Uhh, kako ranije nisam video ovu temu? Da i ja kažem po koju...ako sam negde zgrešio, šta da kažem...nemojte da se ljutite, mnogo se izvinjavamo... Evo, kako ja interpretiram D. Self odluke:Prvo, treba da izdvojimo naponski pojačavač (VAS) od ostatka pojačavača snage i da ga posmatramo u izolaciji i to bez kompenzacije. Na taj način ćemo utvrditi koji je bolji (uslovno rečeno). U ovoj topologiji (kao i u mnogim drugim) naponski pojačavač je transimpedansni pojačavač, što će reći da struju koja ulazi na bazu "pretvara" i pojačava u napon. Napomenuo sam gore da posmatramo bez kompenzacionog kondezatora, što će reći da gledamo open loop samog naponskog pojačavača. Tek na visokim frekvencijama, odnosno, pri vrlo brzim tranzijentima on ima osobine integratora.Dole je data šema koja obezbeđuje odgovarajuće DC naponske nivoe (uokvireno) i posmatraju se varijante sa jednim i dva tranzistora. Upotrebljeni su modeli tranzistora 2SC3503 i BC550C. Transimpedansa naponskog pojačavača sa jednim tranzistorom iznosi oko 8,5Moma (puna zelena linija pri dnu dijagrama na 2 slici), dok transimpedansa naponskog pojačavača sa dva tranzistora iznosi oko 3,3Goma (puna plava linija na drugoj slici). Dakle, imamo jedan pojačavač sa malim i sa velikim open loop pojačanjem. Oba pojačavača imaju veeeliku izlaznu otpornost, reda megaoma, slično kao i strujni izvori.Idemo dalje. Ajde da vratimo kompenzacioni kondezator nazad gde mu je mesto, između baze i kolektora. Dok je taj kondezator samo kompenzacioni kondezator za celikupni pojačavač snage, to je ustvari obična negativna povratna sprega za naponski pojačavač i u ovom slučaju sačinjena od kondezatora. A šta radi negativna povratna sprega bilo kom pojačavaču? Smanjuje mu izlaznu impedansu:Rizr - izlazna impedansa sa pov. spregom (obeležena sa R da bi se razlikovalo od transimpedanse)Riz0 - izlazna impedansa bez pov. spregeZ - transimpedansaIzlazna impedansa sa pov.spregom se računaRizr = Riz0 / (1+wC*Z) ; wC = 2*pi*fZa slučaj sa jednim tranzistorom imamoRizr = Riz0 / 100 ; pri f=20kHz, C=100pšto znači da je taj kondezator smanjio izlaznu impedansu 100 puta, dok u varijanti sa dva tranzistora imamo:Rizr = Riz / 40.000 ; pri f=20kHz, C=100pšto znači da je izlazna impedansa smanjenja 40 000 puta ako se koristi VAS sa dva tranzistora! To znači da ulazne struje baze sledećeg stepena (uglavnom je to izlazni stepen) neće mnogo uticati na pojavu izobličenja u ovom naponskom pojačavaču usled padova napona na izlaznoj impedansi.Zbog jače negativne povratne sprege (ostvarene preko kondezatora) kod dvotranzistorskog VAS-a pored izlazne impedanse (Rizr), smanjena su i izobličenja nastala u samom VAS-u i izobličenja usled efekta opterećivanja VAS-a sledećim stepenom.Na sledećim slikama prikazane su Firijeove analize signala na izlazu kada je izlaz VAS-a opterećen otpornikom od 10koma (što je sasvim linearno opterećenje za razliku od "zaguljenog" opterećenja realnog izlaznog stepena).Zašto sam se uhvatio za frekvenciju od 20kHz? Zato što pri višim frekvencijama globalna negativna povratna sprega slabi i gubi mogućnost da ispravi izobličenja prisutna na izlazu. Bez kompenzacionoh kondezatora u VAS-u onda se gubi i onaj poslednji zid u borbi protiv izobličenja i VAS, a zajedno i sa njim izlazni stepen, je prepušten na milost i nemilost opterećenju priključenog na izlazu. Da rezimiramo. Za što lineaniji pojačavač (sa ovom topologijom), potrebno je da VAS ima:- što manju izlaznu impedansu, Riz (to može da poboljša povratna sprega)- što veće pojačanje - transimpedansu (koje će se iskoristiti preko kompenzacionog kondezatora) za što manja izobličenjaDalje, sa priložene šeme, u prvom postu, se vidi da je diferencijalni ulazni stepen (LTP) vezan na strujni izvor od 6mA. Zbog upotrebe strujnih ogledala, struje punjenja i pražnjenja kompenzacionog kondezatora (što je jedan od faktora konačnog slewinga) su jednake i upravo 6mA. To daje:SR=I/Cc gde je I - struja u mikroamperima Cc - kompenzacioni kondezator u pikofaradimaSR=6000/100 => Teorijski Slew Rate od 60V/us, što je, po mom mišljenju, i više nego dovoljno. Drugi po redu problem koji smanjuje SR je "tromost" samog izvora konstantne struje u VAS-u, a to se da rešiti sa upotrebom većeg broja komponenti. U knjizi uopšte nije pominjao upotrebu "bržih" izvora konstantne struje jer je hteo da sa što manje komponenata dobije što više.