Jump to content

100W sa samo dva tranzistora


apexaudio

Preporučeni Komentari

...ovakav ulazni stepen sa OP-om ga bolje kontrolise od klasicnog VAS-a. OPA134 ima na raspolaganju 35mA za pobudu izlaznog stepena, a kod JBL Urei 6230 dinosaurusa sa TL071 na ulazu i MJE340/350 jedva 10mA uz veliku disipaciju jer su na punom naponu napajanja.

 

Ovo je samo delmicno tacno. Taj pomenuti VAS stepen sa 10mA radi u A klasi dok se u samom opamp-u nalazi VAS stepen nakon koga sledi buffer i zbog toga moze da isporuci navedenih 35mA, s tim sto ce taj buffer u samom opamp-u raditi u AB klasi. 

   U sustini, nema besplatnog rucka. Zanimljivo je to sto je pojacalo jednostavno...

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Mile, malo si izmesao stvari sa svojim brojevima i varjantama pojacala A253,A129 itd, da bude jasnije ovo sto pisem se odnosi na semu iz prvog posta:

 

Izlazni darlingtoni u ovom slucaju NE rade kao emiter foloveri (ili source follower-i ako se koriste mosfetovi). Izlazni tranzistori su takodje "VAS" stepen, tj. pojacavaju i napon. Taj princip izlaznog stepena postoji odavno, koristi se i u nekim Hafler amp-u, ne secam se modela.

Sva pojacala koja sam pomenuo imaju izlazni stepen koji ima samo strujno pojacanje, a naponsko je nesto manje od 1, nisam nista pomesao.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ovo je samo delmicno tacno. Taj pomenuti VAS stepen sa 10mA radi u A klasi dok se u samom opamp-u nalazi VAS stepen nakon koga sledi buffer i zbog toga moze da isporuci navedenih 35mA, s tim sto ce taj buffer u samom opamp-u raditi u AB klasi. 

   U sustini, nema besplatnog rucka. Zanimljivo je to sto je pojacalo jednostavno...

To sto VAS u JBL-u radi u A klasi nema veze kad je ispred njega buffer sa TL071 koji radi u AB klasi :)

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Uf.... kako ondaK dobijes toliki napon na izlazu pojacala, kada ti opamp radi na klasicnih +/-15V ? (Ponovo se odnosi na semu iz prvog posta).

 

Evo ti ga taj stari Hafler, pogledaj:

Kod pojacala iz prvog posta izlaz pojacala je spojen na masu a ne na srednji izvod sekundara sto znaci da napon mase pliva u odnosu na srednji izvod sekundara gde je spojen drugi kraj zvucnika kako se OP amp napaja sa +/-15V u odnosu na masu to je kao da se VAS napaja sa 15V visim naponom nego izlazni tranzistori i moze da ih pobudi sve do zasicenja.

Kod pojacala u postu 69 napajanje OP je +/-15V u odnosu na izlaz pojacala i pliva zajedno sa izlaznim naponom i bootstrapovano je u odnosu na njega sto opet znaci da imamo na raspolaganj 15V visi napon nego na napajanju izlaznog stepena i opet je moguca pobuda izlaznih tranzistora do zasicenja, prakticno je napon klipinga samo za par volti manji od napona napajanja.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Zbotic, znam za ovo ali taj princip opamp-bootstrap-a se ne koristi u ovom konkretnom slucaju. U svakom slucaju, hvala, koristan link, za onog ko nije imao prilike da procita.

 

Mile, ti si neki bas tvrdoglav covek. :)

Evo,na brzinu sam uradio simulaciju samo izlaznog stepena, (isto mozes da probas u tvom Multisim-u ili kom vec programu radis simulacije ako ne verujes ni slikama).

Dakle, na slikama vidis uproscenu semu izlaznog stepena sa mosfetovima i AC karakteristiku izlaza. 

Kao sto vidis voltage gain je oko 22dB i stepen je invertujuci, t.j. faza okrenuta za 180 stepeni (bas zbog toga se kod recimo Hafler amp-a signal za VAS ne uzima sa druge polovine diferencijalnog stepena )  ;).

post-10-0-08011100-1450823297_thumb.jpg

post-10-0-06609100-1450823305_thumb.jpg

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

AC teret jeste u kolektoru preko filterskih elektrolita, pa je samim tim sklop sa zajednickim emitorom koji ima naposki gain.

Losa strana ovakvih sklopova je zavisnost naponskog gain-a od impedanse tereta, ...... sve se mrda sa promenom zvucnika, gain, faze, kolicine feedback-a po frekvencijama, al

hebiga i lampe cesto rade u takvim spojevima, pa se kaze da im treba ravna impedansa zvucnika da bi radilo pristojno.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

AC teret jeste u kolektoru preko filterskih elektrolita, pa je samim tim sklop sa zajednickim emitorom koji ima naposki gain.

Losa strana ovakvih sklopova je zavisnost naponskog gain-a od impedanse tereta, ...... sve se mrda sa promenom zvucnika, gain, faze, kolicine feedback-a po frekvencijama, al

hebiga i lampe cesto rade u takvim spojevima, pa se kaze da im treba ravna impedansa zvucnika da bi radilo pristojno.

Tacno tako. Pored toga, u ovoj konfiguraciji elektroliti u napajanju imaju vise uticaja na zvuk amp-a, kao i izbor izlaznih tranzistora. Ja bih takodje u ovom slucaju u sirokom luku izbegao darlington izlaz, narocito te integrisane varjante. 

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Izvinjavam se u vezi seme iz prvog posta, kako sam postavljanjem globalne povratne sprege definisao naponsko pojacanje zanemario sam to da ovako povezan izlazni stepen ima naponsko pojacanje definisano otporom zvucnika... sve vreme sam koncentrisan na semu iz posta 69 zato sto je na drugim forumima vec uradjen prototip i dodatne modifikacije u simulaciji.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Da, zanimljiva tema za razmisljanje i ko je voljan da eksperimentise. Ovaj izlazni stepen bez povratne sprege, samo buffer na ulazu i gotov mali amp ;)

Sta to svi imaju protiv povratne sprege, ja bas volim da koristim povratnu spregu :) Prakticno je sema iz prvog posta upravo takvo pojacalo ako bi se izbacila povratna sprega i OP amp koristio kao buffer.

Uvek kad se pomene pojacalo bez povratne sprege padne mi na pamet citat iz filma 'tito i ja' opis partizana: 'partizani su bili neke cike koje nisu volele da idu putem kao sav normalan svet nego su koristili neke jaruge...' :)

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Uporno pominjem semu iz posta 69 a niko da me opomene da nema posta 69 (bar ne jos :)  ) u pitanju je sema iz posta 12.

Dakle u prvom postu sam pokazao semu AX2 sa uzemljenim izlazom koja je bila pocetna ideja da se napravi pojacalo samo sa OP ampom i dva izlazna tranzistora.

Kod ove topologije bi svaki kanal morao da ima svoj ispravljac zato je uradjena sema A2 sa plivajucim napajanjem OP-a gde je izlaz standardno spojen na zvucnik i gde se jednim ispravljacem napajaju dva ili vise kanala...

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ovaj projekat je objavio Elektror, ako se dobro sećam, negde krajem 90-ih godina. Čak sam imao prilike da poslušam jedan od njih napravljen prema šemi bez petljanja, i to sasvim solidno svira. Čuo sam dosta boljih pojačavača, ali sam takođe čuo mnogo više lošijih od njega. Nije isti kao tvoj projekat, ali je prilično sličan. Pogledaj CELOKUPNU proizvodnu liniju firme BGW, svi do jednog su pravljeni na sličnom principu.

300Wamp.pdf

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ovaj projekat je objavljen krajem 80-ih godina u nekom od Elektor godišnjaka. Emulira current dumping princip a la Quad, ali slično tvom projektu, dominira ulazni op amp, koji definiše najveći deo performansi celine. Nije isto, ali je relativno slično.

post-474-0-07356000-1450858765_thumb.gif

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Mile, da bude sasvim jasno - nemam ja ništa protiv tvoje koncepcije, ja verujem da se najveći broj koncepcija u bilo kojoj tehnologiji (cevnoj, op amp, bipolarnoj, FET, MOSFET, IGBT, itd) može dovesti do jako dobrog zvuka ako čovek zna šta radi. Slažem se da je jednostavnije bolje, ako ništa više, pouzdanije je u redovnom radu, ali sa jednostavnim uvek postoji opasnost da se u ime jednostavnosti žrtvuje i nešto što ne treba. Suštinski moja jedina primedba na tvoj početni projekat jeste da on nema snage da u realnom svetu pobuđuje realne zvučne kutije. Za verziju sa dva para MOSFET-ova već nisam siguran da takav kometar stoji, a ako je za cenu, stavi tri para TIP 142/147 i mislim da si time rešio problem, bar u nekim granicama razuma. Poenta je da smatram da je naslov "100W sa jednim parom tranzistora" nesretno odabran jer ne dgovara realnim uslovima.

 

A spremno priznajem da je potanje koliko je dovoljno sasvim otvoreno, jer nema standarda koji definišu šta je teško a šta lako opterećenje. To je, prema tome, prepušteno ličnom shvatanju i izboru. Po meni, dobar pojačavač more da izdrži nominalnu impedansu definisanu kao 3 Oma minmum u paraleli sa 1 uF, a ko baš hoće blindiran pojačavač, 3 Oma paralelno sa 2 uF. Strogo lični kriterijumi. Prva varzija, 3 Oma sa paralelnih 1 uF, je inače dosta zastupljena u praksi, na primer podosta AR kutija ima tako nešto u sebi, a daleko su od jedinih sa takvim ili sličnim osobinama.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

dvv ova elektorova sema nema ama bas nikakve veze sa mojim pojacalom kao ni bgw, quad... cak mogu reci da je ta topologija po kojoj je elektor uradio pa300 jedna od najgorih i vrlo nestabilna...

Topologiju sa plivajucim napajanjem OP-a koju sam upotrebio za A2 koristi firma MC2 audio i oni su uradili jednu seriju pojacala za DYNAUDIO mislim da je oznaka DC450 DC650...

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ma pusti ti DVV-a, on je ugledo opamp pa misli to je to. A verovatno je pomislio u startu da je DC Servo u pitanju, glavu dajem :D. Veseljak je to pravi, ali malo priglup za audio tehniku i elektroniku uopšte :). Svakim postom dokazuje da ništa, ama baš ništa ne zna, a ume lepo da osoli paljbu negde tamo po nama ovamo. Ja se pitam zašto se lik ne banira jednom za sva vremena.

 

Mile, odlična tema. Pozdravi Terija, lik je makina :)

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Kreiraj nalog ili se prijavi da daš komentar

Potrebno je da budeš član DiyAudio.rs-a da bi ostavio komentar

Kreiraj nalog

Prijavite se za novi nalog na DiyAudio.rs zajednici. Jednostavno je!

Registruj novi nalog

Prijavi se

Već imaš nalog? Prijavi se ovde

Prijavi se odmah
  • Članovi koji sada čitaju   0 članova

    • Nema registrovanih članova koji gledaju ovu stranicu
×
×
  • Kreiraj novo...