Srecko

Život sam proveo u R&D i iako nisam diyer već duduk izuzetno dobro znam šta je razvoj i osvajanje serijske proizvodnje. Ovo bi moglo mnoge da naljuti (izvinjavam se) ali na celom forumu jedino Aleksandar Prodanović radi stvari koje ja prepoznajem kao razvoj i uspeva da napravi prototipske partije čak i nulte serije nekih komponenata uspešno. Ko to nije radio ni ne zna kakav je to posao! Zato koliko god da nekome to nije pravo naravno da imam ogromno uvažavanje prema prema ljudima kojima to uspeva (pomislite samo koliko ljudi širom sveta uživa u Aleksandrovim kitovima pločica pojačavača a i koliko nas ovde takođe ima sreću i uživa u kompletnim uređajima). Allan Shaw to radi na višestruko višem nivou imajući u vidu obrt njegove firme. Jednog, dva …. pet kupaca možete da prevarite ali hiljade svakako ne. O ukusima ne bi trebalo da diskutujemo i naravno da je razumljivo da ima popriličan broj onih kojima se neke stvari ne dopadaju poput proizvoda gospodina Allan Shaw ali to ne predstavlja nikakvu odrednicu u bilo kojoj diskusiji ovog tipa. Mi smo inženjeri a metode za ocenu kvaliteta proizvoda odavno su poznate a uši su samo potencijalni šlag na torti.

Gospodine Brko. Svi Harbeth su malte ne upgrade (po nečemu) “BBC proizvoda”. Skretnice takođe. Da li se može skretnica bolje napraviti, verovatno no pitanje je da li bi takva skretnica uticala na izlaz zvučne kutije (F. karakteristiku). Ako stavim motor Hemi npr. u fiću karoserija neće izdržati. Sistem nije skup najboljih nego odgovarajućih komponenata.

Čujem oko 14kHz (lab. VMA).

Naravno da je D klasa “nova” stvar. Ja sam slušao neke pojačavače D klase i po meni to dobro radi (sve sto mi se sviđa ili goji ili se ide H zatvor zbog toga ili ……). Allan Shaw je pisao i o pojačavačima D klase i (kako sam ja shvatio) smatra da ta tehnologija još uvek nije onakva kakva on smatra da treba da bude. Emituje signal učestanosti iznad 50kHz (van čujnog opsega membrana kada iz izvora ne dobija ama baš nikakav signal).

Da znam da sebi napravim R2R DAC i ja bih, ni ne znam.

Evo posta Allan Shaw pa zaključite sami. Meni je sve jasno a i fizika nije zakinuta. Posedujem i sam Dynaco ST-70 i volim da ga slušam ali sa aspekta fizike Shaw je u pravu. ALLAN SHAW post Amplifier specifications - our very best friend. An explanation for the non-technical teenager. Rather than return to the office after our break, I'm going to have one, hopefully final attempt to convey the essential point about amplifier sonics. It's a fair point reported earlier thin this thread that 'ordinary folk can't understand the Stereophile technical graphs', so let see if we can demystify them. CAVEAT: I have used as data the two links that were posted by ordinary contributors in the thread above. I could have gone hunting for any number of alternatives, but this saves time. So I cannot say, and will not say, whether these are typical of what's available in amplifier land nor pass comment on their designer's philosophy or commercial acumen; I'm just recycling what went before. We start with cleaning up the printed technical graph of the tube amplifier (Graph A) to simplify for the non technical reader. It looks like this now: I've added underneath a piano keyboard for those more familiar with musical notes than technical frequencies. Ok so what? We see a line (a graph trace) that wiggles up and down as it traverses the piano scale, and beyond. Remember: there are many pure tones (fundamentals) beyond the highest keys on the piano, and a few below the lowest leys, so in terms of pure tones, the piano only covers a range of about 20Hz to 4kHz, when the audio band has long been established as 20Hz to 20kHz for high fidelity sound. Other instruments 'take over from' the piano's upper range and use the higher ranges of the audio spectrum (violin, brass etc.) which is just as well as it gives the composer a wide tonal tool box to work from. So let's look at the vertical axis, marked on the left as being in dB (decibels). (I'm a bit confused by the little A shown; I doubt that it means that axis is in dbA weighting when measuring an amplifier, so suspect that it refers to the audio analyser's channel A). It's really handy that audio graphs almost invariable are scaled in dBs in the vertical axis (and frequency in the horizontal axis) because regardless of the make of audio analysis equipment that was used in the lab, we can make prefect visual comparisons of what is actually columns of numbers that lie behind the graph data. Sometimes though, we have to visually squeeze or stretch the graph to be able to compare apples with apples, but the beauty of working in Y axis dB and X axis frequency is that it is 100% legitimate to do so. But ONLY when we are working in dBs and Hz. Now we have our Graph A of our tube amp, we can present the graph of the solid state amplifier mentioned above, Graph B. If we take a snapshot of the graph, it looks like this: We have a problem. The visual appearance of Graph A and B is so radically different that we are in grave danger of misinterpreting any useful technical information contained therein. Even though, as you will see from the little Ap symbol in the top right of the graphs that the same Audio Precision analyser has been used. What we are witnessing is two different generations of Ap equipment with very different graph presentational capabilities (over twenty years part). So, to be in a position to safely compare these two, we need to stretch and squeeze one of the graphs relative to the other to make them exactly visually comparable. Remember - this is only legitimate if we work in dBs and Hz, as we are. It is not a cheat - it does not change the underlying data, but it corrects the different aspect ratio and scaling of the graphs for the human eye to make sense of the information. So having done that, I can now place Graph A and Graph B side by side, confident that they are displaying information that is visually cross-comparable, here: Now that I have carefully adjusted the axis of B to be identical to A (as best as I can, visually) we can present them together. If we are more curious about the way the amps cover the horizontal frequency range, we might wish to place A and B one over the other like this: If we are more curious about how the dB (loudness) of the two amps v. frequency, then we might present their graphs side by side like this: Whether we prefer the one over the other or the side by side presentation is a matter of choice - I prefer the side by side graph immediately above. And yes, Graph B does now have a visual aspect ratio that is very much different from how it was originally but we can prove that the scaling is exactly comparable with Graph A, here: (I'm showing the vertical scale cross-comparison - you can verify the horizontal one for yourself from the above graphs): So now we are at the point that we can make proper visual comparisons between the performance of these two amplifiers. Is it immediately apparent that as far as B is concerned, it's output is exceptionally flat across the audio band and far beyond it, and that A's output is greatly effected by the speaker load? So now we can consider for A, which frequencies (or octaves, or part-octaves) are going to be boosted or attenuated across the musical scale. The graph tells us that unambiguously. Again, lucky for us that the vertical scale is in dB, and by convention, such graphs are usually presented centred around the 0dB line. That makes it really easy for a human to see clearly what the deviation is across the audio band. So I've drawn in the zero dB line in orange, here: Now we have this line - and as you can see, the entire response of SS amplifier B traces the ideal 0dB line across the audio band - we can colour in which groups of notes will be made louder to the listener and which notes quieter like this: Now the picture is clear. Some, but not all, musical octaves will have enhanced loudness when this amplifier drives a typical speaker load, and some will have reduced loudness. 'Loudness' is always associated in the human brain with predictable and long understood subjective sensations, so knowing those, we can reliably anticipate the subjective sensation that this amplifier would create in the listener's brain when it is driving the typical speaker load. When driving another speaker load, or even no speaker at all and just a straight resistance, then very different results may occur. We can attribute some generic audiophile adjectives (plenty to chose from) and identify them: Considering that the subjective experience is so well understood by audiologists, it could be anticipated that a similar subjective outcome could be synthesised under lab conditions to guinea pig students by routing the audio through a graphic equaliser and into Amp B. Of course, as with all matters in hifi one man's preference is another's detestation, but Stereophile have given us the tools to make an educated stab at how any amplifier is likely to modify the audio spectrum when driving a real-world load. Which you chose is entirely up to you. This has taken a morning - a hope you find it can guide you better to neutrality or otherwise in your amp selection.

Da budem iskren nemam nikakvih zamerki na moj DAC i moje Linearno napajanje (moguće je i da su moje godine razlog što ne čujem iako mislim da mi sluh nije liš naprotiv). Mnogo više imam primedaba na kvalitet materijala koji slušam u smislu da mi se često ne dopada kako je produciran da ne govorim o namerno istaknutim delovima koji verujem da ni u jednoj sobi niti sa bilo kojim sistemom (osim u automobilu) ne zvuči dobro. Dakle moglo bi i nešto drugo, Chord mi je pao na pamet samo zbog FPGA jer mi se nekako čini da je taj pravac pun pogodak, a i mnogi Srbi kažu da su im DAC-ovi odlični zvučno.

Pretpostavljam da Alann Shaw nije mislio BUKVALNO. To je rekao u vezi sa stalnim pitanjima (koja mu kupci upućuju) koji bi pojačavač preporučio za svoje Harbeth zvučnike. Jasno je rekao da preporučuje pojačavač nov ili dobro održavan (u performansama koje je proizvođač propisao) jer se na planu pojačavača u poslednjih nekoliko desetina godina ništa spektakularno nije dogodilo. Takođe je rekao fabrika Harbeth ima na stotine pojačavača (i veoma starih) koje redovno servisiraju za potrebe ispitivanja i faznih testiranja svojih proizvoda. Posebno je skrenuo pažnju da kupac pojačavača treba da obrati pažnju pri kupovini pojačavača na kvalitet servisnih usluga i pomenuo sopstvene probleme sa firmom Hegel. Jedino je u postu bilo primetno da nije ljubitelj pojačavača sa lampama (meni to njegovo objasnjenje izgleda veoma razumno) i taj njegov post sam već postovao na forumu.

Znao sam da ste od mene znatno kvalitetniji, no priznajem da ste me baš prijatno iznenadili (a nije me u ovim godinama lako iznenaditi). Volim kada je neko naš (Srbin) znalac u bilo čemu. Ponekad baš nekritički, zdravo za gotovo, prihvatam autoritet stranaca poput Allana Shaw makar on bio i vlasnik i konstruktor Harbeth (uostalom u Srbiji mnogi i onako misle da Harbeth ……………. jer jednostavno ne prija srpskim ušima). Očito da bih morao da poradim na sebi.

Potpuno delim Vaše mišljenje. Mnogo kvalitetniji ljudi od mene (poput Allan Shaw) kažu da se ništa spektakularno na polju pojačavača nije desilo od 70-tih godina prošlog milenijuma, i da pojačavači koji su bili dobri-odlični tada i sada su takvi. Isto mišljenje imam i o zvučnim kutijama. Tannoy je bio zakon nekada a i sada je. Isto se može reći i za JBL ili filosofiju BBC zvuka ili …………… (naravno ovo je moje mišljenje).

Nisam saglasan. Kao i kod mobilnih, snaga trenutnih FPGA je mnogooo veća nego što je potrebno za konverzije i sve ostalo (da se našalim hardware-FPGA je za ovaj posao toliko brz da bi trebali da uvedu animacije-da ga uspore kao na mobilnim telefonima).

Naravno, samo sam rekao da ne treba davati veliki novac za DAC trenutno (po meni je to baš bacanje novca) i da su DAC-ovi sa FPGA mnogo bolji izbor zato sto ostavljaju mogućnost upgrade (software).

Potpuno sam saglasan! Tako je strm gradijent napretka DAC-ova da je izvesno da ništa takvom brzinom ne napreduje ka elektronskom otpadu, posle kupovine[emoji16].

Upravo to i ja mislim i zato sam i pomenuo oba Chord DAC-a (nisam nažalost diyaer već duduk[emoji16]).

Da, zato sam i pomenuo Chord te da će on uz ovaj vrtoglavi gradijent napretka DAC-ova ipak najkasnije (izgleda) postati elektronsko đubre, te da je stvarno ludost potrošiti baš mnogo novca na DAC.

Naravno. Upravo sam to i istakao. To je jakoooooo ozbiljan posao, za celu karijeru, da bi od toga ispalo nešto da valja.

Znam (bolje reći znao sam-imam iskustva[emoji16]) da isprogramiram FPGA ali ništa ne znam o DAC-ovima i ostalom tako da je to Nemoguća misija[emoji16]. Nauka je to i neozbiljno bi bilo, PRESKUPO i trajalo bi godinamaaaaaa[emoji16] da se uopšte stigne do nekog rezultata. Bila bi mrtva trka da li bih pre riknuo ili napravio DAC[emoji16].

Ako sam dobro shvatio, razvali se npr. Sanskrit, uzme DA čip i neko pametan (i sposoban) napravi analogni deo?

Mislite ovaj “SMSL Sanskrit 10th MKII HiFi Audio DAC USB AK4493 DSD512 XMOS” od 130 evra? Nikad nisam čuo ništa slično (jeftino sto naravno nije odrednica za kvalitet), priznajem; a nisam razmišljao o Kinezima (imam jednog) po principu dosadila mi crnka hocu malo plavušu[emoji16]. U pravu ste, ne treba ništa odbacivati.

Saglasan sam u potpunosti sa tim sto ste kazali, pogotovo što je gradijent unapređenja DAC-ova takav da sve to kroz nekoliko godina postaje elektronski otpad; te je besmisleno davati velike svote novca za DAC-ove. Ne znam da li se sećate ja upravo sada imam DAC “SMSL M8A DSD” i imam baš za njega napravljeno linearno napajanje “SMSL P2”; sa kojim sam prezadovoljan. DAC (drugi) planiram da kupim da bih zaokružio (pristojno) “A” i “B” sistem (koji mi je želja da za koji mesec aktiviram). Problem je sto su i kineski DAC-ovi postali prilično skupi (razmišljao sam o “Toping D70” ili “Toping D90”. Ovaj drugi je po ceni skoro kao “Chord Qutest”[emoji16] a bazirali su ga, zbog požara u Japanu u fabrici čipova, na “rezervnom” čipu ES9038 Pro (imam ga baš u “SMSL M8A DSD”). Zašto sam razmišljao o Chord generalno. Chord je kompletno “svoj” (ne koristi gotov čip-“black box”). Koristi FPGA i sopstveni software, pa sam pomislio da njihov zvuk najvećim delom zavisi upravo od tog njihovog “software” te da bi kroz neku godinu Chord mogao da se “doseti” da ga upgrade-ju (naravno za visoku cenu kako to Briti najbolje znaju) te da bi Chord DAC-s verovatno mogli duže trajati pre nego postanu elektronski otpad.

Da li je neko slušao DAC “Chord Hugo 2” i ako jeste da li bi mogao da ga “prokomentariše”? Hvala unapred.

Kao pudlica je. Nek Vam je sa srećom i da se nauživate.

Nole najavi da počinje da trenira za Pariz i Vi odmah odlazete crtanje PCB[emoji3].

Da, no njegovo bogatstvo jeste smanjeno, na danasnji dan, za taj iznos. Pad akcija je obično manji od stvarnog gubitka koji je ovim ekscesom Facebook pretrpeo i ko zna koliki će biti (prodaja oglasnog prostora), tako bar kaže moj sin kome su te procene upravo posao.

Nema mesta da se ruka zavuče[emoji16].