stanice od sest, i cesto pojacavaci zauzimaju centralno mesto izmedju zvucnika..
  22. Bitumen je dobar damper za zvonjavu ploca. E sad, lampioni su problem, kuvaju, pa je bitumen vise za digitaliju
  23. Problem je sto su ti skalami iz ere 220v, a sada je 230, uz sarolika variranja. Prakticno je regulator must have.. BTW, i regulator dc motora moze da se zakomplikuje..
  • Trenutno na sajtu   1 član, 2 Skrivenih, 11 Gosta (Pogledaj celu listu)

  • Forumska statistika

    8.9k
    Ukupan broj tema
    434.5k
    Ukupan broj objava
  • Statistika članovȃ

    2862
    Svi članovi
    3371
    Najviše na sajtu
    Bingo
    Najnoviji član
    Bingo
    se pridružio
×
×
  • Kreiraj novo...