Jump to content

KENWOOD KA-1100SD, princip rada


Дане

Preporučeni Komentari

Imam ovog Kenwooda vec duze vreme, ali uvek me je zbunjivao njegov princip rada. Konkretno mislim na SuperDLD (Dinamic Linear Drive) kolo.Pojacalo ima 2 trafoa, ima 2x12000uf(C72 i C73) i jos 2x6800uf(C70 i C71) i jos 2x5800uf (C3 i C4 u shemi) (u kutiji na zadnjoj strani).Evo sta pise na pojacalu:"The Super DLD technology automatically operates a multiple power supply circuit system with high effiency and low impedance for greater speaker drive capability".Ima 8 Sankena DAT0612P+DAT1018PEvo slika is sheme:post-834-0-47923800-1319517367_thumb.jpgpost-834-0-09023400-1319517370_thumb.jpgslika pojacala:Ima mnogo zica unutra, uvek se izgubim kad probam da trace-ujem gde koja ide ;)Interesuje me sta mu je to SuperDLD, kako to zapravo radi; zasto ga u brosuri iz '85 reklamiraju kao "TurboCharged Amplifier"Odakle mu taj ogromni damping faktor: 1000 na 50hz. Zasto ima 2 trafoa?Ako je neko zainteresovan da odgovori?

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

  • Odgovora 61
  • Kreirano pre
  • Zadnji odgovor pre

Aktivni članovi u ovoj temi

Aktivni članovi u ovoj temi

Postovane slike

Interesuje me sta mu je to SuperDLD, kako to zapravo radi; zasto ga u brosuri iz '85 reklamiraju kao "TurboCharged Amplifier"Odakle mu taj ogromni damping faktor: 1000 na 50hz. Zasto ima 2 trafoa?

A ca ti tu ima bit nejasno, iz principjelne sheme koji si zalipil se jasno vidi ca je to i kako to dela.A to je jedan od (brojnih) pokusaja da se proizvede jeftiniji amp vece snage. Znaci amp koji ce davat recimo 100 i vise W (po logiki da kupac pada na podatke o velikoj snagi) a sadrzavat ce manje hladnjake i slabije napajanje nego ca bi nominalno tribalo za "klasicni" amp te snage.Ovdi su zapravo dva ampa u igri. Jedan dela do navedenih 30W (na manjem naponu napajanja) a kod priblizavanja toj snagi se ukljucuje drugi amp (na visem naponu napajanja) koji daje tih navedenih 100W.To je sve storeno sa manje vise ocekivanom pretpostavkom da je kod slusanja glazbe srednji nivo signala mali a da se tek u pikovima razvija velika snaga. I takav amp ce to obavit ali npr testiranje pri konstantnoj izlaznoj snagi od 100W tesko da bi prezivil vise od koju minutu. Ili bi se zadimil ili bi ga kakva zastita ugasila.Bilo je kroz povijest audia puno raznih izvedbi di je cilj bil postic veliku snagu ovakvim i slicnim nacinima. Koristenje kliznog biasa, koristenje skokovito promjenljivog biasa, ovo.... itd a svima je ustvari zajednicki motiv da se projde jeftinije u proizvodnji a da kupac bude impresioniran snagom koju takvi ampi posizu. Pri tome se naravno kupcu presucivalo da takvi ampi ne mogu te velike snage trajno razvijat.A takve vridnosti damping faktora su postizavane uobicajenim pristupom iz tog doba, enormnom jacinom povratne veze. Mada zapravo nikad nisu postizavane jer to sam izvor napajanja nije omogucival, cak ni uz svu kolicinu povratne veze. To su uglavnom podaci koji su derivirani iz kalkulacija i proracuna i ka takvi nisu lazni a postizavali su cilj da kupca impresioniraju ogromnim brojkama.Mali primjer: Amp sa takvim damping faktorom bi moral imat izlazni otpor od svega 8 milioma a kad ga se spoji sa zvucnikom sa samo 2 metra kabela od 2,5 kvadrata (ukupno 4 m zice), vec taj kabel dodaje u seriju 28 milioma i damping faktor pada na oko 220 puta. Sve to naravno uz pretpostavku da je izlazni otpor ispravljaca nula oma ca on naravno nije. Pa i uz vrlo ambicioznu pretpostavku da je izlazni otpor ispravljaca svega 0,15 oma, damping faktor bi na 8-omskom opterecenju bil jedva nesto preko 40 puta. Za precizniji (i jos porazniji) izracun damping faktora mozes izmjerit omske otpore namotaja trafa i koristenjem PSUD2 programa saznat koliki ti je izlazni otpor ispravljaca.Tako stoje stvari sa tim besmisleno velikim specificiranim vridnoostima damping faktora sa tehnicke strane. Ali sa komercijalne strane, te brojke su itekako postizavale svoj cilj - impresioniranje kupca.
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Do prije 5-6 godina mnoga pojačala za subwoofer su koristila ovakav princip rada. Kasnije je prevladala D klasa. U toku rada se obično uključivao dodatni stupanj za savladavanje kratkotrajnih zahtjeva za većom snagom. Zbog toga onaj drugi ispravljač na većem naponu. Iz iskustva, poprilično nestabilno u radu, jako ovisno o izboru tranzistora.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

A ca ti tu ima bit nejasno, iz principjelne sheme koji si zalipil se jasno vidi ca je to i kako to dela.

"Sta"?! "Vidi se"?!Mora da se salis, pa ja se svercujem na ovom forumu ;)

A to je jedan od (brojnih) pokusaja da se proizvede jeftiniji amp vece snage. Znaci amp koji ce davat recimo 100 i vise W (po logiki da kupac pada na podatke o velikoj snagi) a sadrzavat ce manje hladnjake i slabije napajanje nego ca bi nominalno tribalo za "klasicni" amp te snage.Ovdi su zapravo dva ampa u igri. Jedan dela do navedenih 30W (na manjem naponu napajanja) a kod priblizavanja toj snagi se ukljucuje drugi amp (na visem naponu napajanja) koji daje tih navedenih 100W.To je sve storeno sa manje vise ocekivanom pretpostavkom da je kod slusanja glazbe srednji nivo signala mali a da se tek u pikovima razvija velika snaga. I takav amp ce to obavit ali npr testiranje pri konstantnoj izlaznoj snagi od 100W tesko da bi prezivil vise od koju minutu. Ili bi se zadimil ili bi ga kakva zastita ugasila.

OK, jasno. Dakle, kada jedan amp radi, drugi ne radi, i obrnuto. A po kom osnovu taj amp koji ne radi utice na poboljsanje zvuka drugog ampa koji radi (pise tako na prvoj slici)?I da li je jedan trafo za jedan "amp" a drugi za drugi?I kakva je funkcija C3 i C4 (kaze da su na staro DLD kolo dodati C3 i C4 i tako je nastao SuperDLD)?:)

Bilo je kroz povijest audia puno raznih izvedbi di je cilj bil postic veliku snagu ovakvim i slicnim nacinima. Koristenje kliznog biasa, koristenje skokovito promjenljivog biasa, ovo.... itd a svima je ustvari zajednicki motiv da se projde jeftinije u proizvodnji a da kupac bude impresioniran snagom koju takvi ampi posizu. Pri tome se naravno kupcu presucivalo da takvi ampi ne mogu te velike snage trajno razvijat.

Ok, ako je samo do "nasminkane" snage, to nije problem (nikad ga ne koristim tako glasno), ali, da li ono moze da da dobar kvalitet zvuka?

Tako stoje stvari sa tim besmisleno velikim specificiranim vridnoostima damping faktora sa tehnicke strane. Ali sa komercijalne strane, te brojke su itekako postizavale svoj cilj - impresioniranje kupca.

Da se malo ogradim, ja ga nisam kupio zbog tih tehnickih impresivnih specifikacija (njih saznajem tek sada).... ;)Hvala veliko na odgovoru.
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Do prije 5-6 godina mnoga pojačala za subwoofer su koristila ovakav princip rada. Kasnije je prevladala D klasa. U toku rada se obično uključivao dodatni stupanj za savladavanje kratkotrajnih zahtjeva za većom snagom. Zbog toga onaj drugi ispravljač na većem naponu. Iz iskustva, poprilično nestabilno u radu, jako ovisno o izboru tranzistora.

Na nekom forumu procitah da covek koristi ovo pojacalo za pogon samo bassova, a drugo pojacalo za srednje i visoke. Izgleda kao da moze dobro da pogoni velike zvucnike...Sta konkretno znaci "nestabilno u radu"?Hvala za odgovor.
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

skupljas stara pojacala ?

Ma jok.....cista estetika :msn-rofl: Ne stvarno, odavno ga imam, a pri kupovini ga nisam ni poslusao, samo sam prodzarao netom i video da je novo kostalo 2000$ ili bese DM, i to je bilo to (mladost-ludost). Neki ga bog zna koliko hvale, neki kazu da i nije bas nesto...pa bi ja sada malo da saznam o njemu, kako radi...
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

A to su ona pojacala, sto ih upalis ujutru da bi slusao poslepodne??? ;)

Hoces da kazes da je A-klasa stabilna u radu a ovo moje sokocalo nestabilno zbog tog "mehanizma" koji stalno prebacuje izmedju "2 pojacala"??

kada vec skupljas starudije - kreni sa recimo : Musical Fidelity A1 - pa ga poslusaj.

promeni mu svakako elektrolite.

kad skupis vise para - gledaj da napravis sam neko u A klasi - sa shema ovde na forumu - ili plati da ti neko sastavi.

tada si zavrsio si dozivotno sa pojacalom. (moje misljenje)

naravno treba imati i zvucnike.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

"Sta"?! "Vidi se"?!Mora da se salis, pa ja se svercujem na ovom forumu ;)

OK, provat cu bit cim jednostavniji

OK, jasno. Dakle, kada jedan amp radi, drugi ne radi, i obrnuto. A po kom osnovu taj amp koji ne radi utice na poboljsanje zvuka drugog ampa koji radi (pise tako na prvoj slici)?I da li je jedan trafo za jedan "amp" a drugi za drugi?

Mos mislit poboljsanja. Teoretski je doduse malo malo poboljsanje prisutno jer taj iskljuceni dio izlaznog amp ne tereti driver ali s obzirom na cilu koncepciju tesko da tu ima ikakve prisutne zvucne razlike

I kakva je funkcija C3 i C4 (kaze da su na staro DLD kolo dodati C3 i C4 i tako je nastao SuperDLD)? :)

Komercijalna. Oni omogucuju da C72 i C73 (koji moraju sadrzavat energiju za napajanje jaceg stupnja) budu manjeg kapaciteta ca komercijalno ni beznacajno jer oni tribaju bit za visi napon potriban jacem stupnju. Sa dodatkom C3 i C4 se omogucava da se osim energije u njima korisi i energija u C70 / C71 koja bi inace bila neupotribljena jer je u tim trenucima slabiji stupanj iskljucen.Ali OK, necu ipak rec da je to ucinjeno skroz samo iz komercijalnih motiva jer je kupac dobil ipak vise energije za jaci stupanj

Ok, ako je samo do "nasminkane" snage, to nije problem (nikad ga ne koristim tako glasno), ali, da li ono moze da da dobar kvalitet zvuka?

Zavisi ca podrazumivas pod dobrom kvalitetom, to je skroz individualno. Mozda ima i onih kojima se njegov zvuk svidja ali sa tehnicke strane stvari stoje kako san ih iznil
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Kreiraj nalog ili se prijavi da daš komentar

Potrebno je da budeš član DiyAudio.rs-a da bi ostavio komentar

Kreiraj nalog

Prijavite se za novi nalog na DiyAudio.rs zajednici. Jednostavno je!

Registruj novi nalog

Prijavi se

Već imaš nalog? Prijavi se ovde

Prijavi se odmah
  • Članovi koji sada čitaju   0 članova

    • Nema registrovanih članova koji gledaju ovu stranicu
×
×
  • Kreiraj novo...