Srecko

Zato obožavam ovaj forum, iako sam “nesposoban”, jer je rad Vaš i slični pomogao mnogima da “dođu” do komponenti značajno višeg kvaliteta od kvaliteta kupovne komponente koju bi sebi mogli da priušte.

Kakvo god da je ali kad uporediš njegovu linearnost i linearnost lampi KLAVIRU se smuči[emoji16].

Da!

Razumeo sam Vas potpuno i rekoh da imam Vaše manuelne sposobnosti i sam bih to uradio. Siguran sam da ćete Vi (možda ne u kratkom periodu) napraviti Vaš R2R DAC i da ćete ga posle sijaset testiranja-merenja pa i slušnih, ispeglati da bude izuzetan i ne samo zvučno već i po izmerenim performansama. Problem nastaje u trenutku kada bih Vas ja, za novac npr., zamolio da mi uradite isti takav DAC R2R. To bi verovatno bila nemoguća misija i to za sada na forumu (voleo bih da grešim) polazi za: rukom, nogom, GLAVOM jedino Aleksandru sa njegovim proizvodima.

Znate kako je se govorilo u nacističkoj Nemačkoj. “Svi Nemci na jednu stranu a Tomas Man na drugu stranu”. Naravno, ispostavilo je se da je Tomas Man bio u pravu[emoji16]. Volim: stekove, sarmu, slatkiše ….. a da li je to dobro? Zavisi od aspekta pogleda i cilja. Ako ste hedonista, odlicno je. Ako ste lekar, pa i ne baš. Ako Vam se sviđa neki zvučni prikaz to i ne znači nužno sa je to HiFi. Ako ste hedonista, to Vam i neće biti bitno ali sko ste posvećeni zaljubljenik u muziku ili pro, dakako da će Vam biti bitno da je zvuk kvalitetan po cenu da produkcijom ili izvedbom (reprodukcijom) i niste zadovoljni.

Gospodine@vladd potpuno sam Vas razumeo, šta više potpuno delim mišljenje. Tako je u svim naučnim oblastima. Ni jedna komplikovana tehnologija (poput uterivanja preciznosti izrade otpornika) nije opstala duži period jer to ne samo da poskupljuje proizvodnju nego je podložno i greškama u proizvodnji koje uzrokuju pad čitavih serija na prijemnim ispitivanjima. Naravno da su takve tehnologije nužno zlo u nekim periodima i obično su povod za naučne proboje i rešenja.

Piše na netu svašta! Znate kako ja kažem. Na svakom drugom autobusu u BG piše BANKA pa hvala Bogu još ni u jedan nisam ušao da podignem lovu (do sada[emoji16]).

Nemam pravo da kažem ni ovo (nije moja struka) no recimo da sam se izborio za to jer sam ipak nešto naučio (verujte na reč da je moguće jer Vas muka natera[emoji16]) rukovodeći multidisciplinarnim timovima sa baš mnogo elektro inženjera. Dakle veoma je bitan izvor informacije. Ne poznajem lično gospodina[mention=1908]vladd ali znam gde radi (tehnologiju R&D njegove firme) i školu koju je prošao te moram priznati da me je njegova ocena trenutno udaljila od R2R; koliko god da bi mi se hipotetički neki DAC R2R dopao na uvce[emoji16].

Taj isti Shaw dao je hiljade i hiljade funti BBC za korišćenje njegove anehoične sobe i obavio merenja broja im se ne zna; da bi “ispeglao” svoje proizvode. Vi ste sa slike uspeli da utvrdite da je pogrešio, čak principski. Svaka čast. Moj je pristup drugačiji (neko bi rekao da sam sebe inhibiram) ali kada se susretnem sa nekim takvim proizvodom ja prvo pomislim da li sam dobro razumeo razlog konstruktora što je na taj način nešto uradio, onda da li možda ja grešim, a tek tada pomislim da možda rešenje ima manu. Nešto sto je prodato u X komada ne može biti pogrešno. Ne sumnjam da ste u pravu, jednostavno ne znam, ali ako ste stvarno u pravu velika je šteta što sa takvim poznavanjem materije ne pokrenete sopstveni biznis.

Život sam proveo u R&D i iako nisam diyer već duduk izuzetno dobro znam šta je razvoj i osvajanje serijske proizvodnje. Ovo bi moglo mnoge da naljuti (izvinjavam se) ali na celom forumu jedino Aleksandar Prodanović radi stvari koje ja prepoznajem kao razvoj i uspeva da napravi prototipske partije čak i nulte serije nekih komponenata uspešno. Ko to nije radio ni ne zna kakav je to posao! Zato koliko god da nekome to nije pravo naravno da imam ogromno uvažavanje prema prema ljudima kojima to uspeva (pomislite samo koliko ljudi širom sveta uživa u Aleksandrovim kitovima pločica pojačavača a i koliko nas ovde takođe ima sreću i uživa u kompletnim uređajima). Allan Shaw to radi na višestruko višem nivou imajući u vidu obrt njegove firme. Jednog, dva …. pet kupaca možete da prevarite ali hiljade svakako ne. O ukusima ne bi trebalo da diskutujemo i naravno da je razumljivo da ima popriličan broj onih kojima se neke stvari ne dopadaju poput proizvoda gospodina Allan Shaw ali to ne predstavlja nikakvu odrednicu u bilo kojoj diskusiji ovog tipa. Mi smo inženjeri a metode za ocenu kvaliteta proizvoda odavno su poznate a uši su samo potencijalni šlag na torti.

Gospodine Brko. Svi Harbeth su malte ne upgrade (po nečemu) “BBC proizvoda”. Skretnice takođe. Da li se može skretnica bolje napraviti, verovatno no pitanje je da li bi takva skretnica uticala na izlaz zvučne kutije (F. karakteristiku). Ako stavim motor Hemi npr. u fiću karoserija neće izdržati. Sistem nije skup najboljih nego odgovarajućih komponenata.

Čujem oko 14kHz (lab. VMA).

Naravno da je D klasa “nova” stvar. Ja sam slušao neke pojačavače D klase i po meni to dobro radi (sve sto mi se sviđa ili goji ili se ide H zatvor zbog toga ili ……). Allan Shaw je pisao i o pojačavačima D klase i (kako sam ja shvatio) smatra da ta tehnologija još uvek nije onakva kakva on smatra da treba da bude. Emituje signal učestanosti iznad 50kHz (van čujnog opsega membrana kada iz izvora ne dobija ama baš nikakav signal).

Da znam da sebi napravim R2R DAC i ja bih, ni ne znam.

Evo posta Allan Shaw pa zaključite sami. Meni je sve jasno a i fizika nije zakinuta. Posedujem i sam Dynaco ST-70 i volim da ga slušam ali sa aspekta fizike Shaw je u pravu. ALLAN SHAW post Amplifier specifications - our very best friend. An explanation for the non-technical teenager. Rather than return to the office after our break, I'm going to have one, hopefully final attempt to convey the essential point about amplifier sonics. It's a fair point reported earlier thin this thread that 'ordinary folk can't understand the Stereophile technical graphs', so let see if we can demystify them. CAVEAT: I have used as data the two links that were posted by ordinary contributors in the thread above. I could have gone hunting for any number of alternatives, but this saves time. So I cannot say, and will not say, whether these are typical of what's available in amplifier land nor pass comment on their designer's philosophy or commercial acumen; I'm just recycling what went before. We start with cleaning up the printed technical graph of the tube amplifier (Graph A) to simplify for the non technical reader. It looks like this now: I've added underneath a piano keyboard for those more familiar with musical notes than technical frequencies. Ok so what? We see a line (a graph trace) that wiggles up and down as it traverses the piano scale, and beyond. Remember: there are many pure tones (fundamentals) beyond the highest keys on the piano, and a few below the lowest leys, so in terms of pure tones, the piano only covers a range of about 20Hz to 4kHz, when the audio band has long been established as 20Hz to 20kHz for high fidelity sound. Other instruments 'take over from' the piano's upper range and use the higher ranges of the audio spectrum (violin, brass etc.) which is just as well as it gives the composer a wide tonal tool box to work from. So let's look at the vertical axis, marked on the left as being in dB (decibels). (I'm a bit confused by the little A shown; I doubt that it means that axis is in dbA weighting when measuring an amplifier, so suspect that it refers to the audio analyser's channel A). It's really handy that audio graphs almost invariable are scaled in dBs in the vertical axis (and frequency in the horizontal axis) because regardless of the make of audio analysis equipment that was used in the lab, we can make prefect visual comparisons of what is actually columns of numbers that lie behind the graph data. Sometimes though, we have to visually squeeze or stretch the graph to be able to compare apples with apples, but the beauty of working in Y axis dB and X axis frequency is that it is 100% legitimate to do so. But ONLY when we are working in dBs and Hz. Now we have our Graph A of our tube amp, we can present the graph of the solid state amplifier mentioned above, Graph B. If we take a snapshot of the graph, it looks like this: We have a problem. The visual appearance of Graph A and B is so radically different that we are in grave danger of misinterpreting any useful technical information contained therein. Even though, as you will see from the little Ap symbol in the top right of the graphs that the same Audio Precision analyser has been used. What we are witnessing is two different generations of Ap equipment with very different graph presentational capabilities (over twenty years part). So, to be in a position to safely compare these two, we need to stretch and squeeze one of the graphs relative to the other to make them exactly visually comparable. Remember - this is only legitimate if we work in dBs and Hz, as we are. It is not a cheat - it does not change the underlying data, but it corrects the different aspect ratio and scaling of the graphs for the human eye to make sense of the information. So having done that, I can now place Graph A and Graph B side by side, confident that they are displaying information that is visually cross-comparable, here: Now that I have carefully adjusted the axis of B to be identical to A (as best as I can, visually) we can present them together. If we are more curious about the way the amps cover the horizontal frequency range, we might wish to place A and B one over the other like this: If we are more curious about how the dB (loudness) of the two amps v. frequency, then we might present their graphs side by side like this: Whether we prefer the one over the other or the side by side presentation is a matter of choice - I prefer the side by side graph immediately above. And yes, Graph B does now have a visual aspect ratio that is very much different from how it was originally but we can prove that the scaling is exactly comparable with Graph A, here: (I'm showing the vertical scale cross-comparison - you can verify the horizontal one for yourself from the above graphs): So now we are at the point that we can make proper visual comparisons between the performance of these two amplifiers. Is it immediately apparent that as far as B is concerned, it's output is exceptionally flat across the audio band and far beyond it, and that A's output is greatly effected by the speaker load? So now we can consider for A, which frequencies (or octaves, or part-octaves) are going to be boosted or attenuated across the musical scale. The graph tells us that unambiguously. Again, lucky for us that the vertical scale is in dB, and by convention, such graphs are usually presented centred around the 0dB line. That makes it really easy for a human to see clearly what the deviation is across the audio band. So I've drawn in the zero dB line in orange, here: Now we have this line - and as you can see, the entire response of SS amplifier B traces the ideal 0dB line across the audio band - we can colour in which groups of notes will be made louder to the listener and which notes quieter like this: Now the picture is clear. Some, but not all, musical octaves will have enhanced loudness when this amplifier drives a typical speaker load, and some will have reduced loudness. 'Loudness' is always associated in the human brain with predictable and long understood subjective sensations, so knowing those, we can reliably anticipate the subjective sensation that this amplifier would create in the listener's brain when it is driving the typical speaker load. When driving another speaker load, or even no speaker at all and just a straight resistance, then very different results may occur. We can attribute some generic audiophile adjectives (plenty to chose from) and identify them: Considering that the subjective experience is so well understood by audiologists, it could be anticipated that a similar subjective outcome could be synthesised under lab conditions to guinea pig students by routing the audio through a graphic equaliser and into Amp B. Of course, as with all matters in hifi one man's preference is another's detestation, but Stereophile have given us the tools to make an educated stab at how any amplifier is likely to modify the audio spectrum when driving a real-world load. Which you chose is entirely up to you. This has taken a morning - a hope you find it can guide you better to neutrality or otherwise in your amp selection.

Da budem iskren nemam nikakvih zamerki na moj DAC i moje Linearno napajanje (moguće je i da su moje godine razlog što ne čujem iako mislim da mi sluh nije liš naprotiv). Mnogo više imam primedaba na kvalitet materijala koji slušam u smislu da mi se često ne dopada kako je produciran da ne govorim o namerno istaknutim delovima koji verujem da ni u jednoj sobi niti sa bilo kojim sistemom (osim u automobilu) ne zvuči dobro. Dakle moglo bi i nešto drugo, Chord mi je pao na pamet samo zbog FPGA jer mi se nekako čini da je taj pravac pun pogodak, a i mnogi Srbi kažu da su im DAC-ovi odlični zvučno.

Pretpostavljam da Alann Shaw nije mislio BUKVALNO. To je rekao u vezi sa stalnim pitanjima (koja mu kupci upućuju) koji bi pojačavač preporučio za svoje Harbeth zvučnike. Jasno je rekao da preporučuje pojačavač nov ili dobro održavan (u performansama koje je proizvođač propisao) jer se na planu pojačavača u poslednjih nekoliko desetina godina ništa spektakularno nije dogodilo. Takođe je rekao fabrika Harbeth ima na stotine pojačavača (i veoma starih) koje redovno servisiraju za potrebe ispitivanja i faznih testiranja svojih proizvoda. Posebno je skrenuo pažnju da kupac pojačavača treba da obrati pažnju pri kupovini pojačavača na kvalitet servisnih usluga i pomenuo sopstvene probleme sa firmom Hegel. Jedino je u postu bilo primetno da nije ljubitelj pojačavača sa lampama (meni to njegovo objasnjenje izgleda veoma razumno) i taj njegov post sam već postovao na forumu.

Znao sam da ste od mene znatno kvalitetniji, no priznajem da ste me baš prijatno iznenadili (a nije me u ovim godinama lako iznenaditi). Volim kada je neko naš (Srbin) znalac u bilo čemu. Ponekad baš nekritički, zdravo za gotovo, prihvatam autoritet stranaca poput Allana Shaw makar on bio i vlasnik i konstruktor Harbeth (uostalom u Srbiji mnogi i onako misle da Harbeth ……………. jer jednostavno ne prija srpskim ušima). Očito da bih morao da poradim na sebi.

Potpuno delim Vaše mišljenje. Mnogo kvalitetniji ljudi od mene (poput Allan Shaw) kažu da se ništa spektakularno na polju pojačavača nije desilo od 70-tih godina prošlog milenijuma, i da pojačavači koji su bili dobri-odlični tada i sada su takvi. Isto mišljenje imam i o zvučnim kutijama. Tannoy je bio zakon nekada a i sada je. Isto se može reći i za JBL ili filosofiju BBC zvuka ili …………… (naravno ovo je moje mišljenje).

Nisam saglasan. Kao i kod mobilnih, snaga trenutnih FPGA je mnogooo veća nego što je potrebno za konverzije i sve ostalo (da se našalim hardware-FPGA je za ovaj posao toliko brz da bi trebali da uvedu animacije-da ga uspore kao na mobilnim telefonima).

Naravno, samo sam rekao da ne treba davati veliki novac za DAC trenutno (po meni je to baš bacanje novca) i da su DAC-ovi sa FPGA mnogo bolji izbor zato sto ostavljaju mogućnost upgrade (software).

Potpuno sam saglasan! Tako je strm gradijent napretka DAC-ova da je izvesno da ništa takvom brzinom ne napreduje ka elektronskom otpadu, posle kupovine[emoji16].

Upravo to i ja mislim i zato sam i pomenuo oba Chord DAC-a (nisam nažalost diyaer već duduk[emoji16]).

Da, zato sam i pomenuo Chord te da će on uz ovaj vrtoglavi gradijent napretka DAC-ova ipak najkasnije (izgleda) postati elektronsko đubre, te da je stvarno ludost potrošiti baš mnogo novca na DAC.

Naravno. Upravo sam to i istakao. To je jakoooooo ozbiljan posao, za celu karijeru, da bi od toga ispalo nešto da valja.