sstrsat

Ca si zapel za tu idiotsku shemu, ka da ti gori pod nogama? Lipo ti je Zen rekal da bi tribalo napisat malu enciklopediju da bis shvatil zac ne valja. Mogu samo nadodat da se slazen sa njime. I da, lako je reci da li nec valja ili ne valja kad se zna kako sklopovi tribaju delat. A ti nas slobodno smatraj za neozbiljne, nebitno. Ali ako si bas navalil, reci kolika su ti predznanja o principu rada cijevi, njihovim parametrima, odabiru radnih tocaka, mehanizmu nastanka oscilacija u cijevnim sklopovima, kompenziranim i nekompenziranim djelilima itd itdCisto da se ne pogadja na kojen nivou bi tribalo pisat, najnizem pocetnom ili visokom.

Ma to ona lopina od Khomenka grabi soldi. Tr ima i pravo, a osim tehnickog znanja ocito nije ni komercijalno nepismen

Ma se je to isto. Tr ni Sovtek ni Electro Harmonix ne postoje ka proizvodjaci, to su samo brand names. Pravi proizvodjac je "Reflektor" iz Saratova, baren koliko ja znanJa koristin Sovtekice va svojin konstrukcijama i ni mi nakraj pameti 50% skuplje placat istu stvar. Ni najmanje mi ne smeta ca na njima pise Sovtek a jos manje bi mi smetalo da pise Reflektor i da kosta 2 $

AjmeBolje da ne kazen nista drugo o toj shemi. Nekima (autorima te i slicnih shema) bi tribalo zakonom zabranit da uopce dotaknu elektronske komponente

Ni ipak toliko nizak ali nije ni puno veci, negdi oko 450 oma (sa anodnim otpornikom od 1K). 355 oma bi bilo da joj je unutrasnji otpor nekih 550 oma ali on se krece negdi oko 850 do 900 oma pri 30-ak mA struje. Na 550 oma bi mozda pal ako bi ju se potiralo na visestruko vece struje od dopustenih (ako) ali bi joj se onda zivot mjeril minutama a ne tisucama sati. Pspice je zanimljiv za poigrat se ali to su ipak samo modeli (vrlo cesto sa dosta upitnom tocnosti). Puno je tocnije ic racunat direktno sa datasheeta i grafova a sva potribna matematika je izuzetno jednostavna. Prigusnica va opterecenju i ni neko rjesenje, pogotovo ne za svrhu zahtjevanu ovdi. Digla bi pojacanje i previse a ca je jos gore, digla bi i izlazni otpor sklopa. Znaci suprotno od zeljenoga

Jos bolje bi bilo ove od 180mA, dvi u paraleli. Na tim diodama ce ionako bit samo nekih 0,2V pa uopce ni bitno za koji vrsni napon specificirane. A paraleliziranje sluzi ne toliko da se ne prijedju maksimalne vridnosti (ova za 180mA bi i sama bila dovoljna), nego zao da vlastito zagrijavanje dioda bude manje. Cilj je da one cim bolje termicki prate CCS tranzistor; da temperatura na njima bude preslika temperature tranzistora.

Bit ce potpuno OK. Stavi po dvi u paralelu i to je to. Sa instrumentom ih upari. I nikako ne zaboravi ih termicki vezat sa CCS tranzistoromKad je vec Ge amp, neka bude sve od germanija (osim nazalost zenerice)Kroz otpornik od 150 oma ce tec struja od oko 190mA i kad se od nje odbije ono ca ce ic kroz bazu CCS tranzistora, kroz diode gre maksimalno 140 do 150mA

Mjeris isto ca si mjeril. Znaci pad napona na otporniku 11 oma va bazi AL112. Mozda su ih i ameri kupili od rusa i stavili va Atlantis Moze i nekoliko manjih va paralelu

Eto, napridujemo. Ovo ca sad delas slobodno mozes nazvat uparivanje tranzistora i to ono pravo va realnim uvjetima (radnim strujama va ampu). Kako vidin iz tabele, tranzistori broj 3, 4 i 6 imaju najmanje struje baze i od njih tri ces uzet dva za amp. Koja dva, svejedno je. Za ispitivanje rusa vise ne moras probavat sve AL112. Odaberi jednog od ova tri i sa njim i svim rusima (po mogucnosti) ponovi mjerenje. Vidis i sam kolike su varijacije strujnog pojacanja od primjerka do primjerka. Sad, oce li kod rusa bit manje ili vece varijacije jedino mjerenje moze pokazat. Cilj ostaje isti, nac dva rusa sa kojima ce struje baze AL112 bit najmanje. Ki zna, mozda su ti rusi i vrlo slicni po faktoru pojacanja. Ako su namijenjeni za vojnu upotribu i eventualno iz iste serije proizvodnje nije cak ni potpuno nemoguce da razlike od primjerka do primjerka budu male. Ako nakon prvih pet do sest testiranih rusa vidis da nima velikih razlika, slobodno mozes prekinut test i uzet dva od njih za finalnu upotribu. Ali ako uocis da postoje vece razlike onda bi bilo jako pozeljno da ih sve istestiras tako da i za njih imamo tabelarne rezultate. Za CCSe nece tribat nikakvo ovakvo testiranje sa vise primjeraka. Onaj test sa jednim jedinim rusom koji sam prije navel ce bit dovoljan. Ovdi nam nije bitna jednakost ili maksimum strujnog pojacanja nego jedino tribamo ustanovit oce li stabilno odrzavat konstantnu struju. Ako bas dojde do toga da nije stabilan, puknit cemo jednostavno ispred njega u klasicni Darlington spoj po jednog od preostalih AL112 (recimo broj 5 i 8) i problem rijesen.

Odlicno Bane, prvi korak je tu. Vec sad je vidljivo da je struja baze AL112 do nekih 2,5mA.Ma jeba izgled ikebane , bitno je da funkcionalno posluzi a ta mala odstupanja u vridnosti ne znace nista.Ajde sutra premjeri sve AL112 i izlazne ruse koje imas; mozda ne bi bilo lose da svakome napises broj flomasterom i rezultate mjerenja svih kombinacija slozis va tabelu tako da odaberemo 2 para koji ce imat najmanje struje baze i ta dva para ce poc finalno va amp.Izlazni rus se dobro naponski postavil. Mala korekcija onih otpornika va bazi bi postigla postavljanje tocno na polovicu napajanja ali sa time ne tribas gubit vrime. To ce se i tako u finalnom ampu postic finim podesavanjem radne tocke ulaznog stupnja

Lako cemo za slike, sad je najvaznije da storis mjerenja. A za probu CCSa mozes koristit isti izlazni tranzistor i njegov hladnjak. Makni mu driver i spoji tih par elemenata. Ako tako storis onda imamo sve definirano i mozes se nakon toga hitit na delikatne radove oko zeljezarije

OK bane, gremo lipo korak po korak da se izbignu neugodna iznenadjenja. Na shemi doli imas dvi slike, prva za driverski i izlazni tranzistor a druga za CCS. Ajmo prvo na aktivni del. Spojit ces za sada smo ovo ca je na sliki 1 i na malom otporniku od 10 oma ces izmjerit pad napona. Taj pad napona je direktna mjera za struju baze driverskog tranzistora. A prekontrolirat ces i napon na emiteru izlaznog tranzistora (prema masi). Tu bi tribalo bit oko polovice napajanja. Samo sacekaj da se visokovatni otpornik od 6,8 oma / 50W ugrije i termicki stabilizira. Napon na emiteru bi tribal bit stabilan i kad su tranzistori i taj otpornik dosli na radnu temperaturu ne bi smil varirat. Lipo i strpljivo isprovaj kombinacije svih izlaznih i driverskih tranzistora koje imas. Cilj je dobit cim manju struju baze driverskog tranzistora a s obzirom na tolerancije Ge tranzistora moglo bi bit prilicnih odstupanja. Trazimo najmanju. Kad si to zavrsil i zapisal rezultate za svaki par (izlaz / drive) mozes poc na CCS. Spoji samo ono ca je prikazano na sliki 2 i nakon ca je postignuta radna temperatura mjeri napon na kolektoru (prema masi). Za otpornik u emiteru uzmi zasad 1,2 oma / najmanje 17W a zenerica neka bude 3,3V / 5W. Ge dioda mora bit termicki vezana sa CCS tranzistorom a zenerica naprotiv ne smi. Ona neka bude mrvicu dalje tako da se temperatura oko nje cim manje mijenja. Napon na kolektoru je direktna mjera za struju CCSa (podiljeno sa 6,8 oma). Ovih 6,6 oma je odabrano zato da struja bude nekih 2,3 ampera. Ova CCS proba je vazna da se vidi oce li bit stabilan ili ce eventualno morat doc jos jedan mali tranzistor da rastereti zenericu (opet Ge tolerancije ). Ne ocekujem previse da cemo ga morat dodavat ali malo opreza ni na odmet Ako sve projde onako kako triba i kako je ocekivano onda imamo cistu situaciju za ulazni stupanj i va ten slucaju te ne dili puno od slusanja. Spajanje CCSa i izlaza / drivera ces storit nakon analize rezultata mjerenja

Kako san obecal evo i jedne sheme napajanja sa vakmskom ispravljacicom i prigusnicom. Po mom misljenju stvarno nima potribe trosit vakumsku ispravljacicu i prigusnicu za napajanje line stupnja sa tako malim gainom ali ko voli tu mu je. To je jedna od standardnih shema, znaci nista specijalno a svatko ju moze modificirat po zelji za vlastiti trafo ili ispravljacicu ili prigusnicu kojima raspolaze. Malo igranja sa PSUD2 i to je to. Taj program je izuzetno tocan i ako su uneseni tocni parametri, finalni rezultat se gotovo va dlaku poklapa sa izracunatim.Neka mala objasnjenja u vezi sheme: Vridnost zastitnih otpornika ispravljacice ni moguce tocno dat jer ovise o konkretnom transformatoru. Na shemi san stavil ukupnu vridnost koja podrazumiva zbroj samih otpornika i otpora trafa pa svaki moze lako izracunat prema konkretnom trafu. Formula je na shemi a vridnost napona i otpora sekundara koji se u nju uvrstavaju odnose se na jednu sekciju sekundarnog namota.Za prigusnicu san stavil standardnu od 5H sa otporom zice od 100 oma. Ako je motana debljom zicom i ima nizi otpor moze se dodat mali otpornik va seriju da se dobije tih 100 oma mada vridnost ni kriticna, finalnih 1 do 2 V razlike stvarno ne znaci nistaPotribni radni napon elektrolita ovisi o odabranoj verziji preampa. Za 6H30 neka budu za 250V; za 4P1L oni od 350V a kako san dal i verziju ispravljaca za 6C19 (i njene vridnosti napona i struja navedene va jednom od prijasnjih postova) za nju bi tribali elki od 450V. Stvarni naponi na elkima su nizi ali u slicaju da iz bilo kojeg razloga prestane tec struja kroz cijev dolazi se blizu opasne granice. Blider od 68K malo pomaze ali ne moze storit cuda. Njegova prvenstvena svrha je da isprazni elke kad je sklop ugasen.

Je, stvari stoje uglavnom tako. A tu i lezi glavna razlika u najcescim rezultatima izmedju standardnog (visokoomskog) pota i TVCa. Pot nije frekventno kompenzirano dijelilo i generalno losije prenosi tranzijente pri nizim polozajima klizaca. Ili drugim ricima, zna pocet vec dosta nisko rusit frekventnu karakteristiku u tim polozajima klizaca. Zavisno naravno od njegovog otpora i opteretnih kapaciteta.A kako gotovo nitko ne drzi pot na maksimumu ili blizu njega (di ne bi bilo tih problema ali bi jacina zvuka bila prevelika) onda nije ni cudo ca neki mrze potove. TVC za razliku od njega poboljsava ili va najmanju ruku odrzava frekventnu karakteristiku kad je u polozajima manje glasnoce. Recimo nekakvim uobicajenim radnim polozajima. Tako da u osnovi relativno losa frekventna karakteristika trafa moze finalno ispast bolja nego sa potom. To se kod visokoomskih potova i mozda malo veceg ulaznog kapaciteta redovno i desava pa nije cudo da neki jako hvale TVC ka daleko bolje rjesenje od pota. Nacin da se izbignu ti nedostaci pota je u koristenju najmanjeg moguceg otpora pota i minimiziranjem ulaznog kapaciteta stupnja iza njega. Zato sam u sve ove postane sheme stavil pot od 20K koji predstavlja dobar kompromis. Sa smanjivanjem ulaznog kapaciteta se nazalost kod ovakvih jednostupanjskih preampa ne moze puno storit. On je ovisan o parazitnim kapacitetima cijevi i iznosu pojacanja (jeba ga Miller). Radikalna metoda minimiziranja ulaznog kapaciteta (neutralizacija) bi ovdi pitala dva stupnja

Moze, ni problem ali pustimo to za sutra, sad mi se ne da crtat novu shemu. Samo da odma recen, bit ce dvi ispravljacice, za svaki kanal posebna. Ne iz razloga ca san generalno protiv zajednickog napajanja (mada naravno preferiram odvojena) vec iz razloga ca iz iskustva znan da manje iskusni cesto zapadnu va problem sa petljama mase i pojavi in se brujanje. To cu iskoncipirat tako da bude va svakom kanalu po jedna standardna prigusnica a nakon nje RC celije. A dat cu vridnosti i za 6H30 i za 4P1L

Moze i bez šjor. Je da nisan va cvitu prve mladosti ali nisan bas ni toliki metuzalem.A sve ove lampadine koje si nabrojil su odlicne i sve ce zvucat itekako lipo. Normalno, ako su izabrane korektne radne tocke i ako je cila topologija (ukljucujuci i napajanje) storena kako triba. Znaci sa postivanjem pravila struke i sa itekakvom paznjom prema nekim detaljima iz RF tehnike. Ovo zadnje audio "konstruktori" nazalost i precesto zaboravljaju pa zbog nesuzbijenih VHF oscilacija kazu da neka cijev zvuci sterilno ili da je jako mikrofonicna. Dobar primjer je 6C45P i zalopojke o njezinoj navodnoj paklenoj mikrofonicnosti na hrpi foruma (ukljucujuci i big diyaudio). Medjutim, kad joj se ubiju RF oscilacije ona jedva da reagira na direktni udarac prstom po njoj. Kod mene u MC ulazu sa 0,3 mV ositljivosti. Sve se finalno svodi na prastaro pravilo - triba postivat pravila struke i rezultat nece izostat. A te detalje iz RF tehnike se najbolje uci raskapanjem biraca kanala sa starih crno bilih televizija i proucavanjem kako su storeni

Da Beli, CCS bi smanjil zahtjeve za ukupnim naponom napajanja ali je veliko pitanje da li ces dobit bas neke velike razlike u zvuku. OK, takve ocjene je najbolje prepustit usima ali s obzirom da je pojacanje preampa od 2 puta vrlo malo u odnosu na pojacanje cilog sistema onda ni njegov uticaj nije bas toliko presudan. Barem sve dotle dok je cijev va linearnom rezimu.Ali ako te vuce znatizekja, zac ne. Eksperimentiranje je ionako najbolji put do saznanja

Ovako, ca se tice 6C19, malo san smetnul s mozga da je njezin faktor pojacanja svega negdi oko 2,2 puta Neki datashhetovi navode i vise ali ovo je iz originalnoga; varijacije su moguce ali maksimalni mu nece bit puno veci). To znaci da se u praksi iz nje moze izvuc pojacanje maksimalno oko 2 puta. E sad, kome je to dosta moze slobodno poc delat sa njom. Ovo pojacanje ce se ostvarit sa relativno velikim anodnim otpornikom od 4,7K i pri svega 30mA struje kroz nju. Mislil san prvobitno poc na vece struje ali bi s obzirom na potribu velikog anodnog otpornika u tom slucaju disipacija na njemu bila ogromna a isto tako i ukupni napon napajanja. Bit ce napon napajanja i sa 30mA vec vrlo visok ali recimo ipak va nekim snosljivim granicama. Sricom postoje i neke radne tocke koje i pri manjim strujama osiguravaju izuzetnu linearnost. Jedna od njih je Ua = 120V / Ug = - 40V / Ia = 30mA. U njoj se sa anodnim otpornikom od 4,7K dobiva pojacanje od 2 puta. Bez otpora na veliki anodni otpornik, izlazni otpor preampa je vrlo mali, ispod 300 oma zbog vrlo malog unutrasnjeg otpora 6C19. Ajmo vidit kako stoje zahtjevi za napajanjem. Va toj radnoj tocki triba katodni otpornik od 1,3K i na njemu ce padat 40V; na samoj cijevi ce bit 120V a na anodnom otporniku od 4,7K ce bit oko 140V. Kad se sve zbroji, triba 300V odlicno filtriranog napona. Sa trostrukom celijom za filtriranje to ce iznosit najmanje 350V tako da u najmanju ruku elko iza greca triba bit za 450V. Kome je ovo ni ogadilo i ako mu je dosta pojacanje od svega 2 puta, neka slobodno krene sa njom. Preamp ce delat odlicno ali nece bit bas jeftin. A i naponi koji ce bit va njemu mogu slobodno dobit oznaku mrtvacke glave

Moze, ca ne bi mogla. Samo uz ogranicenja u vidu ipak manjeg gaina i vece potrosnje struje kako san vec rekal. OK, sracunat cu i za nju vridnost komponenti i objavit

Ovo je jako dobro pitanje a mozda najispravniji put za doc do dgovora je duzina signalnog kabela. Ako je TVC smjesten odma kod CD playera onda je bolje preamp postavit iza TVCa. A ako je TVC blizu izlaznom ampu a dalje od playera onda je mozda bolja opcija da je preamp ispred njega. Ovo zbog toga ca duzi kabeli neminovno unose veci kapacitet a TVC je daleko ositljiviji na kapacitivni teret nego aktivni stupanj. Ipak je on transformator sa svojin rezonantnim pojavama.Ovo je samo generalno i ka neki putokaz jer su tu jos u igri i izlazna impendancija izvora i ulazna impedancija tereta ali stvari stoje priblizno tako. Sve u svemu kad se uzme u obzir realna situacija i uobicajeni fizicki raspored komponenti na ormaricu, neka TVC bude ispred preampaStrogo teoretski, mozda bi bilo najbolje stavit neki buffer ispred TVCa a preamp iza njega ali to dovodi do daljnje komplikacije sklopa koja daje teoretske prednosti ali je pitanje koliko bi ih se u praksi uopce vidilo.Ca se tice mozda prevelikog gaina koji daje 6H30, postoje u osnovi dva nacina za smanjit ga. Prvi je uvodjenje neblokiranog katodnog otpornika tako da ce pojacanje opast ali je neugodna poslidica toga da ce izlazna impedancija preampa porast.Drugi nacin bi bil stavit naponski djelitelj na ulazu ili na izlazu. Osobno preferiram na izlazu jer su tu niskoomski krugovi. Ovdi bi se to svelo na stavljanje dva otpornika u seriji umisto jednog anodnog otpornika i signal bi se uzimal sa njihovog spojista. Na taj nacin se dobije gain po zelji a izlazna impedancija postaje jos niza (vrlo povoljno).Netko ce mozda stavit primidbu da mu se ne svidja prvo pojacavat a onda slabit signal ali ista primjedba bi u osnovi vazila i za sklop sa povratnom vezom di se visoki open loop gain preko povratne veze smanjuje na potribnu vridnost. Interesantno je kako u ovom slucaju to nikomu ne smeta i svi prihvacaju zdravo za gotovo. A ako se netko ne boji direktno grijanih cijevi, evo i jedne sheme sa 4P1L i gainom do maksimalno 4 puta. To je malo modificirani jedan stupanj iz moje sheme u temi o DHT ampu na audiofil.net

Napajanje je samo za jedan kanal, ja uvik preferiram dual mono konstrukcije. Malo je skuplje ali je to najispravniji put. Jedina stvar koja je zajednicka je referiranje grijanja koje je spojeno na samo jedan kanal (normalno, samo jedna cijev se koristi)Baterija je izvor prednapona za cijev. Ona je pozitivnim krajem vezana na masu preko odvodnog otpornika a negativnim krajem preko grid stopera na resetku koju biasira da bude 1,5V negativnija od katode. Kako ne tece nikakva resetkina struja onda ni na otpornicima nima nikakvog DC pada napona i cili napon baterije je prednapon cijevi

Nekako san i ocekival to pitanje pa san ju upravo jutros nacrtal. Kako mores vidit, izuzetno je jednostavna i nima nikakovih specijalnih komponenti. Cak i elektroliti mogu bit za svega 160V mada ipak preporucan one za 250V. Grijanje ne triba bit DC, AC je sasvim OK. Cak i pot za simetriranje najvirovatnije nece bit potriban. Stavil san ga na shemu tek reda radi a oce li bit potriban ili ne, najbolje ce pokazat proba. Osobno mislin da nece a u prilog tome gre i to ca je katoda direktno na masi, bez ikakvog otpornika i elka. Biasiranje je ostvareno sa baterijom 1,5V. Na prvi pogled to ne izgleda previse elegantno ali kako je zivot alkalne baterije najmanje dvi godine onda stvarno mislin da ju ni neki problem prominit nakon tog perioda.Ima jedna caka koju velika vecina zaboravlja a izuzetno je vazna kod rada sa visokostrmim cijevima. To je dodavanje malog keramickog konda od cca 1 nF sa gornjeg kraja anodnog otpornika prema masi. I to najkracim putem. Bez tog malog konda postoji velika mogucnost osciliranja na frekvencijama vecim od 100MHz.Ako se odlucis ovo delat, onda cemo o detaljima i konstrukciji

Strasno zakomplicirana sekcija napajanja. Potpuno bespotribno.A ca se tice samog spoja preampa sa prigusnicom va anodi, o tome niman bas neko visoko misljenje. Je da pruza vrlo visoku linearnost ali mu je frekventna karakteristika jako ogranicena, pogotovo sa prigusnicama reda 100H. Plus neminovna pojava rezonantnih nadvisenja. OK, mali unutrasnji otpor 6H30 donekle gusi ta nadvisenja ali ih ne moze potpuno suzbit.O toj topologiji san ponesto bil pisal na audiofil.net i ukratko, da bi bila prihvatljiva tribalo bi stavit dvi ili jos bolje tri prigusnice va seriju. Onu sa najmanjim induktivitetom najblize anodi a onu sa najvecim prema napajanju.Prosto je nevirovatno kako se po netu previdja (ili mozda namjerno zaboravlja) da je i prigusnica realni element i da osim induktiviteta ima i otpornu i kapacitivnu komponentu. Rezultat toga su rezonantne pojave koje kod prigusnica sa tako velikim induktivitetom mogu nastupit vec na vrlo niskim frekvencijama. A iznad rezonantne frekvencija takva prigusnica se vise ne ponasa ka induktivitet nego ka kondenzator

E ne bi Vizualno mi je jako odbojno vidit poluvodicke regulatore va cijevnom sklopu. Dajem prednost cistoj klasiki, visestrukoj RC ili po zelji i mogucnstima RLC filtraciji

Hvala decki na shemi, pa da i recen koju o njoj. Za SRPP stvarno nima potribe, niti za line stage triba teoretski veca linearnost koju SRPP postize u usporedbi sa zajednickom katodom niti triba toliko pojacanje koje SRPP ostvaruje. 6H30 je izuzetno linearna lampa i ne triba ic na nista vise od spoja sa zajednickom katodom a kako dela sa dosta visokim strujama onda i anodni otpornik moze bit mali, recimo 1K. Time se postize fantasticna frekventna karakteristika a linearnost se ne ugrozava. Malo brzog plotanja na grafu kaze da u radnoj tocki Ug = -1,5V / Uak = 56V / Ia = 29mA i sa anodnim otpornikom od 1K pojacanje iznosi negdi oko 7 do 7,5 puta (poklapa se sa matematickim izracunom preko parametara cijevi) a maksimalni neizobliceni izlazni signal iznosi nekih 20Vp-p. To je vrlo povoljna vridnost pojacanja za upotribu sa Alephima koji su generalno dosta niske ositljivosti. Izlazni otpor takvog sklopa je nizi od 500 oma ca znaci da mu ni dugi kabeli nisu neki problem.Biasiranje se komotno moze storit sa 1,5V alkalnom baterijom i time izbjec i katodni otpornik i katodni elkoNapon napajanja je vrlo nizak, nekih 85V. Kad se tome dodaju i RC celije za filtriranje, jos uvik se ostaje debelo ispod 200V a to znaci da i elektroliti za 250V (bitno jeftiniji nego oni za 350V) i vise nego udovoljavaju Jedna jedina cijev je dovoljna, svaka sekcija za jedan kanal. 6H30 je dobavljiva preko tube depota za nekih 20 eura.