Jump to content

Preporučeni Komentari

  • Odgovora 15
  • Kreirano pre
  • Zadnji odgovor pre

Aktivni članovi u ovoj temi

Popularni dani

Aktivni članovi u ovoj temi

Nije to baš tako lako, mada je sigurno moguće.Prvo što morš sa imaš u vidu je pojačanje (beta) tranzistora, onaj koji menja drugi mora da ima isti ili veći faktor strujnog pojačanja kako bi kolo i dalje moglo da isporučuje potrebnu snagu.Drugo što moraš da znaš jeste kako da modifikuješ zaštitna kola koja štite pojačavač od prevelike struje i napona. Ako to ne uradiš, to kolo će se ponašati kao da nisi ni menjao izlzane tranistore, tj. kao da tu još uvek čuče oni slabiji.I treće jeste pitanja napajanja. Ako je ono knap urađeno, onda ti zamena ne donosi bilo šta, drugim rečia, izvor napajanja mora da poseduje dodatnu rezervu energije koju bi ti snažniji tranzistori mogli da iskoriste. Ukoliko toga nema, džaba si krečio. Istina, na to možeš pomalo i uticati, na primer zamenom postojećih većih i kvalitetnijim elektrolitima, koji su zapravo rezervoari energije.Tek ugađanje sva tri gore navedena elementa zamena dobija nekakav smisao, jer sve to zajedno čini jedan zatvoren sistem, jok samo onoliko koliko je jaka i njegova najslabija karika.Teorijski, jači tranzistori bi podrazumevali i bolje hladnjake, ali se tu delimično pokrivaš činjenicom da jači tranzistori obično imaju i bolje termičke osobine, pa se to pomalo kompenzuje.Opet teorijski, izobličenja ne samo da ne bi smela da rastu, već obrnuto, trebalo bi da se minimlano smanjuju, iako u praksi najčešće sve ostaje po starom, sem naravno u ekstremnom radu, kada bi jači tranzistor morao da ima nešto manja izobličenja. Međutim to smanjenje je toliko malo da ga uopšte ne treba razmatrati kao neku bitnu dobit.Usled činjenice da svaki proizvođač ima neku sopstvenu tehnologiju proizvodnje poluprovodnika, moglo bi doći do promene zvuka, ali u kom smeru je čisto nagađanje. Nema garancije da bi ti se novi režim rada i više dopao.Ukratko, dosta sumnjiva postavka. Lično bih pre razmišljao o tome da malo nabiflam napajanje zamenom elektrolita većim i boljim, jer to je recept koji koliko znam nikada nije omanuo. Ubacivanje većih elektrolita povećava rezerve energije, pa tranzistori mirnije i stabilnije rade, bar koliko im to kolo u kome se nalaze dozvoljava. Bas postaje subjektivno čvršći i bolje kontrolisan, veći elektroliti imaju i manje izlazne impedanse, pa ti se prirodno povećeva i damping faktor (faktor prigušenja, odnosno kontrole zvučnih kutija).Bilo bi lakše pričati kada bi se znalo o kom uređaju se radi, šta poseduje, a šta se želi postići.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

 Lično bih pre razmišljao o tome da malo nabiflam napajanje zamenom elektrolita većim i boljim, jer to je recept koji koliko znam nikada nije omanuo. Ubacivanje većih elektrolita povećava rezerve energije, pa tranzistori mirnije i stabilnije rade, bar koliko im to kolo u kome se nalaze dozvoljava. Bas postaje subjektivno čvršći i bolje kontrolisan, veći elektroliti imaju i manje izlazne impedanse, pa ti se prirodno povećeva i damping faktor (faktor prigušenja, odnosno kontrole zvučnih kutija).

 

Nabiflati = Naučiti ponavljati nešto napamet bez dubljeg razumevanja.

 

Svako sebe najbolje poznaje.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Упрошћено, снага појачавача зависи од напона напајања, а не од снаге излазних транзистора.

 

Заменом излазних транзистора не можеш да добијеш већу снагу појачавача.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Упрошћено, снага појачавача зависи од напона напајања, а не од снаге излазних транзистора. Заменом излазних транзистора не можеш да добијеш већу снагу појачавача.

Zavisi kako gledaš na to, Dobrivoje. U apsolutnom naponskom smislu, slažem se, ne možeš, otud i stav da je bolje održati napon stabilnijim putem zamene elektrolita, ali ako posmatraš manje impedanse, 4 Oma i manje, jačim tranzistorima možeš bitno povećati raspoloživi izlaz jer imaju veće strujne kapacitete. To pod uslovom da se prilagode i zaštitna kola, tako da im omoguće produženi rad bez okidanja i ograničavanja.Uzmi banalan primer: 2SC5200 (Toshiba) i MJL3281A (Motorola/ON Semi). Izuzetno su slični, jer oba potiču od 2SC3281 (Toshiba), a praktično jedina razlika je u tome što 2SC nominlano gura 150W, a MJL 200W. U maksimumu, MJL gura oko 0,5A struje više. Međutim, bitno je primetiti da im je i otpisivanje snage po osnovu grejanja dato kao istovetna brojka, 1,43W/st C. Ako pretpostavimo da će zaštito od pregrevanja okinuti onda kada temperatura hladnjaka dostigne 65 st C, i pošto je to tačno 40 st C iznad deklarisanih performansi na 25 st C, ispada da će oba imati efektivno (Pmax - (1.43 x 40)), za 2SC to je 150 - (1.43 x 40) = 92,8 W, a za MJL (200 - (1.43 x 60)) = 142,8W. Prema tome, ako pretpostavimo da je napon u oba slučaja isti, MJL verzija ima bitno više snage na raspolaganju za niže impedanse jednostavno zato što raspolaže sa više struje.Po mom iskustvu, ovo se i te kako čuje čim se pojačavač potera malo jače, jer će onaj sa jačim izlazom zadržati isti tonalitet, samo će raditi glasnije, što kod onoga sa manjom snagom ne mora biti slučaj, a često i nije.Doduše, valja priznati i to da se ako ne isti, onda veoma sličan efekat može postići i sa povećavanjem elektrolita. Na primer, moj Marantz 170 DC pojačavač snage sa originalnim elektrolitima je postizao, pod uslovima navedenim u specifikaciji, 2 x 88/105W u 8/4 Oma. Kada sam dvostruki koncentrični elektrolit od 2x12.000uF/56V zamenio sa dva odvojena, sa po 22.000uF/63V elektrolitima, bez diranja bilo čega drugoga prethodna specifikacija je postala 2 x 94/135W u 8/4 Oma. A sve što sam postigao jeste da mu je napon napajanja stabilniji i mirniji, istina sa efektivnim povećanjem kapaciteta od gotovo duplo (precizno, +83,3%). Srećom da je moglo, ispravljačke diode su baš velike i jake, nisu na njima štedeli.
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Zavisi kako gledaš na to, Dobrivoje. U apsolutnom naponskom smislu, slažem se, ne možeš, otud i stav da je bolje održati napon stabilnijim putem zamene elektrolita, ali ako posmatraš manje impedanse, 4 Oma i manje, jačim tranzistorima možeš bitno povećati raspoloživi izlaz jer imaju veće strujne kapacitete. To pod uslovom da se prilagode i zaštitna kola, tako da im omoguće produženi rad bez okidanja i ograničavanja.Uzmi banalan primer: 2SC5200 (Toshiba) i MJL3281A (Motorola/ON Semi). Izuzetno su slični, jer oba potiču od 2SC3281 (Toshiba), a praktično jedina razlika je u tome što 2SC nominlano gura 150W, a MJL 200W. U maksimumu, MJL gura oko 0,5A struje više. Međutim, bitno je primetiti da im je i otpisivanje snage po osnovu grejanja dato kao istovetna brojka, 1,43W/st C. Ako pretpostavimo da će zaštito od pregrevanja okinuti onda kada temperatura hladnjaka dostigne 65 st C, i pošto je to tačno 40 st C iznad deklarisanih performansi na 25 st C, ispada da će oba imati efektivno (Pmax - (1.43 x 40)), za 2SC to je 150 - (1.43 x 40) = 92,8 W, a za MJL (200 - (1.43 x 60)) = 142,8W. Prema tome, ako pretpostavimo da je napon u oba slučaja isti, MJL verzija ima bitno više snage na raspolaganju za niže impedanse jednostavno zato što raspolaže sa više struje.Po mom iskustvu, ovo se i te kako čuje čim se pojačavač potera malo jače, jer će onaj sa jačim izlazom zadržati isti tonalitet, samo će raditi glasnije, što kod onoga sa manjom snagom ne mora biti slučaj, a često i nije.Doduše, valja priznati i to da se ako ne isti, onda veoma sličan efekat može postići i sa povećavanjem elektrolita. Na primer, moj Marantz 170 DC pojačavač snage sa originalnim elektrolitima je postizao, pod uslovima navedenim u specifikaciji, 2 x 88/105W u 8/4 Oma. Kada sam dvostruki koncentrični elektrolit od 2x12.000uF/56V zamenio sa dva odvojena, sa po 22.000uF/63V elektrolitima, bez diranja bilo čega drugoga prethodna specifikacija je postala 2 x 94/135W u 8/4 Oma. A sve što sam postigao jeste da mu je napon napajanja stabilniji i mirniji, istina sa efektivnim povećanjem kapaciteta od gotovo duplo (precizno, +83,3%). Srećom da je moglo, ispravljačke diode su baš velike i jake, nisu na njima štedeli.

 

200W, 150W guranje struje, nabiflaj prvo sta je SOA. Pomenuti tranzistori nisu kvarcne grejalice kako ti to plasticno objasnjavas, naravno pogresno.

 

 

Odgovor na izvorno pitanje, sto se tice izoblicenja, zavisi od tranzistora, sto se tice trafoa, nema razlike. Eventualno bi trebao da se ponovo podesi bias i eventualno kompenzacija, ponavljam zavisi od razlike medju tranzistorima. Podatak 25-35% jaci tranzistor ne znaci nista, tako da ne mozes da dobijes precizan odgovor.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Pismeni će pogledati SOAR krive recimo pomenutih 2SC i MJL tranzistora i veoma lako uočiti razlike u kontekstu struje između njih.Na žalost, nije svako pismen. QED.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Mislim da je sve ovo u domenu akademske rasprave jer ocigledno postavljac teme nije toliko strucan da bi se bavio svim ovim sto je ovde izneseno i na sta bi sve trebao da obrati paznju i da sta sve treba da promeni da bi eventualno dobio malo vise snage.

Jednostavan odgovor da se nista ne dobija promenom tranzistora, samo glavobolja.

 

Pozdrav Misa

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Tranzistore mogu mijenjati samo oni koji to ne trebaju pitati na forumu. Zahtjeva znanje, opremu i iskustvo.Snaga se povećava povišenjem napona, a nastali problemi se rješavaju ovisno o situaciji.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Hvala svima na odgovorima, vidim da od menjanja tranzistora nema vajde- a ni koristi. Ovo sam pitao ne zato sto sam hteo da menjam tranzistore(nit imam iskostva nit znanja dosta) vec samo teoretski.. A sad me interesuje kada zamenis elektrolite kao sto si ti opisao dw, onda mi kolo bude stabilnije? Zanima me kako si ti  2x12.000uF/56V zamenio sa 22.000uF/63V ovim? Tj. kako si dosao do te cifre, da bas takve stavis a ne neke malo vece kapacitivnosti ili manje? Jel to preko neke formule racunato ili si to samo tako izabrao?

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ako povećaš vrijednost kapaciteta u napajanjiu za nekih 20 - 30% vjerojatno ćeš dobiti bolje rezultate (smanjenje valovanja ispravljenog napona) iz razloga što proizvođači obično koriste cost-benefit amalizu za komercijalne uređaje. Međutim ako u tome pretjeraš možeš opteretiti transformator do granice pregaranja pogotovo ako nema soft start kod uključivanja. Naime kod uključivanja transformator je praktički u kratkom spoju dok ne napuni kondenzatore.

Jednostavan program poput PSUD-a http://www.duncanamps.com/psud2/ i ponešto teoretskog znanja pomoći će ti u optimiziranju napajanja. Rad napamet ili nabiflano zaboravi.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ovo što Zoran kaže stoji, nema spora, ali ukoliko se baš ne pretera, teško da će se to dogoditi, Ja to nisam video uživo za poslednjih 40 godina, mada dozvoljavam tu mogućnost. Sve zavisi o čemu se radi, o kom uređaju, pa prema tome i kakav trafo ima, i kavi se elektroliti menjaju kakvima.Male razllike, na primer na mom Citation 24 pojačavaču, sa originalnih 8.200 uF na 10.000 uF, porast od +22%, garantovano prolazi bez greške. Međutim, ono što sam uradio sa Marantz 170 DC pojačavačem, sa 12.000 na 22.000 uF, porast od +83%, je bilo moguće samo zato što je Marantz serijski ugradio trafo od preko 500 VA (sudeći prema osiguračima) i veoma jake ispravljačke diode, daleko jače nego što su realno potrebne, pa je to išlo. Takav skok nikome ne bih preporučio bez prethodnog detaljnog ispitivanja celog kola napajanja, da se vidi sme li se povećavati to baš tako.Ako analiza pokaže da se ne sme, trebalo bi svakako zameniti i poemnute ispravljačke diode, jer će one prve stradati ako se pretera, davno pre trafoa. Drugim rečima, pre ikakve zamene sem one 1 na 1, obavezno konsultovati servisni priručnik i nekoga ko se u to razume.Isto tako, ako se već menjaju elektroliti, u paralelu sa njima valja zalemiti i neke Siemens MKT kondenzatore, recimo 680 nF. Njihova funkcija je dvojaka. Prvo, oni postaju aktivni na veoma visokim učestanostima kada klasični elektroliti počinju da gube efikasnost, pa ispravljaju ono što ipak prođe kroz njih, i drugo, ispravljaju malo fazu napajanja, što je najveća rak-rana velikih elektrolita. Dobar trik koji obavezno radi posao i nije niti nešto posebno komplikovan, niti skup.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Hvala na odgovorima, dobio sam i vise nego sto sam trazio. Sve ovo je vrlo korisno za mene i nadam se da ce mi pomoci u daljem "razvoju". Ako ista budem radio sve cu detaljno staviti na forum u ovu temu. I ako neko ima slucajno link od neke prodavnice za ovakve stvari nek mi posalje(da je u Srbiji). Zahvaljujem jos jednom :)

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Kreiraj nalog ili se prijavi da daš komentar

Potrebno je da budeš član DiyAudio.rs-a da bi ostavio komentar

Kreiraj nalog

Prijavite se za novi nalog na DiyAudio.rs zajednici. Jednostavno je!

Registruj novi nalog

Prijavi se

Već imaš nalog? Prijavi se ovde

Prijavi se odmah
  • Članovi koji sada čitaju   0 članova

    • Nema registrovanih članova koji gledaju ovu stranicu
×
×
  • Kreiraj novo...