Ja u klin, on u ploču. Da to postoji, ne bi se niko od proizvođača ni trudio da vrši merenja. Njima su barem poznati parametri svih ugrađenih delova... Elementary, my dear Watson...
Teoretski može da se izračuna. Izmeriš presek žice i debljinu laka, potražiš karakteristike laka na žici zavojnice i računaš koeficijent porasta temperature žice u zazoru pri maksimalnoj struji koju žica trpi pa to uporediš sa temperaturom topljenja laka na žici. Potom izračunaš protok vazduha oko zavojnice i vrtložna strujanja pri datoj brzini oscilacije pri maksimalnom hodu membrane te izračunaš faktor hlađenja koji dobijaš i porast temperature okoline u datim uslovima... Kad dobiješ sve te vrednosti i poslažeš u formulu, dobiješ teoretsku vrednost snage koju zvučnik trpi u nekim proračunatim uslovima.
Nadam se da sada već shvataš koliko je ceo sklop kompleksan i da je jedini način da dobiješ približno tačne vrednosti merenje, merenje, merenje...
Mnogo je realnije da izvršiš merenje. Uzmeš generator šuma, staviš zvučnik u kutiju, mikrofon i postepeno povećavaš snagu koju dovodiš na zvučnik. Tog trenutka kada na mikrofonu dobiješ izobličenja reda 10%, zaustaviš povećavanje snage i očitaš vrednosti. Sve preko toga će veoma izvesno ubrzo dovesti do oštećenja zvučnika... Sa špulnom od 24mm računaj da na 4 Ohma možeš da kratkotrajno opteretiš zvučnik do max cca 100W u zatvorenoj kutiji. U praksi, to je bliže 50-60W konstantnog opterećivanja.