Jump to content

Pričica o EL34


Ја sam sam

Preporučeni Komentari

  • Odgovora 20
  • Kreirano pre
  • Zadnji odgovor pre

Aktivni članovi u ovoj temi

Popularni dani

Aktivni članovi u ovoj temi

Postovane slike

Nije greska ! Iskra Kranj je zaista pravila odlicne i pouzdane cevne 100 W razglasne Amp-ove samo sa 2 x EL34 cevi u izlazu , i naravno da je imalo izlaz za 100 V liniju .Raa primara izlaznog trafoa je bio 11 Kohma , anodni napon oko 800V , dok je UBg2 bio na pola UBa , odnosno oko 400 V , izlaz tog Amp-a je radio u dubokoj B1 klasi , interesantno je da su izlazne EL 34 cevi trajale i po petnaest i vise godina u tom rezimu rada i da je zvuk tog razglasnog Amp-a bio dosta dobar .

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ma ganjanje jednog para EL34 da postigne 100W je obicna glupost. Je, moze se to izvuc u klasi B (ne AB) ali se tu cijevi stavljaju u jako opterecene rezime ca normalno rezultira skracenjem njihove zivotne dobi. A da ne bi doslo do jos drasicnijeg skracivanja zivotne dobi, takav amp je prakticno upotribljiv samo za reprodukciju govora. Dozvoljavanje da mu udje puni audio opseg neminovno rezultira pretvaranjem radnog pravca u elipsu na frekvencijama di trafo pocima iskazivat reaktivne karaktere (a te su vec unutar punog audio opsega) i naravno prekoracenjem maksimalno dozvoljene disipacije.Tako da ganjanje takvog ampa punom snagom za reprodukciju cilog muzickog materijala znaci jako cesto minjanje cijevi.To je Iskra delala za socijalisticke razglase i u takvoj upotribi normalno da su cijevi dosta dugo trajale. To je ipak samo povremena a ne svakodnevna upotriba pa nisu ni nabijale neki veliki broj uri u radu a kako su im uglavnom dolazili govorni signali onda su ipak bile na granici dozvoljene disipacije.Za normalnu reprodukciju glazbe je vridnost takvog ampa prakticno nikakva

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ne slazem se sa iznetim misljenjem da je upotreba EL34 cevi u PP Amp-ovima na 800V Uba u dubokoj B1 klasi pogresna i da skracuje vek tih cevi drasticno , nego bas nasuprot rad sa relativno malim naponima anoda u A/AB klasi skracuje vek cevi neuporedivo vise !Radi se o vrlo jednostavnoj pojavi da je rad u A/AB klasi tih cevi iziskuje i mnogo vecu stalnu anodnu disipaciju usled proticanja relativno velike mirne struje cevi u tom rezimu rada , tako da se i elektronski emisioni sloj sa katoda tako mnogo brze izduva .Nasuprot tome rad pojacavaca u B1 klasi pobudjenog sa prosecnim muzickim zapisom znaci i neuporedivo manju prosecnu disipaciju na anodama izlaznih cevi cak i pri punoj pobudi odnosno izlaznoj snazi .Sto se tice kvaliteta zvuka takvih B1 klase Ampo-va oni uopste ne zaostaju mnogo za A / AB1 klasom Amp-ova , Ti Iskrini 100W razglasi su zvucali sasvim pristojno iz razloga sto su tu svojevremeno inzinjeri iz Iskre upotrebljavali dosta velik stepen GNFB-a da bi popravili elekticnu karakteristiku Amp-ova i samim tim i ukupnu zvucnu sliku .Na kraju McIntosh i ElectroVoice cevni Ampo-vi jesu Namerno projektovani da izlazne cevi rade sa relativno visokim anodnim naponima skoro do u B1 klasi rada, da bi se tako obezbedio sto je moguce duzi vek izlaznih cevi , svaki taj proizvodjac je opet upotrebio svoje specificno resenje da se odrzi visoka perfomansa reprodukcije zvuka iz tih Amp-ova .McIntosh je to uradio sa `` unity coupling `` konfiguracijom izlaznog trafoa , dok je Elektro Voice upotrebio Circlotron konfiguraciju .BTW, Iskrini cevni razglasni Amp-ovi jesu najcesce crkavali kada bi se pokidale kilometrima dugacke 100V zvucnicke linije na banderama i tako izlaz Amp-a ostajao bez opterecenja , to su bila dosta spektakularna crkavanja tih pojacala uz puno vatre i dima iz tih uredjaja .

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ne slazem se sa iznetim misljenjem da je upotreba EL34 cevi u PP Amp-ovima na 800V Uba u dubokoj B1 klasi pogresna i da skracuje vek tih cevi drasticno , nego bas nasuprot rad sa relativno malim naponima anoda u A/AB klasi skracuje vek cevi neuporedivo vise !

Slagal se netko ili ne, rad EL84 na 800V je jako opasn rezim koji joj jako skracuje zivot. Neke stvari oko prijelaska radnog pravca u elipsu (i naravno zalaza u nedozvoljene disipacije) san vec navel ali ima tu jos toga, od samih fizikalnih pa do konstrukcijskih stvari.Sa fizikalne strane cim je veci napon napajanja to je i veca mogucnost pojave sekundarnih elektrona. Sad, ako netko misli da su oni bezazleni.....Sa konstrukcijeske strane amp se zapravo nikad ne pravi da dela u 100% cistoj klasi B nego je to uvik neka vrsta osiromasene klase AB. Razlog je valjda svima jasan (ili mozda nije?). Amp koji bi bil bas skroz uklasi B (Iao = nula) bi gotovo stalno unosil crossover izoblicenja na manjim nivoima (dobar zvuk ??), ca zbog promjena parametara cijevi zbog starena ca zbog varijacija napona mreze a mislin da ne triba napominjat da va tim Iskrinim ampima ni bilo nikakvog stabilizatora napona. Takav amp bi zapravo stalno u ovisnosti od napona mreze skakal iz klase C u klasu AB sa prolaskom kroz klasu B. Tako da to ca se konvencionalno naziva radom ampa u klasi B u praksi zapravo uvik znaci neku vrstu "osiromasene" klase AB, bas zato da se izbignu (barem koliko se moze) crossover izoblicenja pa se cijevima i tu daje neka mala struja mirovanja. A neka je ona ovdi i samo bidnih 10mA, to vec pri 800V napajanja znaci punih 8W disipacije na svakoj EL34. A signal im jos nije niti doveden......Svako kome su te stvari jasne ce lako izvest zakljucak o "trajnosti" EL34 u takvom rezimu
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

meni EL34 najlepše zvuči u SE konfiguraciji. ultra linear.EF86 drajver, u triodnom spoju. imao sam prilike da pravimtakav SE za jednu mušteriju i da ga slušam duže vremena.fenomenalan zvuk.sto se tiče PP konfiguracije, nisam imao dodira sa B klasom.imao sam jedan PP stereo i 2 mono bloka. naponi su bili kolikose sećam Ua 425V, Ug2 385V i -Ug1 oko 30 i neki V. daleko odB klase.a što se tiče trajnosti lampi, po meni je najbitnije pridržavati sevrednosti koje su date, i da se ne prelaze. lampe su kao i ljubav,lepe, a kratko traju :)treba ih voleti, a i čuvati. :drink:

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

ako postavimo radnu tacku duboko u B klasu imacemo znatna izoblicenja (u zavisnosti gde je ona ) i Ia moze da se svede na minimalnu kada nema signala,prakticno na nulu.Takvo pojacalo odnosno izlazne cevi mogu dugo da rade u tom rezimu bez obzira sto je u radu velika Ia i disipacija jer rade samo dok neko govori i u retkim situacijama za 1 maj i novu godinu.O kvalitetu ne treba pricati .Ima neke istine u tome sto kaze banat u tome da se "umrtvljeni " sloj na katod na ovaj nacin "skida" i tako se cevi po malo regenerisu u radu dok u klasi A katoda je kontinualno izlozena anodnoj struji i taj nacin rada umrtvi katodu.i skrati radni vek.Ja sam u praksi nailazio (dinakord 4 el34) ima visoki napon anode i dolazilo je do preskakanja napona na podnozju i bilo je primetno da su cevi radile pod velikom disipacijom.Ne znam sta je to skracenica GNFB (banat) ali bih postovao preporuke proizvodjaca cevi.Medjutim evo telefunken je radio nesto slicno,vidi dodatak. Valjda oni bolje znaju...

post-468-0-94982100-1319379262.png

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

SSTrsat

Sekundarna emisija odbijenih elektrona od anode EL34 cevi jeste uspesno resena fizickim uvodjenjem i uzemljivanjem G3 elektrode na masu , tako da nema nikakve sanse da se desi preoptercivanje G2 elektrode kao kod klasicnih tetroda ni u jednom rezimu rada pa ni u B klasi operacije pri visokim UBa naponima usled prihvatanja sekundarne emisije sa anode.

Stoji vasa primedba 100% da je od proizvodjaca EL34 cevi preporucen rad na 800V UBa (ili cak i nesto vise) ustvari osiromasena AB klasa , ili ja bih rekao da je to tako postavljena radna tacka cevi koja je bliza samoj B klasi nego AB klasi ali svakako nije cista B klasa gde je zadata mirna struja Ia=o .

Ali se kod AF pentode snage tip EL34 i slicnih cevi ta optimalna radna tacka poznaje i pronalazi tako sto se merenjem pronalazi prestanak protoka G2 struje a ne Anodne struje , tada su ukupna maximalna izoblicenja jos uvek u prihvatljivoj meri i ne prelaze 5 % pri punoj izlaznoj snazi .

Ovo zadnje(5% THD) vazi za`` open loop`` kolo Amp-a , znaci kolo bez ijednog postotka primenjenog korekcionog GNFB-a ( Global Negative FeedBack-a ) .

Imao sam prilke da pravim 200W pojacavace sa 4x EL 34 ( KT90 ) u izlazu koji su imali drift anodnog napona od 780VDC do 850 VDC i isti takav procenat drifta G2 napona i bias napona usled drifta mreznog napona, to je radilo extremno zadovoljavajuce i vrlo dugotrajno pod uslovom da se NE Uzemljuje nijedan pin grejanja cevi (2 & 7 ) , nego da su ostajali plivajuci u odnosu na masu tako da Nikada nije dolazilo do uspostavljanja luka izmedju pina Anode (3 ) i pina grejanja (2 )i unistenja sklopa .

I dalje ostajem pri svojoj tvrdnji da ovaj rezim rada cevi EL34 jeste taj koji omogucava najduzi radni vek istih, provereno !

Eto i linka sa interesantnim tekstom pokojnog Bruce De Palme i njegovog dizajna cevnog HI - FI pojacavaca koji radi u tom rezimu rada sa 800V Uba .http://depalma.pair....log/analog.html

post-556-0-17347500-1319385315.jpg

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

SSTrsat

Sekundarna emisija odbijenih elektrona od anode EL34 cevi jeste uspesno resena fizickim uvodjenjem i uzemljivanjem G3 elektrode na masu , tako da nema nikakve sanse da se desi preoptercivanje G2 elektrode kao kod klasicnih tetroda ni u jednom rezimu rada pa ni u B klasi operacije pri visokim UBa naponima usled prihvatanja sekundarne emisije sa anode.

Jako je optimisticno (da ne kazem malo neozbiljno) ocekivat da ce bas svi sekundarni elektroni bit sprijeceni trecom resetkom. Oce naravno vecina ali ipak ne svi. Izmadju teoretski idealnog modela i stvarne situacije uvik ima razlike. Naravno da kod pentode oni sami po sebi nece unistit cijev ali kad je stjerana u jako optereceni rezim.....

I dalje ostajem pri svojoj tvrdnji da ovaj rezim rada cevi EL34 jeste taj koji omogucava najduzi radni vek istih, provereno !

Provjereno, nije.

Ali ako te veseli da ju guras da ti jedan par EL34 daje snage od 100W, samo izvoli. Zac recimo ne uzmes u ruke bas gitaru i recimo uru vrimena dnevno odvrnes do maksimuma pa recimo nakon tjedan dana izmjeris emisiju EL34. Znaci nikakva specijalna upotriba nego ono ca gitarista dela svaki dan.

Koliki je ono stupanj iskoristenja klase B u teoretskom modelu sa idealnim skroz omskim opterecenjem a koliki je va realnom svitu, pogotovo na frekvencijama di izlazni trafo pokazuje reaktivni karakter?

Pustimo sve te lipe stvari koliki je prosjecni nivo signala u odnosu na pikove. Dobro konstruiran amp mora it sposoban da deklariranu snagu daje trajno bez obzira na vrstu signala koji mu se dovodi. A ovaj koji je natjeran da daje 100W to nije u stanju trajno davat u uvjetima realnog opterecenja. I tu zavrsava sva prica o trajnosti EL34 u tom rezimu.

Naravno, ako ce netko takav amp koristit za kucno slusanje pri ustvari vrlo malim nivoima snage onda ce mu trajat. Ali je jako tesko nac opravdanje za koristenje 800V napajanja i trafa koji EL34 pitaju za takav rezim di je i za red velicine manja snaga dovoljna.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

mlatite praznu slamu

zna se zasto je nastala konstrukcija sa EL34 na 800V i zasta je koriscen taj pristup

sve se moglo reci u 2 reda maksimalno

dakle - za greenhorne :

EL34 je koristena sa granicno visokim anodnim naponom samo za PA pojacala , koja su imala jako mala efektivna opterecenja .

za parametre rada u tom regionu konsultovati knjige starostavne , uz napomenu da je moguce koristiti samo genuine primerke pomenute cevi .

nije preporucljivo za trajniju upotrebu ; analogija - nafriziranim mopedom se ne ide na more .

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Kreiraj nalog ili se prijavi da daš komentar

Potrebno je da budeš član DiyAudio.rs-a da bi ostavio komentar

Kreiraj nalog

Prijavite se za novi nalog na DiyAudio.rs zajednici. Jednostavno je!

Registruj novi nalog

Prijavi se

Već imaš nalog? Prijavi se ovde

Prijavi se odmah
  • Članovi koji sada čitaju   0 članova

    • Nema registrovanih članova koji gledaju ovu stranicu
×
×
  • Kreiraj novo...