enaB
-
Broj sadržaja
5 -
Na DiyAudio.rs od
-
Poslednja poseta
Content Type
Profiles
Forum
Blog
Kalendar
Postovi objavljeno od enaB
-
-
Da li je ili nije ne znam, samo ću da citiram ovaj interesantan deo teksta
(Miomir Mijić, Audiotehnika)Sposobnost čula sluha da registruje razlike između zvukova, odnosno da
prima zvučne informacije, počiva na mogućnosti da se razlikuju oblici putujućih
talasa na bazilarnoj membrani i intenziteti vibracione pobude duž nje. S obzirom
na konstrukciju bazilarne membrane, jasno je da sinusna pobuda na
frekvencijama preko 20 kHz ne može biti registrovana. Međutim, to ne znači da
se ne mogu praviti razlike u zvukovima kada sadrže ili ne sadrže spektralne
komponente iznad 20 kHz. Postoje dva opšteprihvaćena objašnjenja kako se
mogu registrovati te razlike, iako se radi o frekvencijama na koje uvo u fizičkom
smislu nije osetljvo.
Prvo, postoji izvesna nelinearnost u prenosnoj karakteristici sistema od
spoljašnjeg uva do bazilarne membrane. Pri zvučnoj pobudi u uvu nastaju
izvesna nelinearna izobličenja koja generišu nelinearne produkte na
frekvencijama zbirova i razlika prenošenih spektralnih komponenti. Pojava
spektralnih komponenti viših od 20 kHz u zvuku koji se sluša znači da će i one
na putu do bazilarne membrane učestvovati u procesu izobličenja i generisanja
novih komponenti. Takvi intermodulacioni produkti u kojima učestvuju
komponente iznad 20 kHz čine razliku.
Drugo, sve tranzijentne pojave koje kao takve eventualno stvaraju neke
karakteristične oblike putujućih talasa na bazilarnoj membrani mogu učiniti da se
pravi razlika između dva zvuka koji se međusobno razlikuju samo u delu spektra
koji se nalazi iznad 20 kHz. Često se u popularnoj literaturi ova sposobnost čula
sluha tumačila kao otkriće da uvo može čuti frekvencije preko 20 kHz. Takva
konstatacija nije tačna jer nema fizičkog, odnosno anatomskog pokrića, već je to
samo posledica pojave intermodulacionih produkata i razlika u vremenskim
oblicima talasnih pojava na bazilarnoj membrani.
-
Ispravite ako grešim, ali ako je korisni deo sadržaja na CD-u ograničen na 22kHz, jer ne može više sa 44kHz semplovanjem, zar ne bi onda uklanjanjem filtera u plejeru trebalo da se dobije preslikan isti sadržaj kao na delu 0-22KHz, samo "u ogledalu okrenut" u odnosu na fs/2, na 22-44kHz, a od 44-66kHz isto što i 0-22kHz, samo u višem delu spektra i tako redom na svakih n*fs, dokle može. Meni kod ovog snimka sa ploče ne izgleda kao da se nešto ponavlja ili preslikava, nego kao lep neprekidan spektarOno sto se pri kraju spota vidi je dejstvo brickwall filtera u CD-u - njegovim uklanjanjem se dobija slican prikaz kao i kod LP ploce - ultrazvucni shum na koji je superponirano mnostvo visih harmonijskih nusprodukata. Test je u odnosu na svoju osnovnu tezu (koji medijum ima siri frekv. opseg) prosto irelevantan jer jedino sto jasno prikazuje je dejstvo brickwall filtera.Nije ispitana struktura ultrazvucnog sadrzaja snimljenog sa LP - da bi teza vredela treba dokazati da je to snimljeni, pozeljni sadrzaj a ne shum i nusprodukt rada uredjaja, nesavrsenosti medijuma i lanca reprodukcije. Naravno, sve to bez preispitavanja smislenosti pocetnog pitanja...
-
To jeste žuti RCA izvučen iz VGA konektora, ali to nije kompozitni video signal za koji se inače koristi žuti konektor, jer sam VGA nema kompozitni izlaz (samo komponentni), a nije ga moguće dobiti nikakvim kablićem bez dodatne elektronike. Ko zna šta je to
-
Nije, manji je taj za TOP3B. Meni isto izgledalo na slici kao oni "liskun 25x38" onomad, ali nije, dosta su manji. Po dužoj stranici jedan ceo i pola drugog može da se podbaci ispod MT200, u tom slučaju bude taman.
Pokušaj poređenja LP i CD...
in Digital
Napisano
Kad se već priča o brojevima, ako bi uzeli u obzir recimo opseg 0 do -48dB, tiše nas sada ne zanima, sa koliko od onih digitalnih 216 nivoa se taj opseg opisuje? Voleo bih da neko izračuna...