Jump to content

Šta biste vi ...


dvv

Preporučeni Komentari

Razmišljam se da razvijem jedan stvarno extra pojačavač snage, onako za sebe, a mođda i za naknadnu prodaju, ko zna.Mora da ispuni dva ključna zahteva:1. Ukupni NFB faktor ne sme biti veći od 20 dB, što podrazumeva odziv pri punoj snazi bez globalnog NFB od najmanje 30 kHz, i2. Mora da bude pravi naponski izvor, dakle 28.3Vrms u 8/6/4 Oma, odnosno 100/133/200W, pri čemu mora da bude potpuno stabilan i u 2 Oma paralelno sa 1 uF, ali tu već može da ima i nešto manji izlazni napon, recimo ne manje od 26Vrms (338W/2 Oma).Zanima me šta biste vi upotrebili, koju topologiju, kakav izlazni stepen, kakve i koliko elektrolita, kakve trafoe, ispravljače, itd. Sve ideje su dobrodošle. Cena nije faktor, radim za sebe, a i ako se bude prodavao, neka košta šta košta, samo da radi kao bonbonica. U obzir dolazi sve sem cevi na izlazu, ali može biti hibrid, sa recimo cevkom na ulazu. Jedina topologija koja ne dolazi u obzir je neka koja na ulazu ima neki op amp.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

  • Odgovora 96
  • Kreirano pre
  • Zadnji odgovor pre

Aktivni članovi u ovoj temi

Aktivni članovi u ovoj temi

Postovane slike

Šteta što nemam pametan odgovor. Mogu samo da nagađam da recimo Krell KSA100 ispunjava bar jedan deo kriterijuma (bar po pitanju izlazne snage i odsustva OP-a na ulazu), Aleph 5 je SE sa 60W/8E pa nije u okvirima opisanog, Cirklotron hibrid koji radim je takođe nema adekvatnu izlaznu snagu (bar ne u konfiguraciji u kojoj ga ja sklapam) a modifikovani Quad (Quad Gastronomique tema) ima cevni deo koji zaobilazi OP bar što se tiče audio signala, ali nisam siguran da sa 500VA trafoom i 4x25.000uF može da izda 200W/2E. Za nisku impedansu nije problem, sporna je snaga pri takvoj impedansi... Nije mu ni 1 ohm problem pošto moji elektrostatici baš imaju gadnu impedantnu karakteristiku, možda ne u najnižem delu fr.spektra, ali već oko 10KHz definitivno... Za ostala pojačala ne smem ništa da tvrdim koliko mogu da se uklope u predložene okvire...

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

- Bipolarac na izlazu, trostruki darlington spoj, AB klasa, bias oko 80-100mA po tranzistoru, dosta izlaznih- veci napon izlaza nego drajverskog dela,- elektroliti na plocici sa tranzistorima, po dva greca i odvojeni namotaji za svaki kanal tako da se mase spajaju na plocici sa tranzistorima, veliki kapaciteti iza greca pa zavojnica prema elektrolitima na plocici,- drajverski deo stabilisano napajanje sa serijskim regulatorom,- bez releja na izlazu pre neki oblik zastite koji bi baze izlaza drzao na masi dok se ne ujednaci ulaz sa tim naponom.- odvojeni trafoi za svaki kanal i za drajverski deo, trafo za drajvere preko ulaznog filtera, trafoi uz prednju plocu sa oklopljenim kablom do njih i bez euro uticnice- selektor ulaza na zadnjoj ploci sa konektorima (ako se radi integralac), pot takodje

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Razmišljam se da razvijem jedan stvarno extra pojačavač snage, onako za sebe, a mođda i za naknadnu prodaju, ko zna.Mora da ispuni dva ključna zahteva:1. Ukupni NFB faktor ne sme biti veći od 20 dB, što podrazumeva odziv pri punoj snazi bez globalnog NFB od najmanje 30 kHz, i2. Mora da bude pravi naponski izvor, dakle 28.3Vrms u 8/6/4 Oma, odnosno 100/133/200W, pri čemu mora da bude potpuno stabilan i u 2 Oma paralelno sa 1 uF, ali tu već može da ima i nešto manji izlazni napon, recimo ne manje od 26Vrms (338W/2 Oma).Zanima me šta biste vi upotrebili, koju topologiju, kakav izlazni stepen, kakve i koliko elektrolita, kakve trafoe, ispravljače, itd. Sve ideje su dobrodošle. Cena nije faktor, radim za sebe, a i ako se bude prodavao, neka košta šta košta, samo da radi kao bonbonica. U obzir dolazi sve sem cevi na izlazu, ali može biti hibrid, sa recimo cevkom na ulazu. Jedina topologija koja ne dolazi u obzir je neka koja na ulazu ima neki op amp.

Ja vec radim na tome, hladnjaci obezbedjeni, napajanje zavrseno, naponski stepen zavrsen, kada bude para ostaje mi da kupim transformatore i izlazni stepen. Kada bude zavrseno otvoricu temu.
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ja vec radim na tome, hladnjaci obezbedjeni, napajanje zavrseno, naponski stepen zavrsen, kada bude para ostaje mi da kupim transformatore i izlazni stepen. Kada bude zavrseno otvoricu temu.

Nemoj da se iznenadiš ako te neko kontaktira uskoro vezano za taj pojekat.
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Zanima me šta biste vi upotrebili, koju topologiju, kakav izlazni stepen, kakve i koliko elektrolita, kakve trafoe, ispravljače, itd. Sve ideje su dobrodošle. Cena nije faktor, radim za sebe, a i ako se bude prodavao, neka košta šta košta, samo da radi kao bonbonica. U obzir dolazi sve sem cevi na izlazu, ali može biti hibrid, sa recimo cevkom na ulazu. Jedina topologija koja ne dolazi u obzir je neka koja na ulazu ima neki op amp.

A otkad to tebi triba pomoc da odaberes topologiju? :buehehe:
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Prvo, hvala svima koji su se potrudili i odgovorili.Drugo, barba Slobo, ja već sada imam bar pet projekata toga u stanju očišćenosti, tj. da garantovano rade pod mojim simulatorom, koji me NIKADA nije izdao, ako on kaže da to radi, to ima da radi. Štaviše, veoma je konzervativan, ako on kaže odziv do 300 kHz, možeš se kladiti da će u stvarnosti postići bar 350 kHz, ako on kaže THD 0,04%, u stvarnosti će biti 0,03% ili malo manje, itd.Treće, moji standardi rada su u najmanju ruku visoki. Ako sam pojačavač za slušalice/oreamp pravio kao potpuno komplementarnu topologiju, sa Shunt regulacijom i dva odvojena napajanja, dakle kao True Dual Mono, kojima je zajednička tačka jedino centarlna masa, onda tek ovde neću da štedim ni na čemu.Četvrto, unazad 25 godina nisam napravio audio uređaj koji nije imao stabilisane linije napajanja. U slučaju pojačavača snage, to znači da se naponski deo i predriver napajaju sa stabilisanih +/-55V, a strujni deo, dakle driver i sam izlazni stepen, sa nestabilisanih +/-51V, pri čemu svaka linija ima paralelno veznaih po dva elektrolita od po 10.000uF i po jedan od 4.700 uF, odnosno 49.400 uF po kanalu. Ne zaboravite, ja sam onaj freak koji prodaje mrežne filtere, dakle meni ne treba mnogo pričati o značaju napajanja za zvuk sistema. Za mene, po ceo puni grec ide za svaku liniju, dva po kanalu, 4 za oba kanal, plus oni na shunt stabilizatorima. Tri trafoa, jedan mali od 100VA za stabilisane linije, i dva velika od po 500 VA za strujne delove.Da ne ispadne sada da zezam ljude u zdrav mozak, ali u osnovi, mene zanima šta bi ko uradio na mom mestu. Sa jedne strane, Single Ended topologija nudi jednostavnost rada u svakom smislu, pa je zato zanimljiva. Puna komplementarnost opet, bar po meni, jeste komplikovanija, ali i prirodno mnogo više liši na prirodu signala, lakše ga prati i nudi prirodno manja THD izobličenja (bar na parnim harmonicima) i manju izlaznu impedansu. Nisam Damping Factor freak, znam da ako je 20 dB dovoljno je, to je sve što amp može da uradi, dakle ne jurim neki sumanut Damping Factor, ali ako ga dobijem u procesu razvoja, sigurno se neću buniti.Dalje, ubedljivo najviše sam radio sa bipolarnim izlaznim tranzsitorima, pa ih normalno najbolje i poznajem i sa njima se najkomfornije osećam. Usput imam i neki lager garantovano originalnih Motorola tranzistora. Sa druge strane, sa MOSFET-ovima sam mnogo manje radio, ono što jesam je bilo sasvim korektno, ali po meni, NIŠTA nema onakav "slam" na basu kao klasični bipolarci. Plašim se da me taj moj, sasvim lični stav, možda ne zavede, a koliko sam imao prilike da vidim, ovde su izlazni FET-ovi svih vrsta jako popularni i korišćeni. U tom smislu, malo iskustva bi mi dobro došlo, moje iskustvo sa njima je prilično ograničeno, pa nisam ni u toku, poslednji izlazni MOSFET sam zalemio ima tome 8 godina.Ono oko nema op ampova na ulazu, pa eto Karana koji jasno pokazuje da se i to može napraviti da zvuči strava dobro, on koristi Burr-Brown 2604 op ampove u njegovom integralcu, koji inače posedujem (pored niza drugih). Trenutno mi je top kombinacija moj bipolarni pojačavač za slušalice-preamp, koji pobuđuje jedan osveženi Marantz 170 DC pojačavač snage, to slušam već mesecima. Marantz je klasična SE koncepcija, strašno pametno i osmišljeno napravljen, veoma me impresionira količina i kvalitet razmišljanja u projektovanju. Međutim, na pamet mi ne pada da uzimam bilo čiju šemu i da pravim kopiju, samo mi još fali da me neko danas-sutra sudski juri, a iskreno, ni ne treba mi, došao sam do faze da sam mogu da ga razvijem za dan-dva bez po muke - Slobo, seti se malog Seewolf-a i njegovog diplomskog, trebalo mu i dobio ga je za 48 sati. Proradio mu je od prve, uprkos onom njegovom bizarnom sistemu lemljenja. Diplomira čovek samo tako. Njegov je AC verzija, moj bio DC Servo verzija, veliki sam pobornik filosofije da je najbolji kondenzator onaj koga nema.Šta recimo nikada nisam napravio je relativno klasična Bongiorno topologija pune komplementarnosti sa MOSFET izlaznim stepenom; Hafler je to imao još pre 30+ godina, dakle može. Pa ako je neko ovde to napravio, baš bi me zanimala iskustva ...

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

E da, zaboravih - meni nemojte pričati o nekim otpornicima i zavojnicama po napajanjima, u mom slučaju se pretpostavlja da ispred samog uređaja čuči mrežni filter kapaciteta 20 ampera pri 240 VAC, ili 4.800 VA. Za mene, veoma je bitno očistiti napajanje pre nego što i stigne do transformatora, iza njega je već kasno, jer je njegova prenosna funkcija već vrlo verovatno kompromitovana đubretom iz mreže.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Drugo, barba Slobo, ja već sada imam bar pet projekata toga u stanju olčišćenosti

Ma znan da si stalno u tome i bas zato me zacudilo da ti trazis misljenja koju topologiju da izaberes. Ja ti necu davat nikakav savjet u vezi toga, ne toliko zato ca u nekim stvarima imamo malo razlicite poglede na neke topologije nego zato ca smatram da si sam u stanju donit odluku koju ces smatrat za najispravniju. A tako je i najbolje, da prihvatis bilo ciji savjet uvik bi ti u zraku ostalo visit pitanje da li si bas tako tribal ucinit ili si ipak tribal slidit svoje osobne preferencije.Zasad cu ipak rec da se slazem da izbigavas mosfete, njhovi veliki i ca je jos gore jako nelinearni kapaciteti nisu nec ca triba pozelit u audio aplikacijama. Isto ka i tipicna nelinearnost transfer karakteristike prekidackih mosfeta. Tako da mislin da bi bilo bolje da sam odaberes osnovnu nit koncepcije po kojoj bis isal pa da se tek onda gre o njoj raspravljat. A jedino na tvoj izriciti zahtiv upucen meni osobno mogu dat prijedlog topologijeA u medjuvremenu, da ti malo jeskam mastu :buehehe:

post-522-0-85111400-1310316756_thumb.jpg

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ne vidim zasto ste trazili predlog ako ne zelite da Vam pricamo. Zavojnica iza trafoa a posle prvog elka nije zbog smeca iz mreze vec da smanji impulse ka kondovima na plocici ampa.Necu se vise mesati u temu.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Puna komplementarnost opet, bar po meni, jeste komplikovanija, ali i prirodno mnogo više liši na prirodu signala

Ako si mislio na simetricnost muzickih signala (?) to bas i nije istina...

Sto se tice izlaznog stepena, definitivno je (IMO) triple EF u AB klasi nesto sto meni najbolje zvuci, medjutim treba se potruditi da se postigne sto bolja termicka stabilnost i izbegne karakteristicna tendencija za samooscilovanjem.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ne vidim zasto ste trazili predlog ako ne zelite da Vam pricamo. Zavojnica iza trafoa a posle prvog elka nije zbog smeca iz mreze vec da smanji impulse ka kondovima na plocici ampa.Necu se vise mesati u temu.

Aloia koji je mnogo radio sa induktivnim napajanjima ispočetka je bla bla bla , a onda priznao da to radi da bi sprečio povratak smeća iz mreže na ulaz pojačala .....imam negde u nekom broju ovdašnje revije gde je osim objašnjenja stavio i sličice .
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Aloia koji je mnogo radio sa induktivnim napajanjima ispočetka je bla bla bla , a onda priznao da to radi da bi sprečio povratak smeća iz mreže na ulaz pojačala .....imam negde u nekom broju ovdašnje revije gde je osim objašnjenja stavio i sličice .

To je OK, ako su trafoi neposredno vezani za mrežu samo preko ON/OFF preklopnika, ma kakav on bio. Međutim, spoljni filter ispred pojačavača blokira sve svinjarije u mreži da ni ne stigmu do ulaza pojačavača, one se odmah eliminišu, pa je stoga dalje filtriranje u tom smislu pomalo bezrazložno, bar sa mojim filterima. Može čak da dovede i do neželjenih dejstava, kao na primer usporavanje dinamike odziva - ono čega sam se najviše bojao, efekta na koji sam potrošio godine da ga izbegnem a da ipak ostane filter. Ubijanje dinamike je najveći problem projektovanja bilo kog filtera, a posebno mrežnog.Pošto se tom problematikom profesionalno bavim evo već 11-ta godina, i pošto od prodaje istih živim, veruj mi na reč, valjda nešto dobro radim ako od toga mogu da živim.
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ako si mislio na simetricnost muzickih signala (?) to bas i nije istina...

Sto se tice izlaznog stepena, definitivno je (IMO) triple EF u AB klasi nesto sto meni najbolje zvuci, medjutim treba se potruditi da se postigne sto bolja termicka stabilnost i izbegne karakteristicna tendencija za samooscilovanjem.

Slažem se sa time, jedino bih dodao da u svim verzijama sa bipolarcima, na izlazu sede ili tri para Motorola MJ21193/21194 u TO-3 pakovanju, ili 4 para Toshiba 2SC5200/2SA1943. Proračuni pokazuju, a praksa potvrđuje, da stvarno treba imati jak izlaz ako si pesimista kao ja, pa veruješ da onaj Apogee na kome testiram sve to u praksi (srećom, nije moj, vlasnik je dobar drugar) stvarno ide i ispod 2 Oma, a ti hoćeš da on glasno radi sa veoma dinamičkim materijalom.

Pošto je praksa pokazala da mi pod uobičajenim uslovima sobnog slušanja provodimo 99% sa efektivnom disipacijom snage ispod 1W, s tim da samo kratkotrajni impulsi odu i na više, preko 10W, od samog početka po navici podešavam kolo da radi u čistoj klasi A do oko 5W/4 Oma, odnosno 10W/8 Oma. To radim još od davne 1978. godine, kada sam po prvi put pročitao onaj Otalin članak u IEEE u TIM-u, gde je upravo ovo bilo sugerirano kao jedno od dobrih rešenja.

Termičko povezivanje obavljam direktnim šrafljenjem tranzistora za poveći hladnjak, a TO-3 pakovanja putem prelazne bakarne ploče u obliku L profila. Sve je termički povezano sa svime.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ne vidim zasto ste trazili predlog ako ne zelite da Vam pricamo. Zavojnica iza trafoa a posle prvog elka nije zbog smeca iz mreze vec da smanji impulse ka kondovima na plocici ampa.Necu se vise mesati u temu.

Nema razloga da se ljutiš, zaista. Pitao sam jer volim da proverim sebe i volim da čujem i tuđa mišljenja. Kao i svi mi, tako i ja imam neke svoje metode na koje sam navikao, ali to ne znači da su oni najbolji od svih koji postoje. Volim da proverim sebe, prosto rečeno.
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ma znan da si stalno u tome i bas zato me zacudilo da ti trazis misljenja koju topologiju da izaberes. Ja ti necu davat nikakav savjet u vezi toga, ne toliko zato ca u nekim stvarima imamo malo razlicite poglede na neke topologije nego zato ca smatram da si sam u stanju donit odluku koju ces smatrat za najispravniju. A tako je i najbolje, da prihvatis bilo ciji savjet uvik bi ti u zraku ostalo visit pitanje da li si bas tako tribal ucinit ili si ipak tribal slidit svoje osobne preferencije.Zasad cu ipak rec da se slazem da izbigavas mosfete, njhovi veliki i ca je jos gore jako nelinearni kapaciteti nisu nec ca triba pozelit u audio aplikacijama. Isto ka i tipicna nelinearnost transfer karakteristike prekidackih mosfeta. Tako da mislin da bi bilo bolje da sam odaberes osnovnu nit koncepcije po kojoj bis isal pa da se tek onda gre o njoj raspravljat. A jedino na tvoj izriciti zahtiv upucen meni osobno mogu dat prijedlog topologijeA u medjuvremenu, da ti malo jeskam mastu :buehehe:

Slobo, ja sam vernik teorije povratne sprege. Iskreno verujem da je uvek dobro proveriti prvo sebe, pa tek onda sve ostale, a ne obrnuto. Gde da postavim takvo pitanje na bilo kom opštem forumu, nego ovde, gde se sakupljaju ljudi koji imaju sopstvene odgovore na ta pitanja?Ne garantujem da ću se složiti, ali ću svakako razmisliti o svim predlozima, i stvarno mislim razmisliti, neke i probati.
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Slažem se sa time, jedino bih dodao da u svim verzijama sa bipolarcima, na izlazu sede ili tri para Motorola MJ21193/21194 u TO-3 pakovanju, ili 4 para Toshiba 2SC5200/2SA1943. Proračuni pokazuju, a praksa potvrđuje, da stvarno treba imati jak izlaz ako si pesimista kao ja, pa veruješ da onaj Apogee na kome testiram sve to u praksi (srećom, nije moj, vlasnik je dobar drugar) stvarno ide i ispod 2 Oma, a ti hoćeš da on glasno radi sa veoma dinamičkim materijalom.Pošto je praksa pokazala da mi pod uobičajenim uslovima sobnog slušanja provodimo 99% sa efektivnom disipacijom snage ispod 1W, s tim da samo kratkotrajni impulsi odu i na više, preko 10W, od samog početka po navici podešavam kolo da radi u čistoj klasi A do oko 5W/4 Oma, odnosno 10W/8 Oma. To radim još od davne 1978. godine, kada sam po prvi put pročitao onaj Otalin članak u IEEE u TIM-u, gde je upravo ovo bilo sugerirano kao jedno od dobrih rešenja.Termičko povezivanje obavljam direktnim šrafljenjem tranzistora za poveći hladnjak, a TO-3 pakovanja putem prelazne bakarne ploče u obliku L profila. Sve je termički povezano sa svime.

Može neka slika od prijašnjih radova da vidimo u praksi kako je to izvedeno, zanima me montaža, drago bi mi bilo vidit i te bakrene lL profile, nisan to nikad vidija...
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

@DVV pazi sad , ja sam u startu namerno prevideo ono da hoćeš da praviš pojačalo za sebe ili prodaju , reko ako praviš za sebe napraviš i bole te uvo ko će šta da kaže .....ako je za prodaju , može , uz naplatu konsultantskih usluga .....mislim za neku lovu mogu odmah da ti kažem jel ima nešto od tog ili nema da ne bi džabe :dash1: . Ali nisam prevideo da imaš simulator , pa reko daj da napravimo jednog konja za trku , svetsku .

1. Po mnogima jedan od najboljih atenuatora se nalazi u Covergentu ....nemam šemu ali imam princip rada i sličicu i ne bih imao ništa protiv da se razvije ....ima dve štampane pločice kao kutija od cigareta i mehanizam za obrtanje .Po meni cena bi trebalo da je 1/10 od prvog sledećeg konkurenta ALPS-a / onaj najskuplji / .

2.Po mnogima jedno od zvučno najboljih pretpojačala je Zanden- , gde se ima neka interesantna rešenja .....mislim pravimo hybrid-bolid .....pošto se radi o cevima na ulazu , mislim da nije problem da se praktično od izlaznog stepena dobije i integralac .

3. Imam šemu bez vrednosti sklopa od Aloie koji laže tranzistore da rade i danju i noću bez prekida a nije A klasa ......sad kad bi počeo da preturam po dokumentaciji onda bi našao povezanost teksta gde Aloia to objašnjava i testova nekih pojačala u AR gde je to primenjeno samo par meseci posle / u svetu gde svi po malo kraduckaju ne primete ništa ako i ti kraduckaš , ali iz mesta nahebeš ako si pošten ...to smo raščistili ako počneš nešto o moralu .

Pošto je poruka malo poduža prilažem sličicu za relaksaciju očiju :dodo: .Nikako ne mešati sa ninja dojo .

4. Izlazni stepen iliti strujno pojačanje , može biti i ovako i onako ..recimo kod mene ima vrlo jednostavan sklop sa šest Sanken darlingtona / sa diodom unutra / i to radi dobro .....ima rešenje na netu sa klasičnim tranzistorima .....ima svašta nešto .......ja mislim da bi od ove boranije koju sam prethodno nabrojao moglo da se napravi jedna dobro zvučeća papazjanija ;) ......koliko sam ozbiljan može da posvedoči i činjenica da bi nakon godišnjih odmora eventualno mogao da i finansijski poguram ovaj projekat .....mislim koncepcija je važna .

PS treba mi nedelju dana da nađem dokumentaciju i sličice , a nešto mnogo više ako treba da skinem šemu mog pojačala My link

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Može neka slika od prijašnjih radova da vidimo u praksi kako je to izvedeno, zanima me montaža, drago bi mi bilo vidit i te bakrene lL profile, nisan to nikad vidija...

Trenutno nemam na lageru ni jednu sliku "pravog" pojačavača snage, ali imam obilje slika pojačavača za slušalice, što je u principu ista stvar samo na nižem nivou snage. Ovo su slike prototipa, dakle malo je neuredan, u konačnom ovliku je bitno uredniji sa ožičenjem.

Postavljena slika

Pločica jednog kanala:

Postavljena slika

Kontrolna ploča:

Postavljena slika

Detalj Shunt napajanja:

Postavljena slika

Popunjena pločica;

Postavljena slika

Pogled od pozadi:

Postavljena slika

Pogled spreda:

Postavljena slika

Mali filter sa duplim dnom, drugo dno od bakra:

Postavljena slika

Veliki filter, model Quintet (5 filtera, 4 standardna + 1 Super filter) standardna izvedba:

Postavljena slika

Veliki filter spolja:

Postavljena slika

Kutije su od presovanog lima, prednje ploče eloksirani aluminijum, proizvođač Mali Elektronik, Slovenija.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Kreiraj nalog ili se prijavi da daš komentar

Potrebno je da budeš član DiyAudio.rs-a da bi ostavio komentar

Kreiraj nalog

Prijavite se za novi nalog na DiyAudio.rs zajednici. Jednostavno je!

Registruj novi nalog

Prijavi se

Već imaš nalog? Prijavi se ovde

Prijavi se odmah
  • Članovi koji sada čitaju   0 članova

    • Nema registrovanih članova koji gledaju ovu stranicu
×
×
  • Kreiraj novo...