Poučen gorkim iskustvima iz prošlosti, vezano za Elektor šeme: Naprave oni sve i probaju, ali za smrtnike u okolini balkanskog poluostrva, pola delova uglavnom bude kao da je pravljeno od unobtaniuma... Drugo, naprave jedan primerak, poigraju se na inžinjerskom nivou, izmere i kažu, eto, mi napravili... Neko to nabavi delove, odradi posao oko inžinjeringa, naprave pcb, sklope i dobiju honorar za to (uključujući i pisanje članka za časopis, naravno), ali tu sva priča prestaje - a common knowledge, što bi se reklo, sveopšte poznato stajalište ekipe iz Elektora: Ako uređaj merno pokazuje da je vrhunski, onda mora da bude i zvučno vrhunski. Međutim, rezultati instrumentacijskih i laboratorijskih merenja su striktno objektivni, ne mere/slušaju uređaje u koegzistenciji sa ostatkom opreme, prostorije... Dakle, striktno su objektivni. Sećam se kada je objavljena šema Anzai preamp modifikacije u Elektoru, krv sam propišao, a nisam ni onda uspeo da dođem do specijalnog visokonaponskog stabilizatora koji su koristili u ispravljaču... I imao sam još nekoliko takvih momenata sa šemama iz Elektora... To uglavnom bude "zadatak" za jednog inžinjera, on se time bavi određeno vreme, ali nema kolektivnog doprinosa, pa zavisi ko je radio konstrukciju, takva bude. Rezultat matematičkih proračuna, puno suve teorije, bez mnogo sentimenta prema alternativnim mogućnostima koje se pružaju... Ja da sam samo terao po svome apropo dizajna tricikala, odavno bih se već morao baviti nečim drugim. Pošto tricikle dizajniram da bi klijenti bili zadovoljni (a samim tim zadovoljstvo postaje obostrano), uvek, od prvog dana slušam feedback od mušterija. E, to kod Elektor šema ne postoji. Tako kako neko smisli, tako ga sklope i to je to, bez obzira da li bi moglo i bolje, jednostavnije, kvlitetnije, jeftinije... Dakle jeste dobro, ali ne znači da ne može bolje...