Muka me uhvati kad počnem da razmišljam na temu CD ali, generalno i DAC uređaja. CD-ovi koriste PCM format na 16-bit/44.1 kHz, što je niža rezolucija od mnogih modernih hi-res formata. Čitanje sa diska može biti podložno greškama (usled ogrebotina ili prašine) i oslanja se na korekciju grešaka, što može uticati na kvalitet reprodukcije. Posle 30 godina su gotovo neupotrebljivi - moraš neprestno da ih bekapuješ i režeš (jebo ja tu razonodu). Onda, veštački „digitalni“ karakter zvuka koji se stvara pre DAC chipa. Brickwall filter ima veoma oštar prelaz između dozvoljenih i zabranjenih frekvencija. U frekvencijama blizu granice filtriranja dolazi do neprirodnog pomeranja faze, što degradira prostornu prezentaciju zvuka . Pre-ringing: Ovo je pojava da se impulsi pojavljuju pre nego što signal stvarno dođe (veštački „odjek“ pre pravog zvuka). Prezvonjenje se često percipira kao neprirodan ili „metalan“ nerealan ton, što doprinosi osećaju „digitalnosti“ zvuka - digititisu.
Imaš ovde temu koj obrađuje „bezfilterni" DAC (suprotan svakom tehničkom uputstvu)
https://www.diyaudio.rs/topic/10517-ad1865-ad1862-pcm63p-nos-usb-dac-blast-from-the-past/#comment-419291
Ovaj Pavouk je naj-prostiji, čak i od Mirovih DAC sa BIG DIY-a. Ima na ulazu USB to I2S konverter pa I2S preuzimju šifteri pa ide na DAC chip signal direkt pa iz DAC chipa audio interni direkt n RCA. Najprostiji mogući način. Nema nikakvu korekciju niti filter signala. A tako i svira - nema „digititis" .
Koliko vidim postoje „dve škole" frikova trenutno. Jedna pravi još komplikovnije (diskretnije) DAC od Mira a druga pravi Lampizatore od njih.