Jump to content

diy tube tester


guja011

Preporučeni Komentari

  • Odgovora 22
  • Kreirano pre
  • Zadnji odgovor pre

Aktivni članovi u ovoj temi

jel bila neka žvaka na ovu temu?nešto ne nađoh.

zev.nije topik o guglanju. ako je bilo mogo si link da okačiš(ili da ništa ne napišeš, tvoj izbor)

zev, zev... :rolleyes:Sam si pitao jel bilo "neke zvake" na tu temu i izjavio kako nisi uspeo da nadjes. Dakle, jeste bilo "neke zvake" (a "neka zvaka" moze da bude svasta) a i usput da naucis kako da pronadjes ono sto te zanima a ne da otvaras novu temu samo da bi pitao gde je nesto sto ne znas da nadjes...
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

...samo što ne kontam mnogo :wink2:

Nema sta puno da se konta - treba ti provera bazicne ispravnosti dioda (ispravljacica), trioda i pentoda (da se ogranicimo na te, najcesce koriscene vrste cevi). Dakle, uredjaj mora da ima ugradjena sva tipicna podnozja za cevi koje se ispituju. Osnovno bi bilo da li grejac valja (merenje struje grejanja pri zadatom naponu) i da li tece struja izmedju katode i anode. Treba predvideti i opciju za direktno grejane katode.Sledeci nivo provere je merenje zavisnosti struje kroz cev u odnosu na kontrolne napone (resetke).Recimo da je to dovoljno da ustanovimo da li cev odgovara specifikacijama iz datasheet-a, odn. za uparivanje.Jos treba da odlucimo u kolikom opsegu cemo ispitivati date velicine - do kojih vrednosti cemo dimenzionisati izvore napajanja za anodni i kontrolne napone, kao i izvor za grejanje. Sto je izbor uzi, izrada je laksa. Recimo da nam treba Va podesiv od 100 do 500V, Vg od 0 do -120V i Vf tipicnih vrednosti kao i If do 10A (ako cemo da testiramo i cevi kao sto je 6s33s - babushka).Dakle, izrada se svodi na dobru elektro-mehanicku izvedbu (brojna podnozja, kvalitetno izvedeno ozicenje, kvalitetne preklopnike i prekidace za izbor rezima), kvalitetna napajanja i nekoliko pristojnih instrumenata (tri osrednja DMM bi zadovoljavajuce zavrsila posao - nisu skupi a prikljucivali bi se buksnama pa bi mogli da se koriste i van ovog uredjaja).Obzirom da mnogi DIY-eri imaju u furdi vecinu potrebnih delova, izrada ne bi nuzno bila skupa ali bi zahtevala dosta truda - ovde ne sme da se brlja, visoki naponi su u pitanju.Nije tesko nacrtati semu za ovakav uredjaj, to ce lako poci za rukom svakom ko procita Daudio-v blog o cevkama :http://www.diyaudio....1/entry-1-uvod/http://www.diyaudio..../entry-2-dioda/http://www.diyaudio....entry-3-trioda/http://www.diyaudio....ntry-4-tetroda/http://www.diyaudio....ntry-5-pentoda/http://www.diyaudio....nicnih-signala/http://www.diyaudio....ke-frekvencije/http://www.diyaudio....ke-frekvencije/
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

priča o diy tt je dobra stvar, sad što nije pravljeno do sada nema veze, nikad nije kasno.znači, kolikogod ljubiteljima sažvakane komercijale izgleda neubedljivo, pravljeni tt je (ukoliko se uključe oni sa iskustvom u tome) bolji jer jepre-definisanim mogućnostima daleko korisniji i praktičniji od kupovnih koji su ili sa previše/premalo opcija a i cenom naduvani.takođe diy pruža nečije iskustvo i moguće zajebe koje je lako ispraviti, kao i podosta o korišćenju istog. naravno da je net prepun šema i naravno da se priča o napojnom delu uvek napuni raspravom šta je bolje ili šta kao ne valja, kao što bi bilo i komentara tipa , "džabe tebi to kad ne znaš da koristiš" itd ali tema i služi da se dodje do neke zgodne konfiguracije. cenim da bi ista izrodila i drugi deo "mala škola merkanja" ali sve zavisi od volje iskusnijih.

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Mislim ali nisam siguran da jeProblem kod vecine fabrickih tube testera je taj sto mere transkonduktansu pa posle"Izracunavaju" ostle parametre na osnovu kojih ti grubo pokazu ono famozno good-bad...retko koji meri struju kroz cev sto je jedini validan parametar na oodredjenom anodnom naponu i negativnom prednaponu.U principu to je bolje napravitipotrbna su 3 instrumentaza anodni naponza neg. prednaponi jedan za anodnu struju i opt za G2 strujuI tako se mogu i snimiti karakteristike ceviAli najcesce je potrebno izmeriti cev u 2-3 tackeda bi se odredilo u kakvom je ona stanju.Od elektronike potreban 1 izvor promenljivog visokog pozitivnog naponai jedan 1 izvor promenljivog visokog negativnog naponamalo je veci problem sa trafoom za grejanjezbog brojnih potrebnih napona grejanja ali i to nije ne resivo.Ja sam ranije pravio sebi za proveru karakteristika bas ovakav koji sam opisaonaravno samo za par podnozija koje sam menjao po potrebi.A imao sam ranije i jedan fabricki Wermacht-ov Max Funkeiz II sv.r, ali to je sve preglomazno i premasivno za lagerovanje po malim stanovimapa samo u principu skuplja prasinu a retko se koristiGlasam za DIY verziju :sleep2:

Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Ima u onoj knjizi,RADIOTRON DESIGNER'S HANDBOOK,jedan deo koji obradjuje testere cevi pa i u onim drugim knjigama,ruskim pogotovo,mnogo o tome,principima rada,procesima koji se odvijaju u cevi,triodi,tetrodi,itd...nije stvar samo izmeriti Ia u funkciji Ua za dato Ug,na primer kod triode.postoje testeri ,koji rade na cetiri ,grubo receno nacina i koji mogu da daju sasvim drugacije rezultate (ima u onoj knjizi).Pa onda procena stanja vakuuma u lampi za koje neki testeri imaju mogucnost merenja i jos mnogih drugih parametara.Zato I g.N.VUKUSIC cesto spominje,ne bez razloga, da ima i labaratorijski ispitni sto za testiranje lampi to jest tester NEUBERGER model RPM370 koji je sam vrh testera lampi.I sve to sto radimo drzi vodu sve dok se lampa ne ubode u podnozje uredjaja gde treba da radi.i tu cesto dolazi do razocarenja vlasnika uredjaja koji je ocekivao mnogo bolje rezultate ili obrnuto...Jos mnogo parametara utice na rad te lampe iako ona pokazuje dobre rezultate na testerima.ima toga dosta na internetu gde vrsni majstori svog zanata opisuju svoja iskustva-testiranje i svi priznaju da je ipak ,,podrazumeva se da testeri predefinisu neke kriterijume, pravi test onaj krajnji rad na uredjaju.Svaka lampa kada se ubode u podnozje donosi sa sobom svoje fizicke karakteristike koje postave parametre tog stepena kola shodno svojim karakteristikama kojih ima mnogo- kapacitivnosti,otpornosti,pojacanja induktivnost itd...I na kraju ako ta lampa nije pre toga bila "ostarivana" sam proces menjanja njenih parametara u radu ume da bude i te kako primetan.Znaci ,po meni tester treba da odradi svoje i da eliminise lampe koje imaju odstupanja od kataloskih podataka ili od podataka sa testera i onda se te lampe probaju u uredjaju.Cinjenica je da su lampe kod nas skupe i da ih sve manje ima te je samim tim izbor manji ali to je realnost...
Link to comment
Podeli na ovim sajtovima

Kreiraj nalog ili se prijavi da daš komentar

Potrebno je da budeš član DiyAudio.rs-a da bi ostavio komentar

Kreiraj nalog

Prijavite se za novi nalog na DiyAudio.rs zajednici. Jednostavno je!

Registruj novi nalog

Prijavi se

Već imaš nalog? Prijavi se ovde

Prijavi se odmah
  • Članovi koji sada čitaju   0 članova

    • Nema registrovanih članova koji gledaju ovu stranicu
×
×
  • Kreiraj novo...